USTAVOTVORNIM REFERENDUMOM DO IZBORNE PRAVDE

USTAVOTVORNIM REFERENDUMOM DO IZBORNE PRAVDE

21. listopada, 2020.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Zastupnici bi trebali izglasati u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje referenduma bude dovoljno 10% od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 5 % odnosno 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana. Ustavotvorni referendum bio bi važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50% od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30% od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva

Napisao: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Plenkovićeva interesna zajednica HDZ nije pomela oporbene stranke kako bahato tvrdi predsjednik Vlade jer je zajedno s koalicijskim partnerima dobila 202.784 glasova birača manje od oporbenih stranaka, a od dijaspore dobila je treći mandat prema izjavi odvjetnika Mate Knezovića izbornom prijevarom s 10 glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da su prikupili dokaze o nizu nepravilnosti i krađi glasova Nezavisnoj listi Željka Glasnovića, a prema službenoj dužnosti time se mora baviti DORH. Saborska većina je dobila 699.399, a oporba 902.183 glasova u svih dvanaest izbornih jedinica.

BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA U DVANAEST IZBORNIH JEDINICA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE

 

I.J.

HDZ…

HNS

REF.

SDP…

DP

MOST

MOŽ.

STRIP

G

621.035

21.727

16.798

414.615

181.492

123.194

116.483

66.399

G11

V

659.560

O

902.183

Gi

21.934

0

G12

V

699.399

O

902.183

Z

66

1

1

41

16

8

7

3

z1

9.410

21.727

16.798

10.113

11.343

15.399

16.640

22.133

Oznake: G = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica, Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista, G11 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u jedanaest izbornih jedinica, Gi = broj birača koji je dao glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici, G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica, V = vladajuće stranke, O = oporbene stranke i z1 = broj glasova po jednom zastupničkom mjestu u jedanaest izbornih jedinica.

Neustavan je izbor zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je na Okruglom stolu o nelegalnosti općih izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u Novinarskom domu 25. rujna 2020. godine da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica. Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.

Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u XI. izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 4,62 puta više glasova birača. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10% za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji su izglasali HDZ i SDP zajedno s njihovim satelitima i tako proizveli etnobiznis. Iz analize može se zaključiti da XI. i XII. izborna jedinica previše narušavaju jednakost glasa birača. Dakle, posebne izborne jedinice treba ukinuti!

Peticija za referendum

Zastupnici Hrvatskog sabora u desetom sazivu trebali bi odmah ispuniti bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i “Narod odlučuje ” ili omogućiti referendumsko izjašnjavanje tako da: 1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120 i ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 45 razmjernim i 75 većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika 3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava kako bi nacionalne manjine, dijaspora i regionalne stranke imale priliku za dobivanje zastupnika u Hrvatskom saboru. 4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi birači iseljene Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i svoje zastupnike, 5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem 6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 100 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću i 7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima! Zastupnici bi trebali izglasati u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje referenduma bude dovoljno 10% od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 5 % odnosno 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana. Ustavotvorni referendum bio bi važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50% od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30% od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<