KRSNIK: OD PLENKOVIĆEVE BORBE PROTIV KORUPCIJE NEMA NI B

KRSNIK: OD PLENKOVIĆEVE BORBE PROTIV KORUPCIJE NEMA NI B

11. studenoga, 2020.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše: Vjekoslav Krsnik

Nastavljajući se na prethodnu analizu o tvrtkama bez zaposlenih koje sasvim legalno posluju u Hrvatskoj dodatni prilog toj zaprepašćujućoj korupcijskoj mega aferi dao je sam premijer Andrej Plenković s najavom Vlade da će smanjiti porez na dobit takvim firmama. Tim tvrtkama ministar financija Zdravko Marić povećao je plafon za plaćanje poreza na dobit s 3 na 7,5 milijuna kuna, a porez im je smanjio prvo s 20 na 12 posto i sad dodatno na 10 posto. Onim tvrtkama koje ostvaruju dobit veću od 7,5 milijuna kuna porez na dobit je smanjen sa 20 na 18 posto.

Kako Plenkovićeva Vlada tretira tvrtke bez zaposlenih uz gore spomenuto smanjenje poreza pokazuju i sljedeći podatci. Za vrijeme njegovog prvog mandata silno se razvio unosan biznis s tvrtkama bez ijednog zaposlenog. Od 2016. do 2019. godine broj takvih tvrtki povećao se sa 34.508 na 41.577, a njihov ukupni godišnji prihod sa 14,5 milijardi na 23,3 milijarde kuna. Među kapitalcima s ukupnim prihodom od milijardu kuna bez ijednog zaposlenog nalaze se “Cervesia” (nastala nakon prodaje Zagrebačke pivovare) odgovorna osoba Miroslav Holjevac, zatim “Atlantic Media” odgovorna osoba Vesna Barišić, TE “Plomin” odgovorna osoba Predrag Bogičević. Tu spadaju Iljko Ćurić kao odgovorna osoba u tvrtki “Poštak d.o.o.” i Tomislav Ćurković s još više od dvadesetak firmi bez ijednog zaposlenog.

Nacionalna sigurnost        

U prethodnoj analizi na ovu temu ukazano je na korupcijsku mega aferu s tvrtkama koje posluju bez uposlenih, a takvih je u prošloj godini bilo više od 41.000 Od 2002. godine, kad je jednom odlukom Ustavnog suda omogućeno poslovanje takvih tvrtki, njihov ukupni prihod do 2019. godine iznosio je vrtoglavih 230 milijardi kuna. Te tvrtke su vrlo značajni dio korupcijske hobotnice kao financijskog temelja “duboke države” koja obuhvaća krajnje korumpirano pravosuđe, umrežene medije na čelu s javnom televizijom HRT-a, te političkom kastom koja tu korupciju uspješno pokriva. Najbolji primjer kako takav sustav neometano funkcionira jest činjenica da je Sigurnosno obavještajna agencija (SOA) prije četiri godine u svojem godišnjem izvješću ukazala na 20 sudaca koji predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost. U tom izvješću stoji kako je korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima, te državnim i javnim tvrtkama jedan od najznačajnijih izazova Republike Hrvatske koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije. Od tog izvješća prošlo je četiri godine ali Plenkvićeva Vlada nije učinila ništa da se po tom pitanju bilo što poduzme. To znači da tih 20 sudaca, a očito se radi o onima na višim sudskim instancama nesmetano i dalje predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost. Tome se ne tgreba nimalo čuditi ako je prozvani predsjednik Ustavnog suda, dakle najviše sudbene instance u državi, Miroslav Šeparović u komunizmui bio suradnik Udbe s kodnim imenom “Gavun”, a da je član Ustavnoga suda bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Davorin Mlakar bio uhićen u Austriji zbog primanja mita.

Za vrijeme Plenkovićevog mandata Hrvatska se po percepciji korumpiranosti utaborila na samom dnu među članicama Europske unije, a prošle godine dodatno je pala za jedno mjesto. Među najkorumpiranijim zemljama Europske unije Hrvatska se nalazi na petom mjestu. Na toj ljestvici gore od Hrvatske su Rumunjska, Mađarska, Grčka i Bugarska. Međutim kad je Andrej Plenković u pitanju onda on jednostavno rečeno u svojim ocjenama o borbi protiv korupcije sustavno obmanjuje javnost. Treba samo podsjetiti da je većina od 14 ministara iz njegove prethodne Vlade moralo otići upravo zbog korupcije, a u ovom trenutku još nekoliko velikih korupcijskih afera potresaju njegovu Vladu. Naglasak je na ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću koji je upleten u niz korupcijskih afera zbog čega oporba traži glasovanje o njegovom povjerenju. Unatoč svim tim očiglednim aferama Andrej Plenković uporno brani Tomislava Ćorića i mrtav hladan izjavljuje: “Cijeli ovaj proces gledam onako kako sam ga gledao cijelo ovo vrijeme, kako sam gledao u prvom mandatu – to je beskompromisna borbu protiv korupcije. Neovisno neprestano i zakonito postupanje svih tijela poput DORH-a Uskoka i policije.”

Još jedna od obmana

Od Plenkovićeve “beskompromisne borbe” protiv korupcije nema ni “b”, pa je to još jedna od velikih obmana koje taj briselski gubernator nastoji prodati hrvatskoj javnosti. Ipak čini se da su na razini Europske unije konačno shvatili kako se konačno treba uhvatiti u koštac s tim najvećim problemom u samoj uniji a posebice u državama kakva je Hrvatska. Zato je poznata rumunjska pravnica koja se istakla u borbi protiv korupcije u svojoj zemlji Laura Kovesi imenovana za glavnu europsku tužiteljicu. Ona će imati i svoj ured u Hrvatskoj s domaćim tužiteljem s europskom legitimacijom za borbu protiv korupcije koja je temeljni politički problem u državi. Njegova zadaća će biti da počisti Hrvatsku od masovne korupcije kao što je to Laura Kovesi učinila u Rumunjskoj gdje je smijenila čak 2.400 sudaca. Tad će konačno na red doći i onih 20 sudaca koji u Hrvatskoj još uvijek predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost. T

 

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<