VJESNIKOVE NEKRETNINE VRIJEDE 400 MILIJUNA KUNA BEZ POSTROJENJA

VJESNIKOVE NEKRETNINE VRIJEDE 400 MILIJUNA KUNA BEZ POSTROJENJA

19. studenoga, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

 

franjo_maletic
O problematici Tiskare Vjesnik oglasio se i njen bivši direktor

Piše: Franjo Maletić

Veliki“ SOUR  Vjesnik bio je najveća medijska tvrtka na  Balkanu. Konceptom jedinstvenog poduzeća 1985. stvorene su pretpostavke za njegov ostanak u nadolazećim promjenama, no ne za dugo. Već u svibnju 1991. poduzeće se cijepa na 12 samostalnih cjelina. Proces raspada započeo je Večernji list, tada najprofitabilniji projekt u Vjesniku. Zatim je to učinio vječiti gubitaš, list Vjesnik koji se uvijek financirao na račun drugih profitabilnih programa. Osamostaljivanje ovih listova u posebna poduzeća bio je okidač raspada  jedinstvenog poduzeća. Zaposlenici svih OOUR-a  su se ponadali kako će biti dioničari i vlasnici uspješnih tvrtki. Ubrzo se uvidjelo da je  jedinstveno poduzeće bilo garant ekonomske i poslovne stabilnosti.

GUBITAŠI DRŽAVI A PROFITABILNI NA PRODAJU

Pojedina  samostalna poduzeća odmah su ušla u gubitak. Najbolji primjer je bio list Vjesnik, Revije, ali i druge oformljene tvrtke. Novo pridošle upravne strukture kuće Vjesnik započinju kadrovsku čistku tvrtke. Virus ‘nacionalnog osvješćivanja’ zarazio je sustav. Brza transformacija pojedinih kadrova od višestranačkih izbora dovodi nove podobne kadrove. Započinje nova „ideološka borba“ za preuzimanje nove političke i gospodarske moći unutar novonastalih poduzeća koja do punog izražaja dolazi u pretvorbi društvenog kapitala. Imovina cijelog poduzeća po konzervativnoj metodi procijenjena je na 246 milijuna  DEM. Država u pretvorbi nije htjela podržati postojanje jedinstvenog poduzeća  već je popustila stihiji koju su nosili tadašnji direktori OOUR-a. Zakon o pretvorbi i Zakon o poduzećima omogućio je efikasnu zaštitu državnog interesa, ali zbog političkih i inih interesa za to nije bilo volje. Dolazi do diobene bilance na način da svako pretvoreno poduzeće zadržava imovinu koju koristi. Nakon pretvorbe 1993. započinje prodaja  profitabilnih projekata i firmi, a državno ostaje ono što posluje s gubitkom. Novonastali privatni vlasnici započinju s izdavanjem novih izdanja novina i revija djelom kao novih svojih projekata a dijelom kupnjom Vjesnikovih brendova i tvrtki. Uskoro započinje i prodaja najprofitabilnijeg dijela tvrtke Vjesnik a riječ je o distribucijskom biznisu, Tisku d.d. Zbog promjene vlasništva i interesa nakladnika i dobavljača Tisak doživljava sudbinu da iz profitabilnog posla postaje gubitaš i ulazi u stečaj. Danas je poznato da je stečaj bio rezultat borbe interesnih poslovnih i političkih  skupina nad ovim važnim segmentom posla. Vlasništvom Tiska, nakon stečaja, ovladavaju nakladnici Večernji list i EPH  i dobavljači cigareta-TDR.

VJESNIK PRODAN  1 KUNU NARODNIM NOVINAMA

Radnici lista Vjesnik u privatizaciji ne pokazuju interes za kupnju lista u kome rade. Samo je 5 posto  kapitala uz sve beneficije završilo u privatnim rukama, da bi do spajanja s Hrvatskom tiskarom to palo na manje od 2 posto jer se upisane dionice ne otplaćuju i ponovo prelaze u državne ruke. Na dan spajanja lista Vjesnik i Tiskare list je u gubitku gotovo 86 milijuna  kuna a Tiskara s rezervama pozitivna 42 milijuna  kuna. Spajanjem nastaje novo poduzeće koje već na prvi dan ima gubitak od 44 milijuna kuna. List svake godine od 1998.  generira novi gubitak koji je preko 40 milijuna  kuna. U 2001. gubitak iznosi  146 milijuna  kuna te Račanova Vlada donosi odluku da se dio duga oprosti a Tiskara u banci zaduži za kredit kojim će se financirati obveze koje je list stvorio te da se dio gubitka pokrije iz temeljnog kapitala društva. Tom odlukom smanjuje se vrijednost dionice društva Vjesnik s 440 kuna na 100 kuna, pokrivaju se gubici lista i stvara rezerva od 20 milijuna  kuna. List  i slijedećih godina stvara gubitak u godišnjem iznosu 35 milijuna kuna. Zbog načina pokrivanja gubitaka, pokrivanja bez  novca, Tiskara sve više ulazi u problem neizvršavanja svojih obveza kako prema dobavljačima, tako zaostaje u razvoju, nema dobiti, mali su dioničari nemoćni da se usprotive  državi  kao većinskom vlasniku te prestaju otplaćivati dionice koje se ponovno dijelom vraćaju državi. No,mali dioničari zbog pokrivanja gubitaka iz temeljnog kapitala ubrzo s 50 posto vlasništva Tiskare silaze na 3 posto vlasništva. Tijekom 2004. i 2005. godine  vode se razgovori da se nađe neki model financiranja lista kako se ne bi dalje devastirala imovina tvrtke. No ,nijedan model nije bio trajno rješenje kojim bi se osiguralo stabilno financiranje lista. Agencija za tržišno financiranje nije dala suglasnost da se list financira iz proračuna stoga su prava izdavanja lista prodana Narodnim novinama , kao i sva oprema za 1 kunu. Narodne novine financirale su list dvije godine i susrele se s istim problemom koji je imala i Tiskara. Vlada je na kraju ipak iznašla model financiranja iz proračuna i list Vjesnik se već dvije godine financira iz proračuna.

POSLOVNI PROSTOR LISTA OSTAO TISKARI

Odlaskom lista 1. kolovoza 2008. ostale su na tiskari nepodmirene obveze od 60 milijuna  kuna, a list je u Narodne novine prešao bez obveza. Treba reći da je u vlasništvu Tiskare ostao poslovni prostor koji je prilikom spajanja 1998. list donio u zajedničku tvrtku. Vrijednost te nekretnine danas je oko 15 milijuna kuna. Prilikom odlaska u Narodne novine novim vlasnicima nuđena je mogućnost  preuzimanja ove nekretnine ali su je oni odbili.

Posljednjih tri godine Tiskara posluje s gubitkom, iz više razloga. Usprkos svim okolnostima i problemima  zadnja uprava je uspjela obnoviti strojni park. Kupljeno je i otplaćeno strojeva i opreme  u vrijednosti  od 108 milijuna kuna. Tehnološki, Tiskara se danas može nositi sa svim sličnim tiskarama u regiji. Poslovnu godinu 2008. Tiskara je  poslovala s dobiti , ali je 2009. i 2010. zabilježila gubitak. Razlozi tome leže u činjenici da je u Zagrebu došlo do dramatičnog povećanja tiskarskih kapaciteta u sličnim tiskarama. Povećan je dva puta strojni park i danas svi rade s 50 posto kapaciteta. Povećanje kapaciteta se dogodilo u trenutku kada dolazi do pada tiskarskih usluga za 40 posto zbog pada naklada novina i revija ali i cijelog marketinškog  biznisa. Sve je to imalo za posljedicu pad cijena usluga, pa se tako za istu količinu otisnutih proizvoda ostvaruje   35  posto  manje prihoda.

Dakako to nije jedini problem koji pritišče Tiskaru. Riječ je o nizu problema koji proizlaze iz činjenice da je Tiskara danas na lokaciji Slavonske avenije 4, da ima u vlasništvu 24 000 četvornih metara a treba joj maksimum 10 000 i da ima poslovnog prostora 22 000 četvornih metara  zemljišta te da je riječ o relativno staroj građevini (60 godina) i da se na lokaciji nalaze Agrokor,Večernji list, i Financial  Aligheny te nekoliko malih suvlasnika. Održavanja sustava, pričuva, komunalna naknada za zemljište u A1 zoni, kamate na kredite za list koji više nije u vlasništvu, samo su neki od brojnih troškova koji ozbiljno opterećuju poslovanje. Tu je nesumnjivo i velik broj tehnološkog viška zaposlenika , procjenjuje se  da je riječ o oko njih 150. Tvrtka je u većinskom državnom vlasništvu. Država ima  62 posto i mirovinski fond a ostalo je u vlasništvu privatnih subjekata.

VJESNIK IMA PRAVA NA UKNJIŽBU

Tvrtki je nužno restrukturiranje obzirom da na dosadašnja tri javna natječaja nije bilo ponuđača. Razlozi radi kojih nije bilo ponuđača leže u činjenici da na lokaciji i danas nitko od korisnika nije upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik. Problem  ima dugu povijest ali se ona svodi na spoznaju da neki od suvlasnika danas ne mogu dokazati pravni slijed vlasništva. Kako je parcela jedinstvena nema uknjižbe dok se ne pribave papiri o povijesnom slijedu vlasništva.

Vjesnik ima sve papire za uknjižbu ali se sam ne može uknjižiti bez ostalih suvlasnika.

Koja su ukratko rješenja za budućnost  Tiskare?

Riječ je o već spomenutom restrukturiranju koje je moguće provesti na različite načine bilo prodajom vlasništva viška nekretnina, ili cijele nekretnine i tim se sredstvima izgraditi tiskaru primjerenu potrebama. Moguće je dokapitalizirati tvrtku imovinom  kao i sredstvima, moguće je i imovinom Vjesnika dokapitalizirati drugu tvrtku u državnom vlasništvu. Imajući u vidu vrijednost nekretnina Vjesnika (cca 400 mil kuna bez postrojenja) ne treba sumnjati da će jedno od ova tri rješenja uskoro ugledati svjetlo dana jer se sva tri modela intenzivno razrađuju. T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. jedno veli drugo rad
    #1 jedno veli drugo rad 21 studenoga, 2011, 09:11

    Određujući D.Sesvečana za pravnog zastupnika HDZ-a tijekom istrage otvorene protiv te stranke, J. Kosor dovela je u neugodnu situaciju tog zastupnika.Naime, tvrtka Market media, koju je Sesvečan osnovao i bio njezin direktor, spomenuta je u istrazi s kojom je HDZ poslovao do izbora 2003. godine, nakon čega je u igru ušla Fimi media N.Jurak.Sesvečanove agencije sjetio se u jednom od iskaza USKOK-u bivši rizničar HDZ-a M.Barišić. Doduše, Barišić je krivo zapamtio ime tvrtke, pa je govorio o Max mediji. Ali, da se doista radi o Market mediji sugerira činjenica da je Barišić rekao da je vlasnik bio Franjo Maletić, nedavno umirovljeni predsjednik uprave Vjesnika. Agenciju Market media utemeljili su 2003. godine D.Sesvečan i Z.Frleta. Maletić je postao direktor te tvrtke sa sjedištem u Zagrebu.Maletića je na direktorskom položaju zamijenio Sesvečan, a 2004.g.Sesvečan je prodao Maletiću svoj udjel u Market mediji. (N.list,21.11.2011.)

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Franz
    #2 Franz 19 studenoga, 2011, 13:28

    Da ga nesto ne zulja ne bi se oglasio….Stice se dojam da ce netko pokucati i na njegova vrata.

    Odgovorite na ovaj komentar

<