GLAVNE TEME PRIČA

ZBORNIK RADOVA 7. ŽRTVOSLOVNOG KONGRESA

10. studenoga, 2018.

Poštovani domoljub Šeparović govorio je i o sedam dosadašnjih kongresa žrtvoslovlja, od kojih je jedan organiziran i pod paskom „narodne milicije“. Hrvatski kazališni i filmski glumac Vinko Kraljević pročitao je odlomak iz rada Ivana Otta „Životnoga puta jedne žrtve komunističkoga terora“, te rad o oporuci svećenika Vilima Cecelje, njegova nećaka Stanka. U dvorani „Mimare“ sudionici su se srdačno susreli s dr. Hrvojem Kačićem iz Dubrovnika, s književnicom Nevenkom Nekić, preživjeli iz Maceljske šume Zvonimir Zorić, ali i s Ivanom Dujmovićem, članom Udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“, ovogodišnjom žrtvom nepotrebno naelektrizirane obljetničke bleiburške atmosfere u svibnju, kada su autobusi hodočasnika stotinjak minuta čekali na ulasku u Austriju

Napisao: Josip Frković

U nazočnosti velikog broja političkih, kulturnih i javnih radnika iz cijele zemlje, u maloj dvorani Muzeja „Mimara“ 7. studenoga održano je predstavljanje Zbornika radova 7. Hrvatskoga žrtvoslovnoga kongresa što se lani, uz domaćinstvo Varaždinske biskupije, održao u prvoj hrvatskoj prijestolnici i Varaždinskim Toplicama. Voditelj promocije i dopredsjednik HŽD-a, Franjo Talan, podsjetio je da je na kongresu uz autore iz naše države sudjelovao i veći broj sudionika iz iseljeništva i susjednih država. Zbornik s objavljenih preko 70 referata pod naslovom „Pamćenje i povijesna istina o žrtvama“, tiskan je u B-5 formatu na preko 800 stranica. Svečanu pjesmu Lijepoj Našoj izvele su pod vodstvom Gordane Kos Kolar članice ženskoga zbora „Stellariuma“ iz Cestice, a potom je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak poveo molitvu za sve ratne žrtve i one diktatora 20. stoljeća. Predsjednik HŽD-a, Ante Beljo, pozdravio je sve prisutne, prepustivši uvodno slovo Ocu biskupu varaždinskom, koji je kazao: – Izražavam zahvalnost uredniku zbornika, sada počasnom predsjedniku HŽD-a, prof. dr. Zvonimiru Šeparoviću, kao i autorima većine povijesno relevantnih referata. Knjigu, dakako, valja čitati, a ja bih samo podvukao nekoliko stvari koje se prvenstveno tiču mariborskoga groblja u Dobrovi i Teznom. Dva tjedna prije blagdana Svih svetih, i ove smo godine uobičajeno bili ondje. Na žalost, s nama ove godine nije mogao biti Šime Ivanjko, koji je u Mariboru naš počasni član, ali bih zato želio podsjetiti na važnost i značenje toga dijela stradanja naših ljudi. Zapravo, najvećega grobišta izvan Hrvatske.

Kosti stradalih u Sloveniji u Svehrvatski grob

Ivanjko je u svom zapisu naznačio kako su se 1999. godine u medijima prvi puta pojavili tekstovi da je pri gradnji autoceste kroz tezanjsku šumu nađeno nekoliko kostura za koje se nije znalo odakle su dospjeli tamo. U nastavku radova, međutim, cesta je 60 metara presjekla tenkovski rov njemačke vojske, gdje je nađeno 1179 zemnih ostataka vojnika. Šture su naknadne informacije potom govorile da se radi o zarobljenicima strijeljanim iza rata. Dao sam tada prijedlog o pokopu nađenih kostura, pa je to u suradnji s gradskim vlastima Maribora i učinjeno u blizini Novoga groblja. Podignut je i spomenik bez posebnih obilježja iz kojih bi se dalo zaključiti koje su to i čije žrtve bile. Nakon 2000. godine naveliko se počelo raspravljati o događajima i zločinima po završetku rata, a bilo je podosta medijskih napisa o nepreglednim kolonama zarobljenih iz Dravograda do Maribora. Javio se i suradnik Ozne koji je svjedočio o mnogim detaljima djelatnosti te tajne komunističke policije. Kasnije je formirana posebna državna komisija o prikrivenim grobištima hrvatskih žrtava od zločinačke partizanske ruke. Na području Slovenije do sada je otkriveno više od 620. U Hrvatskoj pak mnogo više, pa bi valjalo vidjeti kako istražiti to najveće grobište izvan Republike Hrvatske. Kako su kosti Hrvata ubijenih u rudniku Hude Jame kod Laškoga prenesene u Maribor, valjalo bi u Teznom podići i dostojan spomenik, rekao je biskup Mrzljak, podsjetivši i na ideju biskupa Mile Bogovića o Svehrvatskom grobu na Krbavskom polju, podno udbinske crkve hrvatskih mučenika. Zapažen je bio i istup utemeljitelja HŽD-a i nekadašnjega zaslužnoga hrvatskog diplomata prof. dr. Zvonimira Šeparovića, kojem su nazočni spontanim pljeskom čestitali vrijedni i plodonosni 90. rođendan.

Ivan Dujmović bleiburški uhićenik

Poštovani domoljub Šeparović govorio je i o sedam dosadašnjih kongresa žrtvoslovlja, od kojih je jedan organiziran i pod paskom „narodne milicije“. Hrvatski kazališni i filmski glumac Vinko Kraljević pročitao je odlomak iz rada Ivana Otta „Životnoga puta jedne žrtve komunističkoga terora“, te rad o oporuci svećenika Vilima Cecelje, njegova nećaka Stanka. U dvorani „Mimare“ sudionici su se srdačno susreli s dr. Hrvojem Kačićem iz Dubrovnika, s književnicom Nevenkom Nekić, preživjeli iz Maceljske šume Zvonimir Zorić, ali i s Ivanom Dujmovićem, članom Udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“, ovogodišnjom žrtvom nepotrebno naelektrizirane obljetničke bleiburške atmosfere u svibnju, kada su autobusi hodočasnika stotinjak minuta čekali na ulasku u Austriju. I sve zbog „najvećeg fašističkoga skupa u Europi“, kako su to komentirali vojno poraženi srbijanski osvajači od 1990. do 1995.. Pri tome je veći broj Hrvata, među njima i Dujmović, od žandara bio uhićen, te kazneno i prekršajno sankcioniran u demokratskoj Austriji kancelara Sebastiana Kurtza. Nesretni je Dujmović, bivši urednik glasila „Hrvatskoga domobrana“, iza rešetaka proveo pedeset dana. Toplo pozdravljen od sudionika, zapovjednik obrane Škabrnje, pukovnik Marko Miljanić, oštro je i kritički govorio o hrvatskom svakodnevlju u političkom prostoru i upravo osvetničkom ponašanju ljevičara spram junaka Domovinskoga rata, Tomislava Merčepa. Kako je najavljeno, Osmi kongres HŽD-a održat će se lipanjskih komemoracijskih dana u memorijalu Maclja. T .