Europski proizvođači prošle su godine višak krumpira bacali, poklanjali, spaljivali ili njime hranili stoku. Samo godinu poslije urod je na putu prema rekordno niskoj razini, a posljedice bi tijekom zime mogle stići do proizvođača pomfrita, restorana i potrošača.
Pet toplinskih valova tijekom ljeta uništilo je oko 3,1 milijun tona europskog krumpira, vrijednog između 400 i 620 milijuna eura, pokazuje analiza neprofitne organizacije Energy and Climate Intelligence Unit koju prenosi Financial Times. Još 3,6 milijuna tona neće biti proizvedeno jer su poljoprivrednici nakon lanjskog viška smanjili zasađene površine.
Proizvodnja u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj, najvažnijim europskim zemljama za uzgoj krumpira, trebala bi se smanjiti s rekordnih 27,3 milijuna tona iz 2025. na između 19,5 i 20,5 milijuna tona ove godine.
„Prešli smo s rekordno visoke na rekordno nisku razinu u samo jednoj godini, ako se procjene ostvare. To je krumpirova drama“, rekao je za Financial Times Craig Elliott, analitičar europskog, bliskoistočnog i afričkog tržišta u tvrtki Expana, koja prati cijene roba.
Hrvatska taj preokret dočekuje sa znatno slabijom vlastitom proizvodnjom i sve većim oslanjanjem na uvoz. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koji se pozivaju na Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 2025. proizvedena 111.691 tona krumpira. Godinu prije proizvodnja je iznosila 133.862 tone, što znači da je lani pala 16,6 posto.
Usporedba s 2020., kada je proizvedeno 174.279 tona, pokazuje pad od gotovo 36 posto u samo pet godina. U međuvremenu se proizvodnja snažno mijenjala iz godine u godinu. U 2021. proizvedeno je 127.826 tona, godinu poslije 103.400 tona, a 2023. ukupno 126.281 tona.
Jeftiniji europski krumpir time je djelomično nadomjestio slabiju domaću proizvodnju. Problem bi se mogao pokazati ove zime i u proljeće, kada se europski višak pretvori u manjak, a cijene u zemljama iz kojih Hrvatska uvozi krenu u suprotnom smjeru.
Hrvatska najviše mladog krumpira uvozi iz Egipta, starog iz Njemačke i Francuske, a sjemenskog iz Nizozemske i Njemačke. Oko 14 posto ukupnog lanjskog uvoza odnosilo se na sjemenski krumpir. Njemačka i Francuska istodobno su među zemljama u kojima se ove godine očekuje snažan pad uroda.
Prema izračunu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska je 2024. vlastitom proizvodnjom pokrivala 52 posto potreba za krumpirom. To je bilo 11 postotnih bodova više nego godinu prije, ali i dalje znači da približno polovica potreba ovisi o uvozu.
Predstavnici međimurskih proizvođača u proljeće su procijenili da Hrvatska u proizvodnoj i prodajnoj sezoni 2025./2026. domaćim krumpirom pokriva manje od 40 posto potreba.
IZVOR: www.financije.hr T
