Naš klub uvijek je krasila briga svih Bobovčana za „Mladost“, te poštovanje domaćih mladića i onih izvan zavičaja prema onima drugima i drugačijima koji su rado oblačili naš dres. Ali, nisu samo nogometaši svih bobovačkih generacija slavljenici. Ove im se godine kao 90-godišnji vršnjaci pridružuju i u svim akcijama nazočni dobrovoljni vatrogasci, čuvari privatne i državne imovine, njegujući tradicije slogana „Vatru gasi, brata spasi“. I KUD „Seljačka sloga“ slavi svoj polustoljetni jubilej. Utemeljen je 1. veljače 1948. Najveći je uspjeh ostvaren osvajanjem prvoga mjesta u glazbeno-kulturnoj i gospodarskoj priredbi naprednih sela „Zlatni prim“ nacionalnoga dnevni ka „Večernjega lista“ i njegovih tadašnjih novinara, Karla Rosandića, Berislava Ličine, Mate Piškora, te autora ovoga i niza drugih tekstova o Bobovcu i njegovim vrijednim ljudima
Naše zajedništvo i iskonsku upornost i hrabrost, crpili smo uvijek iz teškoga i mukotrpnog života naših hrvatskih predaka u bosanskoj prapostojbini staroga Bobovca kod Kraljeve Sutjeske, te od 15. stoljeća i doseljavanja u sunjsku Posavinu. Ali, uvijek smo bili „tvrda kost“ za političke suparnike i vojne osvajače, te preferirane nogometne klubove gradskih i prigradskih naselja Petrinje, Dvora, Hrvatske Kostajnice, Sunje i Novoga Sela. Tim riječima pozvane goste i ostale sudionike subotnje ilinjske proslave 90. obljetnice organiziranoga natjecanja Seoskoga nogometnoga kluba „Mladosti“, pod imenom „Tvrtka“, utemeljen 25. svibnja 1928., pozdravljaju predsjednik i tajnik Organizacijskoga odbora, Jure Čičić i Renato Klarić. Riječ je o jednom od najstarijih nogometnih klubova Sisačko-moslavačke županije, koji je djelovao, opstajao i preživio kroz četiri različite države, vjerno prezentirajući nogomet kao sport koji zbližava i povezuje mlade ljude.
Vatru gasi brata spasi
Najveći uspjeh „Mladosti“ ostvaren je u sezoni 1984./1985. osvajanjem prvoga mjesta u Prvoj općinskoj nogometnoj ligi. Tada bobovački klub ulazi u Četvrtu regionalnu ligu, gdje ostaje do kraja nacionalno sudbonosne predratne sezone 1990./91. godine. Naš klub uvijek je krasila briga svih Bobovčana za „Mladost“, te poštovanje domaćih mladića i onih izvan zavičaja prema onima drugima i drugačijima koji su rado oblačili naš dres. Ali, nisu samo nogometaši svih bobovačkih generacija slavljenici. Ove im se godine kao 90-godišnji vršnjaci pridružuju i u svim akcijama nazočni dobrovoljni vatrogasci, čuvari privatne i državne imovine, njegujući tradicije slogana „Vatru gasi, brata spasi“. I KUD „Seljačka sloga“ slavi svoj polustoljetni jubilej. Utemeljen je 1. veljače 1948. Najveći je uspjeh ostvaren osvajanjem prvoga mjesta u glazbeno-kulturnoj i gospodarskoj priredbi naprednih sela „Zlatni prim“ nacionalnoga dnevni ka „Večernjega lista“ i njegovih tadašnjih novinara, Karla Rosandića, Berislava Ličine, Mate Piškora, te autora ovoga i niza drugih tekstova o Bobovcu i njegovim vrijednim ljudima.
Stoljećima na braniku hrvatstva i katoličanstva
U agresivnom srbijanskom i svetosavskom ratu i poraću. Ne zaboravimo, u poslovično hrvatskom Bobovcu rođen je poznati i nadasve poštovani politički kolumnist „Večernjaka“, pok. Milan Jajčinović. Ženska pjevačka skupina KUD-a „Seljačke sloge“, pak, 2015. osvaja na XII. susretu hrvatskih malih vokalnih sastava u Bjelovaru prvu nagradu u kategoriji izvorne pučke glazbe. Kad govorimo o Bobovcu, na polovici plovnoga puta Save i 12 kilometara od općinskoga središta Sunje udaljenu poljoprivrednom naselju, ne smijemo zaboraviti burnu povijest i bogatu kulturnu baštinu. A te segmente bobovačkoga šokačkoga svakodnevlja, istina amaterski, desetljećima proučava i zapisuje u bogatu povijesnu kronologiju Bobovca u Vojnoj krajini Prve i druge banske pukovnije sa sjedištima u Glini i Petrinji, prof. fizike i matematike Zvonimir Laktašić, koji osobito naglašava upornu opstojnost Bobovčana na braniku hrvatske domovine i katoličke vjere.
– Podnesene teške ljudske žrtve zabilježene su naročito završetkom Drugoga svjetskoga rata i zločinačkoga komunističkog poraća, kada je izgubljeno 89 žrtava, mladih fertilnih i nevinih ljudi, ratnih gubitnika u postrojbama hrvatskoga domobranstva, ustaške vojnice i redarstva NDH. Najtragičnije je u tome što su tri četvrtine naših poginulih pripadnika domovinske vojske ubijeni iza 1945. u smaknućima od zločinačke ruke agenata Ozne i Udbe, veli Laktašić. Kad je pak riječ o Domovinskom ratu i obrani od pobune i agresije imperijalističke svetosavske Srbije, uza trostrano ugroženu Sunju, zadnje slobodno naselje na desnoj obali Save, Bobovac je uz primjerno organiziranu i dobro naoružanu bunkersko-rovovsku obranu prema desperadosima s istoka imao osam poginulih žitelja. Od toga četiri civilne žrtve triju žena i djevojke od 16 godina. Kad domaćine skore svetkovine bobovačkoga nogometa pripitate za najstarije igrače „Mladosti“, odnosno svestrane vatrogasce i folkloraše, doznat ćete, primjerice, da je Stjepan Adamović zvan Hitrec (1920.) nastupao prije i poslije Drugoga svjetskoga rata, da je Đuro Gućanac Tabornikov (1928.) bio jedan od najdugovječnijih prvotimaca, da je Petar Klarić (1924.) bio najdugovječniji bobovački golman… T
