Iako je do 1917. Sisak već bio grad razvijene trgovine i žitnog lađarstva, na samoj granici s Vojnom krajinom Austro-Ugarske Monarhije, do osnutka naftne prerade Shella i zametaka metalurške industrije proći će još dva, odnosno tri desetljeća. I baš te 1917. osnovana je od zadrugara i dioničara mala pecara, koja će brzim rastom i petostrukim povećanjem dobiti 1920. biti temelj Pecare Sisak.
Umirovljeni austrougarski časnik Petar Teslić, porijeklom iz Ostrvice kod Gospića (1883.-1936.) otvorio je u gradu na Kupi, Savi i Odri trgovinu žitarica i druge robe, te preuzeo vlasništvo nad Pecarom Sisak. Kako je u zemlji tada vladala nestašica žestokih pića, likera i ugljične kiseline, pecara je postala temelj budućeg industrijskog razvoja temeljne i sekundarne proizvodne djelatnosti. Nove su pecare ubrzo otvorene u Sisku, Brčkom i Kozarcu kod Prijedora.
U gradskoj industrijskoj zoni Teslić je zauzeo dominantnu poziciju s nizom proizvodnih pogona i industrijskim kolosijekom. Za desetak godina, naime, otvarani su novi pogoni, a vrijednost poslovanja porasla je više od dva puta. Pogoni su zapošljavali 150 radnika, među njima i velik broj doseljenih Ličana, pa je okosnica industrijskog razvoja grada postao pogon tvornice alkohola, kvasca i octa, odnosno renomirani jugoslavenski proizvođač alkoholnih pića.
Gradnja velikog pogona za proizvodnju etilnog alkohola (žeste iii špirita za tehničke i medicinske svrhe) počela je prije jednog stoljeća i dovršena je 1925. Godinu dana ranije otvoren je pogon proizvodnje likera, ruma i konjaka, potom za proizvodnju ugljične kiseline (za pjenušava pića), te za suhi led od 1933. Slijedi potom pogon drvene ambalaže i vune, dok se od ostataka u proizvodnji žeste producira kvasac u količini 200 kilograma dnevno. Iste je godine otvoren i pogon potaše (kalijeva karbonata), sode i mineralnog gnojiva na temelju proizvodnje alkohola. Potaša se koristila u pogonu proizvodnje boca. Pogon je oštećen u poplavi Save 1934., te u eksploziji peći 1935., nakon čega je prodan tvornici stakla u Zagrebu.
Petar Teslić je 1930. uložio i u istraživanje podzemlja i nalazišta nafte, zemnog plina i mineralne vode. Na toj bazi otvoreno je i jodno kupalište kraj tvornice vinske kiseline, te kupalište u Boku kraj Siska. Teslić iznenada i prerano umire nakon operacije jetre 1936., ali ga sinovi nisu uspješno naslijedili uoi izbijanja Drugog svjetskog rata. (J.F.) T
