HRVATSKOJ JE POTREBNA VLADA KOJA ĆE OSIGURATI KONSENZUS ZA BROJNE REFORME

HRVATSKOJ JE POTREBNA VLADA KOJA ĆE OSIGURATI KONSENZUS ZA BROJNE REFORME

9. studenoga, 2015.

61143791-tomislav-karamarko
Vrlo je važno da nova vlada radi na nacionalnoj pomirbi, koja vuče svoje korijene iz 2.svjetskog rata (1941- 45) kao i pomirbi iz proteklog Domovinskog rata (1991-95). Zakašnjelo provođenje
lustracije u Hrvatskoj poslije 25 godina od uvođenja višestranačkog sustava bilo bi štetno i vjerojatno bi bilo zloupotrijebljeno za unutarnjopolitičke obračune. nPovezivanje i suradnja različitih političkih subjekata u izvođenju Hrvatske iz ekonomske krize i postizanje ekonomskog prosperiteta i rješavanje nezaposlenosti

Tekst: Međunarodni institut za bliskoistočne i
balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana
Direktori: Bakhtyar Aljaf i mr. sc. Zijad Bećirović

Međunarodni institut IFIMES je povodom 8. parlamentarnih izbora u Republici
Hrvatskoj od proglašenja nezavisnosti, koji su održani 8.studenog/novembra
2015.godine pripremio analizu aktualnih predizbornih događanja.
Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju neposredno, tajnim glasovanjem primjenom
razmjernog sustava po kojem svaka stranka, odnosno kandidat ima pravo na broj
parlamentarnih mandata razmjerno broju dobivenih glasova. Izborni prag iznosi pet
posto. U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorija Republike Hrvatske, koji je
podijeljen na 10 izbornih jedinica te se iz svake izborne jedinice bira po 14 zastupnika.
Ovo su prvi parlamentarni izbori na kome se uvodi preferirani glas.
Na izborima sudjeluje 166 kandidacijskih lista, od čega je 161 stranačka, a pet je
neovisnih lista. Kandidira ukupno 2.311 kandidata, od toga 1.354 (58,59%)
muškaraca i 957 žena (41,41 %) žena. Prosjek starosti kandidata je 42,5 godine.
Republika Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika, birača sa pravom glasa je
3.791.341, s prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3.755.065, od čega prethodno
registriranih 21.417. Bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspora – iseljena Hrvatska)
aktivno se registriralo 36.276 birača. Najviše se registriralo u BiH 21.632, u
Njemačkoj 5.882, u Srbiji 1.040, u Švicarskoj 922, Austriji 862. Dijaspora će glasovati
u 11.izbornoj jedinici, dok pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasovanja za
osam svojih zastupnika i glasovat će u 12.izbornoj jedinici. Izborna kampanja trajala je
15 dana i 9 sati i najkraća je od svih dosadašnjih kampanja.
Od 2011.godine aktualnu vlast u Hrvatskoj preuzela tzv. Kukuriku koalicija koju
sačinjavaju Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS),
Istarski demokratski sabor (IDS) i Hrvatska stranka umirovljenika (HUS) uz potporu
zastupnika manjina.

Desna i lijeva sredina

Politička scena u Hrvatskoj izrazito je polarizirana i stvorila su se dva snažna
politična bloka-koalicije. Desnu sredinu „Domoljubna koalicija“ predvodi opozicijska
1Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), u kojoj su HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, ZDS,
HDS, HSLS i Hrast.
Koaliciju lijevu sredinu „Hrvatska raste“ predvodi vladajuća Socijaldemokratska
partija (SDP) u kojoj su SDP, HNS, AHSS, Zagorska stranka i Laburisti.
Politička polarizacija pretvorila u personalnu konfrontaciju
Tomislava Karamarka (HDZ) i Zorana Milanovića (SDP).
Program »Domoljubne koalicije«, koji je nazvan „5+ Hrvatska“ sadrži gospodarsku
rast, održivi razvoj i zapošljavanje, zdravstvo i socijalnu osjetljivost, pravnu stabilnost
i društvo, demografiju, obrazovanje i znanost. Glavni ciljevi programa su
zapošljavanje i zaustavljanje trenda iseljavanja iz Hrvatske.
Koalicija »Hrvatska raste« u svojem programu naglašava slijedeća područja:
gospodarska rast i poslovna klima, blagostanje i socijala, javni sektor, obrazovanje,
infrastruktura, zaštita okoliša i održivi razvoj, regionalni razvoj i decentralizacija.
Posebno naglašava opasnost dolaska HDZ-a na vlast i na njihove malverzacije,
kriminal i korupciju za vrijeme dugogodišnje vladavine i činjenicu, da su jedina
stranka protiv koje se odvija kazneni postupak na sudu zbog korupcije.
Pored dva vodeća politička bloka-koalicije „Domoljubna koalicija“ i „Hrvatska raste“
važnu ulogu mogu odigrati manje stranke kao što su: Istarski demokratski sabor
(IDS), Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje( HDSSB), Uspješna Hrvatska,
Koalicija rada i solidarnosti, Živi zid, OraH, te zastupnici manjina. U izjednačenoj
izbornoj utrci očekuje se vrlo tijesan izborni rezultat između dvije vodeće koalicije,
tako da time dobivaju na značaju manje stranke ukoliko prijeđu izborni prag. Male
stranke po običaju izlaze sa velikim zahtjevima prilikom formiranja Vlade. Prema
dosadašnjim procjenama, veći koalicioni kapacitet za sastavljanje postizbornih
koalicija zasada ima koalicija „Hrvatska raste“. Pri tome je značajna uloga
predsjednice Republike Hrvatske komu će prvo dodijeliti mandat za sastav nove
Vlade Republike Hrvatske.

Korupcija, (ne)slobodni mediji i gospodarstvo

Iako je dekriminalizacija Hrvatske proces, koji se u Hrvatskoj odvija već niz godina
rezultati su još uvijek ispod potrebnih i očekivanih. Kriminal i korupcija su još uvijek
rak rana hrvatskog društva, a mediji i gospodarstvo su samo djelomice slobodni.
Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International
Hrvatska je u 2014.godini zauzela 61. mjesto od ukupno 174 države zajedno sa
Ganom. Prema slobodi medija (2015 World Press Freedom Index) nalazi se na 58.
mjestu od 180 zemalja i statusom zemlje s djelomice slobodnim medijima. Hrvatska
je na ljestvici ekonomske slobode za 2015.godinu, koju je utemeljila Heritage
2Foundation i Wall Street Journal, između 178. država zauzela 84. mjesto, što je
ozbiljno upozorenje, da država mora još toga puno poraditi, da poboljša svoju
poziciju.
Kriminal i korupcija vezuju se čak i za najviše predstavnike države uključujući
predsjednika vlade, potpredsjednika i pojedine ministre, koji su u sudskom postupku
ili se nalaze u zatvoru.
Hrvatske vlade od osamostaljivanja pa sve do sada nisu uspjele pronaći odgovarajuća
ekonomska rješenja nagomilanih gospodarskih i društvenih problema, uključujući i
aktualnu Vladu Zorana Milanovića (SDP). Vlada premijera Ive Sanadera (HDZ),
čiji je član bila aktualna predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar
Kitarović (HDZ) vjerojatno predstavlja najkorumpiraniju Vladu u kojoj je sedam
ministara uključujući premijera Sanadera optuženo za kaznena djela kriminala i
korupcije. To je još uvijek velika hipoteka i breme za Hrvatsku demokratsku
zajednicu (HDZ) u sadašnjoj izbornoj kampanji, jer se HDZ-u kao jedinoj političkoj
stranci u Hrvatskoj sudi za korupciju. Još uvijek se u toj stranci odvija proces
dekriminalizacije te stranke i njenih kadrova.

Kampanja s naglašenim osobnim uvredama

Izborna kampanja je protekla u znaku mnogobrojnih uvreda, vrijeđanja, dezinformacija
i brojnih osobnih napada, prvenstveno između dva vodeća politička bloka-koalicije i
njihovih personifikacija u Tomislavu Karmarku i Zoranu Milanoviću. Pored toga što
je kampanja najkraća od svih dosada, vrlo je malo jasno artikuliranih političkih
sadržaja i poruka. Relevantna istraživanja pokazuju, da je hrvatska dijaspora
tradicionalno dominantno naklonjena HDZ-u kao i Hrvati iz Bosne i Hercegovine.
Razumijevanje antifašizma još uvijek predstavlja problem za dio hrvatskog društva.
HDZ često ne razumije antifašizam, jer kada bi ga razumjeli bdjeli bi i čuvali
antifašizam i njegovali antifašističku tradiciju, a ne bi pravili ispade, koji se ponekad
mogu ocijeniti kao neofašistički. SDP se još uvijek nije profilirao kao glasnogovornik
obespravljenih građana Republike Hrvatske, prije svega, radništva.
Potpora Rimokatoličke crkve (RKC) i njena uloga u hrvatskom društvu nije uvijek
koristila HDZ-u. Vjeronauk u školama, križevi u državnim uredima, blagoslov
državnih investicija opravdano postavljaju pitanje odvojenosti hrvatske države od
Crkve. Sekularnost moderne Hrvatske ugrožena je kroz povlašten položaj RKC u
odnosu na druge crkve i vjerske zajednice. Prije 1945.godine oduzeta je znatna
imovine Židovima u Zagrebu i drugim privatnim vlasnicima. Imovina RKC je skoro u
cijelosti vraćena, dok Židovima i drugim skupinama još uvijek nije vraćena u cijelosti.
Predstavnici RKC u svojim propovijedima su davali smjernice građanima kako bi trebali
glasovati na predstojećim izborima, odnosno za koga nikako ne bi trebali glasovati
sugerirajući da ne glasuju za lijevo orijentirane stranke. Kardinal Josip Bozanić u
javnom pismu vjernicima prije izbora je zapisao: „da je vjerniku lako donijeti odluku
za koga glasovati, dovoljno je kaže, birati je li neka opcija voljna i sposobna braniti
ljudski život od začeća do naravne smrti, zauzima li se za slobodu ispovijedanja vjere,
shvaća li brak i obitelj kao zajednicu muškarca i žene, poštuje li i pomaže li obiteljima
koje žele imati više djece, ugrađuje li kršćanske i općeljudske vrijednosti u odgoj i
obrazovanje ili se povodi za novim ideologijama koje ozbiljno štete Hrvatskoj, poštuje
li važne institucije države i društva, kako reagira na primjedbe hrvatskih branitelja,
po čemu se vidi da će se u gospodarstvu zalagati za napredak i opće dobro, a ne za
uske stranačke i privatne interese te imaju li želju i snagu povezati Hrvate u Hrvatskoj
i izvan nje“.
Hrvatska se nalazi pred ekonomskim krahom i sasvim sigurno ne može izvršavati
enormne financijske obveze, koje su proistekle iz ugovora sa Svetom stolicom što
zahtjeva redefiniranje potpisanog ugovora sa Vatikanom.
Potpora njemačka kancelarke Angele Merkel (CDU) i drugih prepoznatljivih
europskih političara desne orijentacije (EPP) ne može pomoći HDZ-u, kao ni potpora
evropskih socijaldemokrata (S&D) SDP-u, jer su izbori prvenstveno hrvatsko
unutarnje političko pitanje.
Hrvatski javni dug je premašio gornju dozvoljenu granicu iznad 80 posto GDP-a.
Hrvatska se nalazi u dubokoj krizi. Deficit uglavnom pokriva iz tri izvora, a to su:
turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je,
smatraju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor kojeg mogu uzdrmati ekonomska kriza,
trenutna izbjeglička kriza, klimatske ili političke prilike ne isključujući nestabilnost i
prisutnost terorizma u regiji.

Kakva je vlada potrebna Hrvatskoj?

Analitičari upozoravaju, da je Hrvatskoj potrebna vlada, koja nije ideološki
opterećena lijevom ili desnom krajnosti, nego vlada koji će osigurati opći društveni
konsenzus za brojne prijeko potrebne reforme i koja će povratiti izgubljeno
povjerenje građana u politiku i institucije hrvatske države. Vrlo je važno da nova
vlada radi na nacionalnoj pomirbi, koja vuče svoje korijene iz 2.svjetskog rata (1941-
45) kao i pomirbi iz proteklog Domovinskog rata (1991-95). Zakašnjelo provođenje
lustracije u Hrvatskoj poslije 25 godina od uvođenja višestranačkog sustava bilo bi
štetno i vjerojatno bi bilo zloupotrijebljeno za unutarnjopolitičke obračune.
Povezivanje i suradnja različitih političkih subjekata u izvođenju Hrvatske iz
ekonomske krize i postizanje ekonomskog prosperiteta i rješavanje nezaposlenosti
mladih je prostor gdje predsjednica države može odigrati ključnu ulogu.
Pojedine političke opcije i pojedinci/kandidati tijekom kampanje pokušavali su
manipulirati domoljubljem i zbog toga se opravdano postavlja pitanje redefiniranja
uloge domoljublja u hrvatskom društvu, pošto je nerijetko domoljublje bilo paravan
za kriminal i pljačkanje društvene (državne) imovine.
Konačno došlo je vrijeme, da Hrvatska zaključi sa periodom nacionalnog
romantizma. Hrvati imaju svoju nacionalnu državu, osigurati moraju njenu
budućnost za generacije koje dolaze. Novoizabrana vlada morat će se suočiti sa
brojnim problemima. Naglašavanje povijesnih podjela među Hrvatima je vraćanje u
prošlost. Hrvatskoj je potrebna budućnost. I drugi narodi imaju svoje povijesne
podjele i traume, ali rijetko tko naglašava prošlost na račun svoje budućnosti kao što
je to u slučaju Hrvata i Hrvatske. Takva politika vodi državu u stanje štetnih
ideoloških podjela, uz opasnost vječitog dužničkog ropstva zbog neodgovorne politike
zaduživanja i nekontrolirane javne potrošnje u periodu vladavine posljednjih
nekoliko vlada. Ubrzano je potrebno poboljšati konkurentnost hrvatskog
gospodarstva, na takav način mnogi prisutni problemi mogli bi se lakše riješiti.
Stručnjaci smatraju da su Hrvatskoj potrebne ustavne promjene, a mišljenja se
razilaze kada je u pitanju sadržaj i obim ustavnih promjena.

Izbjeglička kriza

Milanović je pokušao iskoristi izbjegličku krizu, jer je očito procijenio da bi ljudi bez
prava glasa (izbjeglice) mogli utjecati na rezultate izbora. Odstupanje od Arbitražnoga
sporazuma o granici sa Slovenijom bio je dodatni impuls, da poveća domovinsku
retoriku i anulira retoriku HDZ-a, koja je »prisvojila« pravo na domoljublje. Verbalni
konflikt sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem (SNS) je iskoristio za
strateški pomak u izbornoj utrci. Slično je, ali sa manjim intenzitetom iskoristio u
verbalnom konfliktu sa mađarskim premijerom Viktorom Orbánom (Fidesz).
Analitičari su ocijenili, da Milanović pokušava biti desničar na socijaldemokratski
način. Odnosi sa susjedima biće izazov i test za novu Hrvatsku Vladu, jer još uvijek
Hrvatska ima naslijeđenu i definiranu državnu granicu jedino sa Mađarskom, dok sa
Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom nema definirane
granične crte i potpisane međudržavne sporazume o granici. Najavljena gradnja
Pelješkog mosta, koji bi preko otoka Pelješca povezao Hrvatsku sa Dubrovačkom
regijom, koja je sada povezana cestovnom komunikacijom preko Bosne i Hercegovine
odnosno područja općine Neum, mogla bi zaoštriti odnose sa Bosnom i
Hercegovinom.
Glasovi zastupnika iz manjinskih nacionalnih zajednica mogu prevagnuti prilikom
sastavljanja koalicije, koja će formirati novu Vladu Republike Hrvatske.
Ljubljana, 3. studeni/novembar 2015. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. FRANO
    #1 FRANO 24 studenoga, 2015, 04:25

    OVAKVU NEUKU PISANIJU NISAM SUSREO DUGO I DUGO.OVAJ ČOVO NEĆ ILI NE ZNA ŠATA JE TO DIJALEKTIČKI MARXISAM ,ILI ŠTA SU TO PROIZVODNE SNAGE ,ŠATJE TO PROTURIJEČNOST I KAKO SE O NJOJ SUDI.NARAVNO DIJALEKTIČKI ,A ONA JE UVJEK ,REČE HEGTEL ,PROGRES KOJI VUČE NEPRED .A OVAJ DRIPAC PROPOVJEDA MARKOVE KONAKE O NEKOJ POMIRBI O NEKOM ZAJEDNIŠTVU A NE KAŽE NA ĆEMU SE TREBA TEMELJITI TO ZAJEDNIČTVO .OVAJ ČOVO NIJE SVEJETAN SEBE NI SVIJETA U KOJEM ŽIVI ,PA BI GA HEGEL POSLO U ŠKOLICU A ne da baUlja po ovim svjetiovnim portalima na kojima se treabaju javljati ljdi kopji misle a ne oni koji tapkaju u svojim tradicijama v jeri ,vjerovanju i slušanju.poštovani gospodine ,domam i bukavr u ruke .

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code