GRAĐEVINSKI RADOVI SU VELIKA PRILIKA ZA TERORIZAM ( 1.dio)

GRAĐEVINSKI RADOVI SU VELIKA PRILIKA ZA TERORIZAM ( 1.dio)

7. ožujka, 2021.

 

U cilju otkrivanja telefonskog broja s kojeg se upućuju anonimni pozivi o postavljenoj bombi, a samim tim i moguće identifikacije dojavitelja  potrebno je da se na telefonske brojeve gdje su dojave česte, zatraži od telefonskog operatera postavljanje tzv. “lovca”. Operateri danas to mogu vrlo lako utvrditi i locirati, tim više što su današnji fiksni i mobilni telefonski aparati opremljeni „displejima“ na kojima se vide brojevi sa kojih se zove

Napisao: Ivan Čulo

Ušli smo u doba novih i nesagledivih sigurnosnih izazova i rizika kakve do sada nismo poznavali i koji su izuzetno opasna prijetnja cijelome čovječanstvu. Terorizam, kao jedan od njih, je svjetski problem koji ima svoju duboku povijesnu genezu, odnosno uzroke, koji se kriju u mnogim ekonomskim, socijalnim, povijesnim, religijskim, geopolitičkim i drugim odnosima. Teroristi traže mekane mete i koriste sredstva za koje ne očekujemo da bi nam mogla predstaviti prijetnju. Iskustva su pokazala da je u slučajevima kada su potencijalni počinitelji bili na vrijeme otkriveni i spriječeni i uhvaćeni, to bilo iz razloga što su sami građani na vrijeme uočili sumnjive osobe i to na vrijeme dojavili policiji i drugim nadležnim službama koje rade na prevenciji i sprječavanju terorističkih i drugih nasilničkih i kaznenih djela. Sve je ovo bilo u slučajevima društava u kojima je i inače visoko razvijena uvriježena svakodnevna sigurnosna kultura i svijest o samozaštitnom ponašanju kao sastavnom dijelu života. Građani i zaposlenici su ti koji svakodnevno borave i rade na svojim radnim mjestima, u svojim domovima i na javnim površinama i prostorima i oni mogu na vrijeme uočiti i prepoznati da se netko sprema izvršiti bilo kakav oblik nasilja. Bitna je uska povezanost, dobra suradnja i povjerenje između službi koje brinu o sigurnosti, samih građana i zaposlenika. Za postizanje sigurnosti moraju postojati pretpostavke i preduvjeti pomoću kojih bi se mogućnost ugrožavanja sigurnosti života i svih vrijednosti svele na najmanju moguću mjeru a to će odgovornim osobama uvelike olakšati procjenu stanja i donošenje odluka o potrebitim djelovanjima.

Temeljne pretpostavke

Kako bi se sigurnost i samozaštitno ponašanje u institucijama i objektima podiglo na višu razinu, nije dovoljno poznavati način postupanja u posebnim okolnostima, nego je prije svega potrebno stvoriti osnovne temeljne pretpostavke, pomoću kojih bi se mogućnost ugrožavanja sigurnosti ljudi objekata i institucija, svela na najmanju moguću mjeru.

U skladu sa već spomenutim Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o zaštiti od požara i drugim propisima, pravne osobe vlasnici, odnosno korisnici objekata dužni su izraditi Plan evakuacije i spašavanja.

Planom evakuacije i spašavanja utvrđuju se organizacija, postupci i mjere za osiguravanje brzog, efikasnog, i u odnosu na nastali događaj, odgovarajućeg načina evakuacije i spašavanja ljudi i imovine iz ugroženog objekta.

Plan evakuacije i spašavanja treba sadržavati:

  1. OSNOVNE ODREDBE
    • Osnovne karakteristike opasnih događaja i aktivnosti koje se poduzimaju
    • Evakuacijske putove i izlaze
    • Kontrolu stanja evakuacijskih putova i izlaza
    • Prava i dužnosti nositelja Plana evakuacije
    • Osposobljavanje za provođenje evakuacije
    • Organizaciju evakuacije i spašavanja
  2. PLAN EVAKUACIJE
  3. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA OSOBA ODREĐENIH ZA RUKOVOĐENJE EVAKUACIJOM I SPAŠAVANJEM
  4. IZVJEŠĆE O PROVEDBI VJEŽBE EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA (RAŠČLAMBA I NAUČENE LEKCIJE ) (Obveza provođena vježbi evakuacije i spašavanja najmanje svake dvije godine a prema potrebi i češće)
  5. GRAFIČKI PRILOZI
  • SIMBOLI I OZNAKE
  • SITUACIJA

Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima, predviđena je obveza osposobljavanja svih djelatnika za pružanje prve pomoći i postavljanje odgovarajućeg broja ormarića za pružanje prve pomoći na objektu, sa propisanim pripadajućim sadržajem i opremom.

Također Zakonom o zaštiti od požara i drugim propisima, a u skladu sa Rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno nadležne policijske uprave o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara, potrebno je izraditi i Operativni plan akcije gašenja požar, evakuacije i spašavanja.

Plan zaštite izrađen na temelju Prosudbe ugroženosti, obuhvaća čitav niz radnji, koje je potrebno poduzeti u cilju zaštite osoba, instalacija, predmeta i uređaja u objektu od neovlaštenog ulaska, prolaska, oštećivanja i drugih kaznenih djela. Ovaj se Plan bavi prevencijom i treba obuhvatiti sljedeće elemente:

  • 24 satni, danonoćan nadzor i ophodnje nad objektom ili prometnim sredstvima od strane zaštitarsko-čuvarske službe i sredstava tehničke zaštite;
  • utvrđivanje postojanja prozora ili vrata na objektu koji se mogu lako otvoriti izvana;
  • utvrđivanje postojanja razbijenih prozora, pogotovo podrumskih i onih u prizemlju zgrade;
  • utvrđivanje drugih mogućnosti neovlaštenog ulaska u objekt (npr. preko krova ili podzemnim putem);
  • zaštita različitih otvora na objektu kroz koje je u unutrašnjost moguće ubaciti zapaljivi predmet ili eksplozivnu napravu;
  • postavljanje rešetki na vrata ili prozore koji nisu dovoljno sigurni;
  • obilazak objekta po dolasku na posao i provjeru da li su od prethodnog dana pa do sad, na objektu nastupile bilo kakve promjene ili oštećenja (ako nema danonoćnu čuvarsku službu);
  • nadzor nad glavnim i sporednim ulazima. Posebnu pozornost treba obratiti preventivnom pregledu osoba i njihovih osobnih stvari, te nadzor njihova kretanja unutar objekata i prostora;
  • zabraniti ili ograničiti parkiranje i zaustavljanje svim vozilima u neposrednoj blizini objekata ( zaštitnog perimetra ) u kojima boravi i radi veći broj ljudi i objekata od posebnog značaja (objekata kritične infrastrukture);
  • poseban nadzor nad objektom kada se na njemu vrše veći građevinski radovi koji možda pružaju mogućnost lakšeg pristupa u unutrašnjost;
  • oprez prilikom preuzimanja poštanskih i drugih pošiljki. Obratiti pozornost identifikaciji pošiljatelja i utvrđenom i propisanom načinu primopredaje;
  • nipošto ne preuzimati na privremeno čuvanje u objektu neidentificirane omote, pakete ili predmete nepoznatih osoba; prilikom predaje prtljage na čuvanje u garderobu, zatražiti od osoba da pokažu njezin sadržaj ili provjeriti tehničkim sredstvima (rentgen, scan uređaji, detektori metala, eksploziva, obučeni psi i sl.)
  • obratiti pozornost na ispravnost protupožarne opreme;
  • radni prostor mora biti u najvećoj mogućoj urednosti, kako bi se spriječilo sakrivanje eksplozivne naprave u gomili nepotrebnih predmeta.

Jedna od najvažnijih zadaća za djelatnike, bila bi da svaki od njih dolaskom na radno mjesto obavi detaljan pregled svog radnog prostora, s ciljem uočavanja bilo kakvih sumnjivih predmeta ili promjena u odnosu na stanje kakvo je ostalo prilikom napuštanja tog prostora prethodnog dana. O rezultatima pregleda potrebno je izvijestiti odgovornu osobu. Na ovaj način postigla bi se potpuna slika stanja sigurnosti već u prvih pola sata radnog vremena, a koje u slučaju anonimne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi može umanjiti ili potpuno isključiti potrebu za evakuacijom.

U slučaju dojave

 Druga pretpostavka je Plan postupanja u slučaju dojave, pronalaska ili eksplozije eksplozivnog sredstva.

Ovim je Planom potrebno odrediti:

  • odgovornu osobu ili osobe u objektu, koje će biti ovlaštene izdavati zapovijedi, u slučaju posebnih okolnosti, kao i njenog zamjenika. Ove osobe moraju biti u potpunosti upoznate s opsegom ovlasti i odgovornostima konkretnih dotičnih zadaća;
  • sigurno i pouzdano prikladno mjesto odakle će odgovorna osoba donositi odluke, kao i djelotvoran način komunikacije sa suradnicima i djelatnicima. Nadzor i komunikacija na prostorima čitavog objekta mora biti osigurana;
  • plan, mjesto i način evakuacije osoba iz objekta.

Kada se ovakav Plan jednom izradi, treba se periodično pregledavati i ažurirati, a osoblje odgovorno za njegovu provedbu mora biti detaljno upoznato s njegovim odredbama. Vježbe osoblja u provedbi plana vrlo su važne, jer se s njima izbjegava zbrka i panika u vrijeme stvarne opasnosti.

Nakon anonimne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi, ukupno vrednovanje svih prikupljenih obavijesti može biti osnova za izbor jedne od mogućih načina djelovanja ili alternativa:

  • pregled objekta bez evakuacije;
  • djelomične evakuacije i pregleda;
  • potpune evakuacije i pregleda.

Na prvi pogled se čini da je trenutna i potpuna evakuacija najprimjereniji postupak nakon prijetnje eksplozivnom napravom. Međutim, postoje značajni sigurnosni i drugi činitelji, koji mogu prevagnuti i govoriti protiv poduzimanja takvih mjera.

Opasnost od nastanka panike

Najjednostavnije mjesto za postavljanje eksplozivne naprave je npr. grmlje oko zgrade ili automobil na parkiralištu kraj zgrade. Unutar zgrade to su javni prostori (hodnici, stubišta, sanitarni čvorovi) kojima u slučaju evakuacije mora proći veliki broj ljudi. Evakuacijom se u ovim slučajevima opasnost od ozljeda samo povećava, jer osoblje prilikom izlaska iz objekta mora proći kraj mjesta moguće eksplozije.

Potpuna evakuacija podrazumijeva potpuno napuštanje objekta svih onih koji u njemu rade, borave ili žive, prvenstveno zbog opasnosti po njih same a i stoga kako bi se djelatnicima policije i drugih interventnih službi omogućio nesmetan pregled objekta, identificiranje sumnjivih predmeta i njihovo sigurno uklanjanje iz objekta.

U slučajevima gdje se procijeni da je potpuna evakuacija neprimjerena, provodi se djelomična evakuacija čitavog objekta ili nekog njegovog dijela. Tada se iz zgrade evakuiranju samo one osobe i njihove osobne stvari koje se sigurno može premjestiti izvan objekta. Osoblje važno za pomoć pri vršenju pregleda ostaje u objektu.

Evakuacija se često zamišlja kao premještanje osoba izvan zgrade isto kao tijekom vatrogasne vježbe. Međutim, evakuacija kao posljedica prijetnje eksplozivnom napravom može biti znatno složenija. Npr. u slučajevima gdje je poznato ili se pak sumnja da bi se npr. bomba mogla nalaziti, možda će trebati izmijeniti putove evakuacije. Očigledno će biti potreban veći nadzor čitavog procesa evakuacije, pogotovo ako se odluči da se ne objavi prava priroda opasnosti. U slučaju evakuacije, zaposleno osoblje treba upozoriti da prije napuštanja radnog mjesta uređaje koji rade obavezno isključe, a da iza sebe ništa ne zaključavaju kako bi se olakšao pristup osobama koje će izvršiti pregled i umanjio efekt i posljedice eksplozije ako se ona ipak dogodi.

Objekt je moguće pregledati i bez evakuacije. U tom slučaju svaki djelatnik pregledava svoj radni prostor kao što je već opisano.

Ako do dolaska djelatnika policije i drugih nadležnih službi, evakuacija nije provedena, a isti procijene da predstoji neposredna opasnost po život ljudi i sam objekt (pronađena eksplozivna naprava i sl.), djelatnici policije će u suradnji s drugim službama i odgovornom osobom objekta ili samostalno narediti djelomičnu ili potpunu evakuaciju iz čitavog objekta ili nekog njegovog dijela, na osnovi procijenjenih okolnosti na mjestu događaja i zakonskih ovlasti.

U cilju otkrivanja telefonskog broja s kojeg se upućuju anonimni pozivi o postavljenoj bombi, a samim tim i moguće identifikacije dojavitelja  potrebno je da se na telefonske brojeve gdje su dojave česte, zatraži od telefonskog operatera postavljanje tzv. “lovca”. Operateri danas to mogu vrlo lako utvrditi i locirati, tim više što su današnji fiksni i mobilni telefonski aparati opremljeni „displejima“ na kojima se vide brojevi sa kojih se zove.

Dojava o podmetnutoj eksplozivnoj napravi može biti:

  • telefonska
  • pisana
  • usmena

Telefonska dojava

U slučaju telefonske dojave o podmetanju eksplozivne naprave tijekom razgovora potrebno je prikupiti što više podataka o mjestu podmetanja eksplozivne naprave, vremenu aktiviranja, osobi koja prijeti i sl. Stoga je potrebno postaviti takva pitanja na koja sugovornik neće moći dati kratak potvrdan, odnosno negativan odgovor.

Sugovorniku treba postaviti sljedeća pitanja:

  1. Gdje se eksplozivna naprava točno nalazi?____________.
  2. Kada će naprava eksplodirati?____________________.
  3. Kako naprava izgleda?_________________________.
  4. Kako je naprava tempirana?_____________________.
  5. Zašto je naprava postavljena?____________________.
  6. Kako se zovete?_____________________________.
  7. Odakle telefonirate?__________________________.
  8. Kojoj organizaciji pripadate?_____________________.
  9. Što želite postići vašim činom?___________________.

Na crtice kraj pitanja što brže, kraće i jasnije bilježiti točne opaske, jer su one vrlo dragocjene za lociranje, identifikaciju i uhićenje dojavitelja ili počinitelja kaznenog djela. Stoga pred sobom treba imati obrazac na papiru kakav smo ovdje predvidjeli.

Nadalje, prilikom primitka telefonske dojave, posebnu pozornost treba obratiti glasovnim značajkama sugovornika:

  1. glas – visok, dubok, hrapav, mekan i slično
  2. govor – brz, lagan, mucav, jasan, nerazgovijetan, i slično
  3. način govora – ljut, miran, uzbuđen, uplašen, pijan i slično
  4. vladanje jezikom – odlično, srednje, loše i slično
  5. narječje – ikavsko, ekavsko, ijekavsko
  6. naglasak – lokalni, regionalni, strani

U slučaju dojave također pred sobom imati obrazac na papiru i brzo, jasno i točno zaokruživati zamijećene opaske.

Kako bi primatelj dojave što prije i što točnije prikupio naprijed tražene podatke, odmah po primitku dojave, pred sebe će staviti obrazac s navedenim podacima (u prilogu uputa, bit će umnožen u više primjeraka i stajati u ladici kako bi bio odmah dostupan po primitku dojave).

Sugovorniku je potrebno brzo postavljati pitanja onim redoslijedom kako je navedeno u obrascu i također brzo i točno, upisivati kraj pitanja što je moguće kraće odgovore.

Na dijelu obrasca sa glasovnim karakteristikama zaokružit će one koje točno odgovaraju onima kod sugovornika, odnosno eventualno dodati pojedinu uočenu posebnu karakteristiku.

Istodobno je potrebno obratiti pozornost na ostale, prateće znakove i zvukove, koji se čuju sa mjesta odakle sugovornik dojavljuje (galama, pjesma, tišina, buka strojeva, buka automobila, buka vlakova, buka zrakoplova, ulična buka i sl.).

Primjerice, ukoliko djelatnik prilikom zaprimanja telefonske dojave uoči određeni specifičan zvuk, koji nam točno identificira mjesto sa kojeg se dojavljuje (npr. glas dežurnog spikera na željezničkom ili autobusnom kolodvoru), dužan je ako je to moguće, sugovornika pokušati zadržati što duže  na liniji i u isto vrijeme neprimjetno alarmirati odgovorne osobe, kako bi iste pokušale pozvati policiju, koja će uputiti najbližu ophodnju ili više njih, kako bi ona mogla intervenirati na lociranom mjestu i tako doći do dojavitelja ili mogućih počinitelja.

Osoba koja zaprimi dojavu dužna je zapisati:

  1. Točan tekst dojave i tijek razgovora sa dojaviteljem,
  2. Vrijeme primitka dojave
  3. Duljinu razgovora.
  4. U svim slučajevima dojave primatelj dojave, dužan je odmah po primitku iste, nezamjetno izvijestiti odgovornu osobu (dati signal kolegama da izvijeste odgovornu osobu) kako bi ista poduzela odgovarajuće mjere u svezi sa dojavom.

U tijeku dojave djelatnik zaštitarsko-čuvarske službe dužan je na za to predviđen obrazac upisati točnim redoslijedom tražene podatke, te o svemu sastaviti pismeno izvješće (s priloženim obrascem) koje će dostaviti odgovornoj osobi (kao što je to slučaj i sa svim izvješćima u svezi izvanrednih događaja pri obavljanju zaštitarsko-čuvarske službe). T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code