ĆIRILICA NAM JE ISTO ŠTO I GLAGOLJICA

ĆIRILICA NAM JE ISTO ŠTO I GLAGOLJICA

23. siječnja, 2017.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Intenzivno se koristila u Dubrovačkoj Republici. Njome su pisani liturgijski spisi, lekcionari, molitvenici, oficiji, najviše u 15. i 16. stoljeću. Najpoznatiji je tekst Libro od mnozijeh razloga iz 1520.

Dakako, bosančica je i pismo bosanskih i hercegovačkih fratara, osobito od početka 17. stoljeća do sredine 18. st. Pokriva sva područja liturgijske književnosti, vjerskopoučne i polemičke tekstove, kao i historiografske zapise, franjevačke ljetopise i kronike. Jezik je prvo staroštokavski ijekavski, a kasnije novoštokavski ikavski. Najpoznatija su Besjede Matije Divkovića iz 1616., Naslađenje duhovno Pavla Posilovića iz 1639. te Ispovjedaonik Stjepana Matijevića iz 1630.

Ukratko, izreći da je ćirilica srpsko pismo isto je što i tvrditi da su svi štokavci Srbi. Ćirilica je, ukratko, sveslavensko pismo i biti protiv nje znači udarati na naš identitet

Napisao: Tomislav Čadež / Jutarnji list 4. rujna 2013.

Što je Hrvatima ćirilica? Isto što i glagoljica: nacionalno pismo. Hrvatska redakcija ćirilice naziva se danas bosančicom a povijesni su nazivi i sljedeći: harvacko pismo, rvatsko pismo, arvatica. U 19. stoljeću Ivan Kukuljević Sakcinski naziva je hrvatsko-bosanska ćirilica a Vatroslav Jagić bosansko-dalmatinska ćirilica.

Ona je jedno od temeljnih pisama našega srednjovjekovlja a sačuvani dokumenti dokazuju da se koristila od krajnjeg juga do krajnjeg zapada, od Dubrovnika do Istre. Sadašnje ime, bosančica, dao joj je arheolog i povjesničar umjetnosti Ćiro Truhelka (Osijek, 1865. – Zagreb, 1942.), utemeljitelj Zemaljskog muzeja u Sarajevu (nedavno ugašenog!), uvjereni hrvatski nacionalist i bosansko-hercegovački prosvjetitelj par exelence. Za nju je karakterističan poseban znak za glasove đ i ć, koji su hrvatski ćirilski pisari stvorili prema glagoljskom đerv. Taj glas je iz bosančice preuzeo za glas ć Vuk Karadžić, provodeći reformu srpske ćirilice.

Evo recimo prije hiljadu godina bila je glavno hrvatsko pismo istočno od rijeke Krke i Vrbasa. U Istri, primjerice, važan je Supetarski ulomak, iz 12. stoljeća, dakle iz Svetog Petra u Šumi. Nadalje, važna je slavna Poljička Republika, gdje je ćirilica bila glavno pismo. Dominirala je od 15. do 17. stoljeća. Njome je pisan, čakavskim narječjem, i slavni Poljički statut iz 1440. U tom se kraju bosančicom u crkvenim knjigama pisalo sve do druge polovice 19. stoljeća. Njome su nadalje pisani brojni srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, od kojih su najznačajniji Hrvatska kronika (početak 16. st.).

Intenzivno se koristila u Dubrovačkoj Republici. Njome su pisani liturgijski spisi, lekcionari, molitvenici, oficiji, najviše u 15. i 16. stoljeću. Najpoznatiji je tekst Libro od mnozijeh razloga iz 1520.

Dakako, bosančica je i pismo bosanskih i hercegovačkih fratara, osobito od početka 17. stoljeća do sredine 18. st. Pokriva sva područja liturgijske književnosti, vjerskopoučne i polemičke tekstove, kao i historiografske zapise, franjevačke ljetopise i kronike. Jezik je prvo staroštokavski ijekavski, a kasnije novoštokavski ikavski. Najpoznatija su Besjede Matije Divkovića iz 1616., Naslađenje duhovno Pavla Posilovića iz 1639. te Ispovjedaonik Stjepana Matijevića iz 1630.

Ukratko, izreći da je ćirilica srpsko pismo isto je što i tvrditi da su svi štokavci Srbi. Ćirilica je, ukratko, sveslavensko pismo i biti protiv nje znači udarati na naš identitet.

Bilo bi, zapravo, najkorisnije kad bi se, makar za napredne đake, u osnovne i srednje škole uvela izborna nastava za koje bi se učile i glagoljica i ćirilica. T

11 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Sandra Pusica
    #1 Sandra Pusica 4 srpnja, 2020, 23:08

    Opipljivo svjedočenje Kako sam dobio zajam

    Pozdrav svim građanima Hrvatske i šire Moje ime je gospođica Sandra Pusica. Ovdje sam da dam opipljivo svjedočanstvo o tome kako sam dobio zajam od 150000 eura od pouzdanog zajmodavca zvanog gospođa Dora Wealth, dobio sam zajam od 2% kamate, ona daje i sve vrste kredita poput osobnih zajmova, dugoročnih zajmova, poslovnih zajam i kratkoročni zajam itd. Ako vas zanima zajam, možete se sigurno obratiti izravnom e-mailom na: [email protected] WhatsApp (+16014560144)

    Hvala vam na vašem vremenu dok čitate.”

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. pepe
    #2 pepe 18 siječnja, 2020, 04:50

    zapravo, neka se posṙbljeni “čadež” dobro zapita, i sva njemu slična polupismena balkanska lapṙdala, začto prëmoćna većina svjetskih sveučilišt danas na svojih jezikoslovnih i slavističskih študijih, čadežev i službeni jezik u hṙvatskoj zovu “sṙbskohṙvatska štandardna inačica”?! čto je zapravo blago ime za “u osnovi sṙbski jezik s hṙvatskimi jezičnimi posebnostmi i vlastnostmi”. naime, hṙvatski jezik je ubijen u XIX stoljeću zahvaljujuć petokolonašskim veleizdajnikom pod okriljem beča i pešte, pak je zamienjen oviem čadeževim sṙbsko-bosansko-črnogorsko-vlašskim mješancem.

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. pepe
    #3 pepe 18 siječnja, 2020, 04:31

    za one koji ne znaju osnove poviesti istina svezana s utemeljenjem dubrovnika glasi ovako. srjednjevjekovni dubrovnik utemeljen je u podpůnom sṙbsko-svetosavskom jezično-uljudbenom obkružju. dapače, stari romansko-gṙčsko-ilirsko-slavenski dubrovčani su težkom mukom i tegotom od sṙbskih kraljev odkupljivali dielove južne dalmacije sve ća do pelješca i neretve na zapadu. u črnoj gori/duklji/zeti su također prëvladavala sṙbska plemena i savezi, pače jedan od tieh sṙbskih plemenitašev je bīł i andrija zmajević. stari dubrovčani su tiekom sve svoje burne poviesti posvem bīli okrenuti na trgovinu u sṙbskom i bosanskohercegovačskom ter čṙnogorskom zaleđu, pak su tako od 16. stoljeća posṙbili i počrnogorčili svoj jezik. o čem tṙkelja ova tuka “čadež”? liepo knjige u ruke, ter “prilip(lj)ajte” na poglavlja “stvarna poviest dubrovnika, kako su stvarna dubrovačska romanska imena krivotvorena i poslavenjena”.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. pepe
    #4 pepe 18 siječnja, 2020, 04:10

    daklë, čtokavski jest u stvarnosti sṙbski, ali i čṙnogorski, bosanski, hercegovačski, bůgarski i makedonski, dielno i russki ter bjelorusski. nu, do prodora turkov i tatarov na balkan čtokavski nigdar nije bïł hṙvatski jazik. ovi orjunaši iz JL-a očito su pronašli koristnu polupismenu presstitutku “čadeža”, koja onda ovako škraba piz****arije neukoj javnosti. naime, sāmi bosanski franjevci su tu ćirilicu důgimi stoljeći uglavnom zvali “sṙbsko pismo”, ne “bosansko”, i jošte manje “hṙvatsko”. ta bosančica je nastala na starobůgarskoj ćirilici, dočim je srjednjevjekovna bosna (i hercegovina) nastala voljom sṙbskih kraljev i pod njihovom “zaštitom”. 90% naškrabanoga u ovom čtivcetu-pamfletiću su najobičnije obmane i prodaja magle. ako nëtko zaisto želi, slobodno može u hṙvatskoj djetcu učiti “bosančici” (inačici starïje sṙbske ćirilice), ali ne i vůkovici (novoj sṙbskoj ćirilici koju žele uvesti u vukovar).

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. Hrvoje
    #5 Hrvoje 12 prosinca, 2019, 15:42

    Za hrvatski Vukovar! Ne ćirilici!

    Odgovorite na ovaj komentar
    • pepe
      pepe 18 siječnja, 2020, 04:17

      “hṙvoje” nije hṙvatsko ime, kako čto nije ni “vladoje”. sṙbsko-vlašska imena zabilježena od 13. stoljeća glase, “radivoje”, “desivoje”, “milivoje”, “dobrivoje”, “spasoje”, itd.

      Odgovorite na ovaj komentar
  6. Ivica
    #6 Ivica 1 svibnja, 2019, 16:41

    Vukovar nikada bykobap!!

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. Anonimno
    #7 Anonimno 15 studenoga, 2018, 15:25

    Ćirilica donosi opterećenje državnoga proračuna, kao što je to bila GOTICA kod germanskoga svita, pa su je izbacili iz upotrebe1942 godine! Ej bre, ni pismo nećeš dobiti doma, ako je pisano na ćirilici, sve javne državne ustanove,putokaze, puteve, ulice,škole, pošte, sudstvo itd. moraš pisati pismom latinice! “Veli” umovi komunistički vratite još i glagoljicu, pa će imati tri natpisa različitata, pa bosančicu, hiroglife,a imata pun kvarc nepismenih jugo političara kojima moraš robovati,pa tražite da budete robovi i ćirilici, a narod vam prikopava kante za smeće!

    Odgovorite na ovaj komentar
  8. Black Jack
    #8 Black Jack 26 siječnja, 2017, 01:24

    Čirilica je pismo Hrvatskih Pravoslavaca i nema nikakve veze sa Srbijom.
    To su srpski odrodi vremenom osvojili kao svoje jer se nitko imao tome više suprotstaviti.

    Izreka Srbe na Vrbe nema niakve veze sa Hrvatima.
    To je medijska manipulacija srba koji rade na planu Memorandum SANU.
    Nema nikave veze sa zdravom pameti da Hrvat objesi srbina na Vrbu i da mu na kraju možda još padne na glavu!

    Neka se jebu svi hrvatski blesimetri i Četnici !

    Odgovorite na ovaj komentar
  9. poklisar
    #9 poklisar 23 siječnja, 2017, 11:44

    Samo je naivcima ćirilica u Vukovaru obično pismo.

    Odgovorite na ovaj komentar

<