Od 1991. i početka Domovinskoga rata, razdoblja u kojem je razaranjem, stečajem i hajdučkom vlasničkom pretvorbom nestalo dvadesetak poznatih tvrtki, drevni je Sisak izgubio naslov istaknutog industrijskoga središta. Činio je, vjerovali ili ne, čak 25 posto industrijskoga potencijala bivše države. Podsjetio je na to nedavno i sisački političar Davorko Vidović, dragovoljac Domovinskoga rata i autor uglazbljene pjesme o rodnom gradu. Nestali su metalurški kombinat željezare sa 14.000 zaposlenika, Tvornica “Radonja” (“Herbos”), Tvornica plastičnih proizvoda “Galdovo”, PIK “Posavka”, Pristanište i skladišta, brodarska kompanija “Dunavski Lloyd”, te INA-Rafinerija nafte Sisak.
Najveći i neoprostiv grijeh SDP-ove i HDZ-ove hrvatske vlasti svakako je suluda prodaja Industrije nafte vrijedne 30 milijardi dolara (za 505 milijuna) mađarskom MOL-u i stečajni nestanak rafinerije Sisak utemeljene od Shella 1927. Taj potez, nema sumnje; više od stoljeća unazadio je gospodarski razvoj grada na tri rijeke. Usprkos svim prosvjedima radnika i gospodarskih znalaca, odluku Vlade RH potpisao je 2018., zanemarivši nacionalni interes, ondašnji kontroverzni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić. Isti je dužnosnik muljao s otpremom domaće nafte na preradu skupih derivata u mađarski Orbanov MOL, da bi potom “presuđenoj” stečajnoj rafineriji otklonio mogućnost modernizacije preradbenih pogona od strane zainteresiranih Amerikanaca.
Posebnu pozornost, međutim, zaslužuju najjeftinija prometna djelatnost unutarnje plovidbe Dunavom, Savom i Kupom, u kojoj je brodovima “Dunavskoga Lloyda” tankerske konvoje sirove nafte i derivate i druge terete prevozilo oko 850 mornara tvrtke osnovane 1952.u Vukovaru. Siščani pamte poznate brodove tegljače i potiskivače, među njima parnjače “Bačku”, “Zetu”, ili “Učku”, “Marjan”, “Caprag”, “Slogu”, “Opatovac”, “Šamaricu” i desetke drugih. Riječ je uglavnom o trofejnim plovnim jedinicama, pa sada samo oni moderniji brodovi pod srbijanskom zastavom plove Dunavom i Savom. Kad je riječ o staroj matičnoj luci “lojdovaca”, gdje su obje kupske obale s vezovima ostale prazne. Jednako tako je i u teretnoj luci, u kojoj se prekrcavalo milijun i pol tona robe, podno snažnih “ganzovih” dizalica i višekatnoga armiranog silosa iz daleke 1940.
I dok o stoljetnoj plovidbenoj tradiciji kraj najstarije sisačke
zidanice Maloga kaptola svjedoče divovsko sidro, čekrci i propeler, u komunalnom pristaništu kraj gradske šetnice trajno je sidrište ponosa tegljača “Biokova”. Njegovi snažni motori od po 500 konjskih snaga pred početak rata bili su demontirani u galdovačkom “Brodoremontu” na Savi, pa je trofejna lađa tek o trošku gradske uprave obnovljena za kulturne priredbe i udruge.
Jedan od problema Lučke uprave i Kapetanije pristaništa – kako ilustrira snimka – zabilježen je nedavno nailaskom prijetećega vrhunskoga vodostaja koji maticom rijeke donosi stotine kubnih metara šumskih i priobalnih stabala vrbe.
Josip Frković T
1 Comment so far
Uskoči u raspravuPozdrav pozdrav svima. Moje ime je Marija Magdalena, samohrana sam majka 3 djece, želim podijeliti opipljivo svjedočanstvo o tome kako sam dobila zajam od 50,000 eura uz 3% od bogobojaznog čovjeka gospodina Mikea Andersona. Ako ste zainteresirani za dobivanje zajma, obratite mu se, uvjeravam vas da je sigurno, hvala. Adresa e-pošte: ([email protected])