Prije sesamdeset i devet godina, 13. kolovoza 1942. upriličena je svečana primopredaja Višeslavove krstionice (krstionice svećenika Ivana) u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tada je ministar nastave NDH Stjepan Ratković krstionicu predao predsjedniku Akademije Tomi Matiću uz prigodan govor o povijesnome, arheološkom i kršćanskom značenju toga spomenika.
Krstionica je otkrivena u Veneciji 1853. u kapucinskom samostanu Presvetog Otkupitelja na otoku Giudeccha, a odatle je prenesena u muzej Correr. Potkraj svibnja 1942., u zamjenu za dvije slike Vittorea Carpaccia iz zagrebačke Strossmayerove galerije Italija je Nezavisnoj Državi Hrvatskoj prepustila krstionicu, te je smještena u palaču HAZU u Zagrebu. Nakon Drugoga svjetskog rata prenesena je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, gdje se nalazi i danas.
U hrvatskoj arheologiji, povijesti umjetnosti i historiografiji još se uvijek vode polemike o dataciji i provenijenciji same krstionice – od paleografsko-epigrafskih analiza koje krstionicu najvjerojatnije smještaju u ninski baptisterij te početak 9. st., pa sve do zaključaka da je prava provenijencija krsnog zdenca zapravo venecijanska.
Iz fundusa Muzeja fotografija sa svečane primopredaje u atriju HAZU (Stanko Aleksić, 1942.).
Ivica Granić T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.