Svoj Uvod akademik Pečarić završava riječima:
„Beljo je tražio da počnem i pisati o mojoj Boki ono što sam znao govoriti u javnim nastupima i te tekstove sam objavljivao u tiskovinama HIC-a i Matice hrvatskih iseljenika. Dovoljno je pogledati samo moju knjigu „Borba za Boku kotorsku“ i vidjeti koliko je takvih članaka dano u njoj. Ali on nije stao na tome. Zbog rada na povijesti Bokeljskih Hrvata u HIC je zaposlio i moju suprugu Ankicu, a radno mjesto joj je bilo u Hrvatskom institutu za povijest. To je dogovorio s tadašnjim ravnateljem dr. sc. Mirkom Valentićem.
Suradnja s povjesničarima u Institutu, sudjelovanja na znanstvenim skupovima bila je itekako značajna za Ankičin i moj rad. Zapravo možemo slobodno reći kako je uloga dr. Valentića i Belje velika u nastanku knjiga:
- Pečarić, Srpski mit o Jasenovcu / Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Hrvatski povijesni institut, Zagreb, 1998.
- Pečarić, Srpski mit o Jasenovcu II /: O Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora, Element, Zagreb, 2000.
- Pečarić and J. Pečarić, Strossmayerova oporuka, HAZU, Zagreb, 2002.
- Pečarić, Brani li Goldstein NDH?Zagreb, 2002.
Naime, poslije objave prve od tih knjiga otišli smo u Australiju gdje su me pozvali sa Sveučilišta u Adelaideu. Ankica je morala dati otkaz uz dogovor da je ponovo zaposle u HIC-u kada se vratimo. Ali tada je došlo do promjene vlasti i povratka projugoslavenske opcije na vlast. Žrtva je bio Beljo koga su na svakakve načine i ucjene uspjeli ukloniti s pozicije ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, a uz njega je stradala i Ankica koja se više nije mogla zaposliti.
Međutim ono što smo radili tijekom njenog boravka u Institutu omogućilo je nastanak tih knjiga. Moglo bi se reći i mog boravka jer mi je zbog tog rada dr. Valentić nudio posao u HIC-u. Naravno, ipak sam ja matematičar, ostao sam na Sveučilištu i iz Australije došao na promociju u akademika 2000. god.
Drugim riječima, ne bih pogriješio kada bih u ovoj knjizi stavio mnoge od tih članaka. Međutim, u ovoj knjizi su samo tekstovi iz mojih knjiga u kojima se spominje Ante Beljo.
Ante Beljo je sada predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva.
Knjiga akademika Josipa Pečarića “Ante Beljo” dana je na portalu:
https://www.dragovoljac.com/pecaric/beljo.pdf
T
1 Comment so far
Uskoči u raspravuPečarić’s introduction powerfully highlights how vital Ante Beljo’s support was for their critical historical research, particularly regarding the Boka Croats and controversial topics. The political victimisation they faced afterward is a stark reminder of the cost of academic independence. We must *resize image* of this period to properly appreciate the work they accomplished under pressure, even when the “pro-Yugoslav option” returned.