RAST ŠVICARCA BANKAMA JE DONIO OKO 13 MILIJARDI KUNA ZARADE

RAST ŠVICARCA BANKAMA JE DONIO OKO 13 MILIJARDI KUNA ZARADE

22. lipnja, 2015.

Udruga Franak Konferencija

Dvodnevna konferencija Udruge Franak održana je u Zagrebu

Tekst i fotografija: Udruga Franak

,,Danas otvaramo ovu konferenciju s tužnom vijesti o samoubojstvu čovjeka zbog kredita u švicarskim francima. Pitamo se hoće li itko od nadležnih institucija, koje su odgovorne za stanje u kojem se građani osjećaju napušteno i izigrano, reagirati na ovakve nedopustive situacije. Udruga Franak izražava duboku sućut obitelji i bližnjima”, rekao je Ivan Kontrec otvarajući dvodnevnu stručnu konferenciju Udruge Franak.

Profesor Lovrinović osvrnuo se na trenutak kada je švicarski franak naglo porastao prvi put u 2011. godini te napomenuo kako su banke od tada do 2015. godine zaradile ukupno oko 13 milijardi kuna nepravedno naplaćujući veći iznos dužnicima. Posljedice su se odrazile i na nacionalnu ekonomiju jer je ljudima koji su dužni smanjen njihov raspoloživi dohodak, a posljedica je erozija srednjeg sloja čija kupovna moć slabi. Upozorava i na moguću sličnu situaciju s kreditima u eurima jer je euro već 20 godina nerealan i poziva da se sve više govori o onome što čeka korisnike kredita u eurima za godinu ili dvije.

HNB je rušila monetarni suverenitet

Lovrinović kao najvećeg krivca navodi Hrvatsku narodnu banku:,,Kada se neki proizvod želi pustiti na tržište, onda ga mora netko certificirati, od automobila do prehrambenog artikla, pa i bankarskog proizvoda. HNB se nije oglasila te je pustila taj proizvod na tržište, a rezultati tog propusta su jasni. Zbog svog načina poslovanja, HNB je izravno rušila monetarni suverenitet Hrvatske”, izjavio je Lovrinović. Dodaje kako banke nisu imale sirovine, pa su se obraćale bankama majkama i uzimale devizne kredite te ih onda prodavale HNB-u, a tek potom bi se stvarao hrvatski novac. ,,Središnja banka nije obavila svoju temeljnu misiju, već je ona najveća mjenjačnica u Republici Hrvatskoj te neće biti promjene bez reforme montarnog sustava”, zaključuje Lovrinović.

Broker Niko Delić osvrnuo se na saborsku sjednicu na kojoj je Udruga Franak sudjelovala u srijedu:,, Udruga Franak predložila je gotovo rješenje institucijama koje ne bi išlo na teret poreznih obveznika, a predano je prije dva mjeseca

predsjedniku Saborskog odbora za financije i državni proračun za koje nismo dobili nikakav odgovor. Sjednica u srijedu bila je predstava za javnost na koju su pozvali novinare kako bi pokazali da oni nešto rade po tom pitanju. Usudim se reći da se velika energija ulaže da se ovaj problem uopće ne riješi”, smatra Delić.

,,Rezultat ove recesije je gubitak 20 000 obrta, 50 000 radnih mjesta, a 23 000 obrtnika u blokadi. Zbog toga, Hrvatska obrtnička komora podržava sve napore Udruge Franak i suosjeća s građanima i sa svojim članovima”, izjavio je šef pravne službe Hrvatske obrtničke komore Krešimir Jušić. Također je naglasio kako su obrtnici, koji su korisnici kredita u švicarskim francima, u zaista nepovoljnom položaju jer obrtnik samostalno zarađuje svoj dohodak te ga je zbog toga potrebno zaštititi na tržištu.

Dominik Vuletić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je kako Hrvatska narodna banka od 2013. godine nije isključivi regulator tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, već su uz njega regulatori i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja te Europska komisija putem Opće uprave za zaštitu tržišnog natjecanja. Dodaje kako su prema Ugovoru o funkcioniranju EU i Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja zabranjeni sporazumi između poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje. Pokazujući tekst na internetskoj stranici Hrvatske udruge banaka:”Banke članice HUB-a su prije donošenja ove dopune ZPK iskazale jasnu spremnost preuzeti puni financijski teret zadnjeg povećanja tečaja švicarskog franka u razdoblju od tri do šest mjeseci, koji je razumno, potrebno i dostatno razdoblje za definiranje dobro uravnoteženog i trajnog rješenja…”, Vuletić se pita radi li se ovdje o udruženju poduzetnika koje definira skupa cijene i zajedno nastupa u pregovorima te napominje kako bi banke jedna drugoj trebala biti konkurencija.

Sudski vještak Davor Banović osvrnuo se na Zakon o obveznim odnosima prema kojem je zabranjeno korištenje valutne klauzule, ukoliko je ona u suprotnosti sa samim novcem radi kojeg postoji. U slučaju devalvacije kune ili bilo koje druge nacionalne valute u odnosu na iskorišteni iznos novca, ta bi se valutna klauzula mogla primijeniti. ,,Istovremeno, i primjena valutne klauzule i ugovorne kamate, koja je povišena u odnosu na onu koja je inicijalno ugovorena, smatram da apsolutno postoji nejednakost činidbi sa strane davatelja i korisnika kredita. Ljudi su, nažalost, primorani počneti učiti o izračunu kamata, metodi jednakih anuiteta, metodi otplatnih kvota, linearnim te složenim izračunima umjesto da provode svoje slobodno vrijeme sa svojim obiteljima i prijateljima”,zaključuje Banović.

Medecinski aspekti kredita i švicarcima

Poražavajuće činjenice u situaciji u kojoj institucije i dalje šute, a građani se osjećaju nezaštićeno i izigrano, rezultirale su podacima o katastrofalnom zdravstvenom stanju korisnika kredita u švicarskim francima koje je iznijela viša medicinska sestra Brankica Ivanković u sklopu istraživanja provedenog na 1 000 ispitanika. Njih 49,6 posto je visoko obrazovano, a čak 54,5 posto njih ima mjesečne prihode od 6 do 12 tisuća kuna, što argumente da se radi o bilo kakvoj vrsti socijalnih slučajeva u vremenu podizanja kredita

dovodi u pitanje. Nažalost, njihov životni standard naglo se srozao od tada jer čak 43,8 posto ispitanika si ne može priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a 60,5 posto nije u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan na tanjuru meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent.

Navedeni podaci dovode do ozbiljnih psihičkih i fizičkih smetnji i bolesti, pa se tako kod 38,7 posto njih pojavio ubrzani rad srca, dok se povišeni krvni tlak pojavio kod 27 posto ispitanika. Svaki drugi ispitanik ima česte ili stalne glavobolje, dok se svakom petom promijenio vid. Nakon podizanja kredita u švicarskim francima, svaki četrdeseti ispitanik obolio je od maligne bolesti, a njih 64,4 posto počelo je s čestom konzumacijom lijekova protiv bolova. ,,Za zdravlje osim osobne odgovornosti pojedinca, u razvijenim zemljama brigu i odgovornost snosi društvo koje je dužno građanima omogućiti ravnopravne socijalne uvjete te voditi brigu o otklanjanju štetnih okolnosti koje imaju determinirajuće učinke na zdravlje”, zaključuje Ivanković.

Psihijatar Goran Dodig smatra kako je u ovoj situaciji presudna psihološka ugroženost kod korisnika kredita koja dovodi do suicidalnih promišljanja ili suicida, a napominje kako je potrebno spomenuti i latentnu suicidalnost, odnosno rizično ponašanje koje dovodi do društveno prihvatljivog suicida što se onda naziva nesretnim slučajem. Kao primjere latentne suicidalnosti navodi veliku konzumaciju alkohola ili cigareta. Dodig objašnjava kako stres koji proživljava obitelj čiji je član korisnik kredita u švicarskim francima, djeluje na zdravlje čitave obitelji, a ne samo na njegovo zdravlje. ,,Te obitelji su bez smijeha, zadovoljstva i optimizma, a njihova djeca, nažalost, ne odrastaju u dobrom okruženju”, objašnjava Dodig.

Kao jedan od većih problema društva, Dodig navodi socijalnu izolaciju zbog koje se javlja egocentričnost, sebičnost i gubitak kolektivnog optimizma što primjećuje u hrvatskom društvu gdje se ljudi koji nemaju kredit u švicarcima ograđuju od onih koji ga imaju govoreći da to nije njihov problem. Dodig smatra kako je ova situacija problem svih građana koju jedino može riješiti država.

Dragan Jusupović iz Društva za psihološku pomoć upozorio je kako bi, kada se riješi problem kredita u švicarskim francima, mnogi korisnici mogli oboljeti od posttraumatskog stresnog poremećaja. ,,Kriza izazvana kreditima ne pogađa samo pojedince i njihove obitelji nego čitavu zajednicu – stoga je važno donijeti odluke i na razini zajednice. Odgovor na krizni

događaj ovisi o većem broju ljudi pa odluke zapravo nastaju kroz proces koordinacije većeg broja aktera u kojem su konzultacije i konfrontacije nužnost”, smatra Jusupović.T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. RUW
    #1 RUW 22 lipnja, 2015, 17:51

    I tko je vas BEDAČINE iz udruge Franak uoće tjerao uzimati kredite u valuti koju ne zarađujete i to još na rokove otplate od 20 – 30 godina.Takvu bedastoću nebi učinilo niti dijete predškolskoga uzrasta.I sada se čudite da banke zarađuju a i sami ste trabali znati da bankama i je zarada na budalama uvijek zagarantirana.

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code