NAJNOVIJE NA PORTALU

ISTRAŽIVAČKI SERIJAL

ĆIRILICA NAM JE ISTO ŠTO I GLAGOLJICA

    Intenzivno se koristila u Dubrovačkoj Republici. Njome su pisani liturgijski spisi, lekcionari, molitvenici, oficiji, najviše u 15. i 16. stoljeću. Najpoznatiji je tekst Libro od mnozijeh razloga iz 1520. Dakako, bosančica je i pismo bosanskih i hercegovačkih fratara,

Opširnije

NAJSTARIJE EUROPSKO PISMO NASTALO JE U VUČEDOLU

    Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je ideogramima na njihovim posudama pa se može tumačiti kao najstarije europsko pismo. Sav ukras na njima nosi nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad Voda na kojima pliva Zemlja, dnevno

Opširnije

VINČANSKO PISMO

    Pismenost nije baš išla onako kako zvanična nauka otkriva, to jest, da je pismenost potekla iz Mezopotamije sa jugoistoka Europe. Po navedenoj kronologiji izgleda da se pismenost pra-Europe širila iz pravca sjevera prema jugu. Kako bi inače južna

Opširnije

ILIRSKI JEZIK (LINGUA ILLYRICA)

    Slijedeći logiku priloga “Iljirskie jazyki” Sovjetske enciklopedije, da su ilirski jezici uzišli uz Jantarni put do Baltika, stoji i tvrdnja da je na toj relaciji utjecaj medskog jezika bi veći nego na juznim dijelovima zemlje Ilira. U Bosni

Opširnije

HRVATSKA ĆIRILICA SE RAZLIKUJE OD GRČKE, SRPSKE I BUGARSKE ILI RUSKE

  Ćirilica je na zapadnobalkanskom području doživjela poseban razvoj, tj. to je poseban tip grafije tzv. petrificirana dukljansko-bosanska grafija s tragovima utjecaja glagoljske grafije. Činjenica je da je ta grafija od 12. do 15. stoljeća stajala po strani od grafijske

Opširnije

GLAGOLJATI ZNAČI GOVORITI I OBAVLJATI SLUŽBU BOŽJU

  Hrvati su počeli pisati glagoljicom u drugoj pol. IX. st. Od kraja XII. st. jedini su narod (uz kratke češke i polj. epizode u XIV. st., no opet hrv. posredovanjem) koji upotrebljava i razvija glagoljicu. Bila je gl. pismom za hrvatskostarosl. jezik,

Opširnije