PROBLEMATIČNIM PRESUDAMA U OSIJEKU POMAŽE ZAMJENICA DRŽAVNE ODVJETNICE IZ VINKOVACA

PROBLEMATIČNIM PRESUDAMA U OSIJEKU POMAŽE ZAMJENICA DRŽAVNE ODVJETNICE IZ VINKOVACA

10/11/2026

Odvjetnik Švedel bio je pokretanje nove kaznene prijave protiv, ni manje – ni više, nego zamjenice Općinskog državnog odvjetaka u Vinkovcima – Lidije Mišković zbog zlouporabe svojeg položaja i ovlasti. Prijava je upućena Državnom odvjetništvu RH i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Švedel navodi kako je zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Vinkovcima bila dužna zastupati optužnicu koja je potvrđena od strane optužnog vijeća Općinskog suda u Osijeku i morala je na istoj ustrajati do donošenja sudske odluke. Naglašava kako je zamjenica odustala od tužbe, iako u ovom kaznenom postupku od 2020. godine nije održana nijedna rasprava

Napisao: Darko Petričić

Jedan relativno jednostavan sudski predmet, koji je mogao biti riješen u tri sudska ročišta, na sudovima u Osijeku i Vinkovcima „vuče“ se već 5 godina sa tendencijom da traje još toliko, sa vrlo neizvjesnim ishodim zahvaljujući nepotizmu, klijentizmu i „kolegizmu“ na tim sudovima. Sve se namješta u korist tuženika koji, za to vrijeme, uredno posluje i izvlači i pere novac u projektima za koje ga nitko ništa ne pita. U ovaj, još jedan pravosudni apsurd na „ravničarskim sudovima“ uključeni su suci, sudovi i državni odvjetnici. Polazna veza za opstrukciju pravosuđa je bračni odnos tuženika, direktora sporne osječke građevinske tvrtke Gradnja d.o.o. – Berislava Šmita, čija je supruga sutkinja na osječkom Općinskom sudu Lidija Šmit. Ona je ujedno i majka drugookrivljenika Zorislava Šmita, pa su razlozi za opstrukcije dvostruki. U toj relaciji mogli bi se naći razlozi zbog čega ovaj slučaj nije riješen još od 2018. godine.
O ovom, teško shvatljivom sudskom predmetu, pisao je kolega Drago Hedel još 2021. godine. On je precizno objasnio kronologiju pravosudne neefikasnosti, što je tada objavio Telegram. U navedenom članku se pojašnjava kako se osječka građevinska tvrtka Gradnja d.o.o. našla u velikim financijskim problemima zbog kojih radnicima nije isplaćena plaća u toku 2018. u ukupnom iznosu od oko 2,5 milijuna kuna, što je bio dovoljan razlog i povod za pokretanja stečaja, što je i potvrdio Trgovački sud svojim rješenjem krajem te iste godine. Isto tako, 2018. godine i Financijska agencija – FINA također donosi prijedlog za pokretanje stečaja. Slijedom toga, Trgovački sud u Osijeku 4. siječnja 2019. otvara stečajni postupak nad Gradnjom d.o.o. , međutim, nešto kasnije, 31. siječnja 2019., kako bi izbjegla stečaj, Gradnja donosi odluku o pripajanju društvu Ingoteh d.o.o., koje je osnovano 1. siječnja 2018. s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna. Inače, Ingoteh osniva dio zaposlenika Gradnje, među kojima su otac i sin – Berislav i Zorislav Šmit. Obojica su bila članovi uprave Gradnje, a potom i glavni direktori te tvrtke. U novoj tvrtki Ingoteh, Zorislav Šmit je predsjednik uprave, a njegov otac Berislav Šmit predsjednik nadzornog odbora.
Sutkinja Trgovačkog suda u Osijeku Nada Roso 10. srpnja 2019. donosi rješenje kojim obustavlja stečajni postupak nad dužnikom Gradnja jer je privremena stečajna upraviteljica izvijestila Trgovački sud kako je rješenjem istog tog suda 3. lipnja 2019. Gradnja pripojena Ingotehu temeljem ugovora u pripajanju od 21. siječnja 2019.

Izvlačenje i pranje novca

Pretpostavlja se, prema tvrdnjama vjerovnika Gradnje, da se odugovlačilo s otvaranjem stečaja kako bi Uprava mogla i dalje upravljati tvrtkom, ali i kako bi za to vrijeme iz tvrtke pred stečajem i likvidacijom izvukli što više novaca. Stečajna trakavica se nastavlja i u slučaju nove tvrtke Ingoteha koji je preuzeo Gradnju, pa je i nad tom tvrtkom 2020. godine Trgovački sud u Osijeku pokrenuo predstečajni postupak, iako se potkraj veljače 2019. temeljni kapital Ingoteha povećao s 20.000 na čak 46.105.500 kuna, zahvaljujući imovini Gradnje koja je uspjela izbjeći stečaj. Za vrijeme trajanja novog predstečaja Ingoteha, dok su vjerovnici Gradnje su sve zabrinutiji za svoja potraživanja, u Kozjačkoj ulici u Osijeku počinje nicati prostrana obiteljska kuća Šmitovih, procjenjuje se na višemilijunsku vrijednosti, u eurima.
Veliku uslugu Šmitovima, u odugovlačenju stečajnih postupaka, prema pisanju Telegrama učinila je predsjednica Trgovačkog suda u Osijeku, Mirjana Baran, koja je sama priznala kako je izabrana na tu poziciju na zahtjev grupe osječkih gospodarstvenika. Ona će, kao uređujuća sutkinja u predstečajnom postupku, donijeti rješenje kojim se produžava predstečajni postupak nad Ingotehom, onoliko dugo koliko je to Šmitovim bilo potrebno, zbog čega je jedan od vjerovnika zatražio je njeno izuzeće, smatrajući kako u predstečajnom postupku pogoduje Ingotehu. O njenom izuzeću nije odlučivao Visoki trgovački sud, već Nada Roso, zamjenica predsjednice Trgovačkog suda u Osijeku, Mirjane Baran. I dakako, odbacila zahtjev kao neosnovan.
U kontekstu predstačajnog postupka nad Gradnjom, njezinim netransparentnim financijskim poslovanjem i nelikvidnošću, jedan od vjerovnika te tvrtke, odvjetnik Željko Švedl, pokreće kaznenu prijavu kod nadležnog državnog odvjetništva protiv Zorislava Šmita, kao glavnog direktora Gradnje, Domagoja Batinića, člana Uprave, Berislava Šmita – predsjednika nadzornog odbora i Ante Trboglava člana Nadzornog odbora. Prijava je aktivirana zbog pravovremenog nepokretanja stečajnog postupka, iako su se stekli uvjeti i to zbog insolventnosti i nepodmirenih obaveza. Autor kaznene prijave upozorava nadležno Županjsko državno odvjetništvo da je prezadužena tvrtka u problemima, odnosno da njezina Uprava koristi priliku i izvlači novac te prenosi imovinu tvrtke na drugu pravnu osobu, na štetu vjerovnika.
Naznake da se nešto sumnjivo događa u Gradnji d.o.o. Osijek, moglo se još uočiti iz revizorskog izvješća društva Deloite d.o.o. izrađenog po nalogu tada najvećeg vjerovnika – Zagrebačke banke za 2016. godinu. U izvješću koje je objavljeno godinu dana kasnije je evidentiran oprez revizora uz upozorenje u kojem se ukazuje na postojanje neizvjesnosti koja može uzrokovati sumnju u mogućnost Društva da nastavi s vremenski neograničenom poslovanjem. Neovisni revizor utvrđuje da izražava skepticizam obavljenom revizijom, te prepoznaje i procjenjuje niz značajnih pogrešaka u prikazu godišnjih financijskih izvješća, koji mogu biti vezani za prijevarno ponašanje ili pogreške odgovornih osoba Društva.
Temeljem Šmitove prijave, 23. ožujka 2020. godine Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku kod Općinskog suda u Osijeku podiže Optužnicu protiv svih navedenih osoba iz prijave uz dodatak u tužbi protiv trgovačkog društva Ingoteh d.o.o. kao suučesnika. Četiri godine kasnije, 19. listopada 2024., protiv Zorislava i Berislava Šmita u Policijsku upravu Osječko-baranjsku dolazi još jedna kaznena prijava, i to od Marijana Ravlića, prijavitelja kaznenih djela osječkih sudaca i državnih odvjetnika. Ravlić je, naime, primijetio da su autori spornih sudskih odluka vezanih uz slučaj stečaja Gradnje, isti suci koji su radili na i stečaju osječkog Caritasa, pa podnositelj kaznene prijave zaključuje da to ne može biti slučajno!
Ravlić u kaznenoj prijavi otkriva tokove novca iz prezadužene Gradnje, pa tako naglašava da je za vrijeme uništavanja Gradnje, Berislav Šmit sagradio obiteljsku kuću vrijednosti između 3 i 4 milijuna eura. Tvrdi da je kuća građena u posljednjih pet do šest godina i to u vrijeme kada je nad tvrtkama Gradnja i Ingoteh vođen predstečajni postupak. U obrazloženju prijave Ravlić ističe:
– Iz povijesnog zemljišno knjižnog izvatka razvidno je da je Berislav Šmit bio suvlasnik spomenute katastarske čestice, da je ista prenesena 2017. godine na Lidiju Šmit sutkinju Općinskog suda u Osijeku, a da je građenje kuće trajalo od 2018. godine i da ista nije upisana u zemljišne knjige. Zorislav Šmit upisan je kao vlasnik tek 12.09.2024. godine. Razvidno je da se radi o prividnim ugovorima da bi se prikrile radnje koje imaju sva obilježja kaznenog djela (…) Držimo da su Zorislav Šmit i Berislav Šmit, a za što postoji osnovana sumnja izvršili kazneno djelo zlouporabe u gospodarskom poslovanju na štetu društva Gradnja d.o.o. Osijek i Ingoteh d.o.o. Osijek iz odredbe članka 246 Kaznenog zakona.
Njegovu kaznenu prijavu preuzela je u rad državna odvjetnica Ivana Kolesarić, koja do danas po njoj nije napravila ništa, iako su od prijave prošle dvije godine.
Zbog toga što je supruga optuženika Berislava Šmita, sutkinja Općinskog suda u Osijeku, podnositelji kaznene prijave traže delegaciju suda, odnosno premještanje predmeta na drugi sud što je i učinjeno. Određen je sud u Vinkovcima. Međutim, iz potpuno nepoznatih razloga, ničim izazvanim, ODO iz Vinkovaca obavještava, 14. travnja 2025. godine, sud u Vinkovcima da odustaju od optužbe i protiv fizičkih i pravnih osoba. Obrazloženje zavređuje citat:
– Odustali smo od optužbe zbog kaznenog djela (…) s obrazloženjem da nema činjenica koje s razumnom vjerojatnošću upućuju da je počinjeno kazneno djelo, odnosno da nema dokaza da je isto počinjeno!
Nakon toga počinje pravi pravosudni rat u kojem se s jedne srane potežu sva moguća pravna sredstva, a s druge strane pajdaške, kolegijske i nepotističke sudske veze.
Kada je vinkovačko ODO obavijestilo Sud da odustaje od optužnice, ponovo reagira podnositelj prijave odvjetnik Švedl, koji alarmira nadređenog županijskog državnog odvjetnika i informira ga o opstrukciji na vinkovačkom sudu i Državnom odvjetništvu. Mjesec dana kasnije Županijsko državno odvjetništvo usvaja prigovor odvjetnika Švedla uz napomenu da je „odustajanje od optužbe preuranjeno”!

Kaznena prijava protiv zamjenice državnog odvjetnika

Sljedeći korak odvjetnika Švedla bio je pokretanje nove kaznene prijave protiv, ni manje – ni više, nego zamjenice Općinskog državnog odvjetaka u Vinkovcima – Lidije Mišković zbog zlouporabe svojeg položaja i ovlasti. Prijava je upućena Državnom odvjetništvu RH i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Švedel navodi kako je zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Vinkovcima bila dužna zastupati optužnicu koja je potvrđena od strane optužnog vijeća Općinskog suda u Osijeku i morala je na istoj ustrajati do donošenja sudske odluke. Naglašava kako je zamjenica odustala od tužbe, iako u ovom kaznenom postupku od 2020. godine nije održana nijedna rasprava!
Međutim, to nije sve. Prošle godine Općinski sud u Vinkovcima donosi rješenje, kojeg potpisuje sudac Antun Bušić, kako obustavlja kazneni postupak protiv optuženih, zbog navedenog odustajanja od optužbe od strane Općinskog državnog odvjetništva. To rješenje nikada nije stupilo na snagu, jer je ŽDO nastavilo postupak. Tu činjenicu je prihvatilo i problematično ODO iz Vinkovaca koje 24. rujna 2025. godine ponovo obavještava vinkovački Općinski sud da povlači svoju odluku o odustajanju te isti sud „požuruje sa zakazivanjem rasprave”.
Na kraju, oglašava se i USKOK koji brani svoju državnu odvjetnicu i odbacuje kaznenu prijavu protiv Lidije Mišković zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Očito da i državni odvjetnici imaju tajni imunitet koji im omogućava neograničenu zlouporabu položaja i ovlasti i suradnju s kriminalcima bez adekvatnih sankcija i penalizacija.
Na naš novinarski upit vinkovačkom sudu i DORH-u zbog čega po ovom predmetu od 2021. godine nije održana nijedna rasprava nisam dobio nikakav odgovor. Očito je i zastara jedna od mogućih kombinacija u ovom predmetu na koju računa slavonska pravosudna mafija. T