U istom trenutku rafinerije i industrijski kupci u Aziji i Europi plaćaju preko 142 dolara za fizički barel – i cijena i dalje raste. Razlika iznosi više od 50 posto. Ta razlika nije slučajna. Vlada i središnje banke sustavno guše papirnate cijene preko derivata, algoritama i masovnih intervencija kako bi stvorile lažni osjećaj sigurnosti i sprječile socijalne nemire.
Ako se Hormuški tjesnac – kroz kojeg prolazi trećina svjetske nafte – zatvori ili ozbiljno zakrči, papirna cijena od 92 dolara pretvorit će se u realnih 200 do 250 dolara doslovno preko noći. Europske zalihe jet fuela, koje već vise o niti, iscrpit će se za tih kritičnih šest tjedana
Napisao: Franjo Dobrović
Međunarodna agencija za energiju (IEA) prije koji dan panično je oznanila naozbiljenije upozorenje tijekom nekoliko proteklih godina: EU i Europske države imaju još samo oko šest tjedana zaliha jet fuela. Ono što se predstavlja kao problem je opskrba sirovom naftom i rafiniranim proizvodima zbog zatvorenog Hormuškog tjesnaca za kojeg se više ne zna tko ga blokira, uslijed čega bi zračni promet na kontinentu mogao doslovno stati.
Zračni promet na udaru
Upozorenje dolazi izravno od čelnika IEA-e, Fatiha Birola. Vjerojatno je i planirano kako „nestabilnost“ u Perzijskom zaljevu više ne bi bio samo lokalni regionalni problem, već se pretvara u konkretan udarac na svakodnevni život mnogonrojnog stanovništva na nekoliko kontinenta, pa tako i na države članice EU. Avio-tvrtke mogle bi biti prisiljene na masovno otkazivanje letova. Lanac zračne dostave hrane, lijekova i dijelova za industriju prekinuo bi se. Cijene putnih zrakoplovnih karata, robe i usluga bi eksplodirale. Turizam, poslovna putovanja, čak i hitni medicinski transporti – sve bi se našlo na udaru.
Naftno tržište odražava se na pojedine kontinente kao opasna iluzija iza čega očito stoji uvijek nekoliko istih pojedinih moćnika, koji posredno kroz nekoliko centara moći oblikuju energetski zastoj u opskrbi sirovom naftom pojedinih velikih tržišta, kako bi se sav taj programirani kaos najednom mogao pretvoriti u “europsku energestsku krizu”, koja bi mogla potrajati kao programirana čije bi posljedice mogle pogoditi mnoge manje i veće europske države ne samo pojedinih članica EU-a !
Na papiru Brent – najbitniji svjetski benchmark za cijenu sirove nafte – stoji oko 92 dolara, a WTI blizu 97 dolara. Brent je vrsta lagane, slatke sirove nafte iz Sjevernog mora i služi kao službena referentna cijena prema kojoj se određuju cijene većine naftnih ugovora u Europi, Africi i velikom dijelu Azije. Kad novinski naslovi slave “stabilizaciju” i pišu da je “Brent pao”, zapravo govore o papirnoj cijeni na burzovnim futuresima – virtualnim ugovorima koji se trguju na ekranima, a ne o stvarnoj nafti u tankerima.
U istom trenutku rafinerije i industrijski kupci u Aziji i Europi plaćaju preko 142 dolara za fizički barel – i cijena i dalje raste. Razlika iznosi više od 50 posto. Ta razlika nije slučajna. Vlada i središnje banke sustavno guše papirnate cijene preko derivata, algoritama i masovnih intervencija kako bi stvorile lažni osjećaj sigurnosti i spriječile socijalne nemire.
Slično se događalo sa zlatom i srebrom: papirnati ugovori beskonačno se množe, a stvarna roba nestaje. Kod nafte je mehanizam isti – samo što je ulog veći je nafta je najveći svjetski resurs s kojim se truguje. Jer nafta nije samo gorivo veći oružje. Ona je osnova za gnojiva, plastiku, transport i proizvodnju hrane. Kad se papirna iluzija konačno raspadne, šok će biti trenutan i brutalniji od bilo koje naftne krize iz prošlosti.
Trumpova “spaljena kuća” i Hormuški tjesnac
Kako bi se iluzija održala još malo, SAD su u ožujku 2026. iz strateških rezervi (SPR) pustile 172 milijuna barela – najveću jednokratnu isporuku od 1970-ih. To je, kako kaže analitičar Mike Adams, “kao da zapalite vlastiti namještaj da biste još jednu noć zagrijali kuću”. Rezerve su iscrpljene, a fizička dostupnost nafte se smanjuje.
U među trenutku, samo nekoliko minuta prije nego što je predsjednik Trump najavio “proizvodne razgovore” s Iranom, na burzama je ušlo više od pola milijarde dolara u precizno tempirane opklade. Cijena nafte je nakon toga pala 14 posto. Insider-trading? Politička kontrola? U svijetu u kojem više nema slobodnog tržišta, teško je razlikovati.
Ako se Hormuški tjesnac – kroz kojeg prolazi trećina svjetske nafte – zatvori ili ozbiljno zakrči, papirna cijena od 92 dolara pretvorit će se u realnih 200 do 250 dolara doslovno preko noći. Europske zalihe jet fuela, koje već vise o niti, iscrpit će se za tih kritičnih šest tjedana.
EU i pojedine europske države bezidejno se godinama ponašaju kao da žive u iluziji energetske sigurnosti, uvozom sirove nafte i plina svejedno otkud. Govoriti bajkovite pripovijesti o zelenoj tranziciji, diversifikaciji i strateškim rezervama i velikom rastu koje čega, kad se uklješten kontinent bez energenata s bezidejnim čelnicima kao bezglavim zatekao u okrutnoj zbilji sadašnjice pa se još uvijek drži globalnih lanca opskrbe koje uopće ne kontrolira. Kad se ti lanci pokidaju – a sve upućuje da će se to dogoditi uskoro – ne će stradati samo zračni promet. Stradat će i opskrba hranom, cijene energije, industrija i, na kraju, povjerenje u samu EU i njezine institucije.
Ovo nije scenarij za film katastrofe. Ovo je logičan završetak sustava u kojem su cijene postale alat političke kontrole, a ne odraz objektivne ponude i potražnje u sadašnjici. Iluzija će se raspasti. Pitanje je samo hoće li EU i pojedine europske države imati dovoljno mjeseci i godina – i hrabrosti – da se suoči s programiranom sadašnjicim prije nego što zrakoplovi ostanu na zemlji… Jesu li poslije toga na redu i kamioni?
Sat otkucava
Generalni direktor “Međunarodne agencije za energiju (IEA)”, Fatih Birol odavno je umrežen među osobama u glafiji koji se izruguju sa svim vjerama i već je nekoliko puta sudjelovao na skupovima WEF-a i Bilderberga.
Birol je i ove godine bio među viđenijima sudionicima na nedavnom susretu Bilderberga 2026. u Washingtonu, koji je nedavno održan, koji se ove godine održavao dva mjeseca prije nego inače. Prijašnjih su se godina njihovi sastanci uvijek održavali u lipnju.
Bilderberg sastanak u Washingtonu održan je od 9. do 12. travnja 2026. u hotelu Salamander Washington DC. To je bio 72. sastanak po redu. 8c68
Osnovni podaci:
– Broj sudionika: oko 128 osoba iz 23 države
– Pravilo: Sastanci se održavaju pod Chatham House Rule, što znači da se ne otkriva tko je što govorio
– Cijeli popis: Oznanjen je na službenoj stranici http://bilderbergmeetings.org prije sastanka 8c68
Tko inače dolazi na sastanke Bilderberga?
Dolaze politički čelnici, direktori velikih tvrtki, stručnjaci za nacionalnu sigurnost, akademici i novinari. Oko 2/3 došli su iz Europe, 1/3 iz Sjeverne Amerike. Trećina su političari, ostali gospodarstvenici iz poduzeništva, financija, akademije i medija. 8c68b4a9
Poznati članovi/prijašnji sudionici: Henry Kissinger, David Cameron, Carl Bildt, John Kerry, Mario Monti, Bill i Hillary Clinton, Tony Blair, Alan Greenspan. c7a5
Teme 2026.: AI, Arktik, sigurnost, Kina, digitalne financije, energija, Europa, globalna trgovina, Bliski istok, Rusija, Ukrajina, SAD, budućnost ratovanja. 8c68
Ime čelnika IEA-e, Fatiha Birola navodi se na popisu sudionika Bildenberg sastanka u Washingtonu s imenima ostalih sudionika. T
