OSTOJIĆ I PERINIĆ SU TREBALI PRIHVATITI RUSKU POMOĆ I PODIĆI CIVILNU ZAŠTITU

OSTOJIĆ I PERINIĆ SU TREBALI PRIHVATITI RUSKU POMOĆ I PODIĆI CIVILNU ZAŠTITU

26. srpnja, 2015.

fa-656x365
Zato veliki požari na Pelješcu i Korčuli nisu ugašeni ni nakon sedam dana

Napisao: Dražen Stjepandić

Stanje na požarištima na Pelješcu u subotu 25. srpnja je bilo bolje nego proteklih dana, a župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić najavio je proglašavanje stanja elementarne nepogode za općine na Pelješcu i Korčuli pogođene požarima, rekao je u subotu ujutro glasnogovornik Stožera za zaštitu i spašavanje dubrovačko-neretvanske županije Goran Cvjetinović.
”Za općine Orebić, Janjina i Ston na Pelješcu, te općinu Smokvica na Korčuli najvjerojatnije će se u ponedjeljak proglasiti stanje elementarne nepogode. Načelnici općina samo moraju podnijeti izvješće,” rekao je Cvjetinović. Istaknuo je kako je u subotu ujutro stanje na požarištu na Pelješcu ”najbolje od kada su požari počeli u ponedjeljak”.
Od ponedjeljka premda je padala i kiša vatra se nije ugasila poviše Ponikava i u brdu iznad Brijeste. Na terenu je bilo više od 300 vatrogasaca.

Od ponedjeljka 20. srpnja kad je izbio požar do subote 25. srpnja kad još nije bio ugašen na Pelješcu je izgorjelo više od 3500 hektara površine, Požar kod mjesta Smokvice na Korčuli vatrogasci su nakon tjedan dana borbe s vatrom u petak stavili pod nadzor, jake vatrogasne snage koje su pristigle u pomoć povučene su, a požarište saniraju lokalni vatrogasci. Opožareno je oko 850 ha borove šume, makije i niskog raslinja, kaže se u izvješću Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Izgorjeli su mnogi objekti uključujući crkvu i poznatu vinariju Miljenka Grgića u Trsteniku. Oštećena je i kuća Dine Merlina što je dalo dodatnu medijsku pozornost i u susjednim državama. Stradale su brojne životinje. Neki turisti su izjavili kako su pomislili da je pala atomska bomba.

Ostojićeve krive procjene

Vatrena oluja koja je u jednom trenutku nastala na otoku Pelješcu ponovno je pokazala brojne rupe u sustavu i nedoraslost odgovornih poslovima i zadacima u kritičnim situacijama. Posebno je nekoliko katastrofalnih grešaka napravio aktualni ministar Ranko Ostojić. Kao prvo odbio je pomoć ruskih aviona. Podsjećamo ministar za izvanredna stanja Vladimir Puškov ponudio je u četvrtak 23. srpnja pomoć Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u gašenju požara, uključivo slanje protupožarnog zrakoplova, objavila je agencija TASS.
“Rusko ministarstvo za hitna stanja spremno je odmah poslati modernu opremu za borbu protiv požara pogođenim područjima u Hrvatskoj i BiH, uključivo Il-76 i Be-200 Chs kao i stručnjake i spasioce s opremom za zaustavljanje požara i organiziranje zemaljske potpore zrakoplovima”, rekao je Puškov u brzojavu koji je upućen u četvrtak.
Nažalost ministar Ranko Ostojić i Jadran Perinić su stručno procijenili da pomoć nije potrebna.
Citiramo: “Pripadnici Oružanih snaga RH za pomoć civilnim strukturama (gašenje požara, traganje i spašavanje, medicinski letovi, poplave…) angažiraju se na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), koja je koordinator svih aktivnosti, kako je predviđeno Zakonom o zaštiti i spašavanju, u kojemu su navedene sve situacije i procedure, kao i nadležnosti.Tek ukoliko DUZS procjeni da su razmjeri neke elementarne nepogode takvi da ugrožavaju zdravlje većeg broja ljudi ili imovine i da je ne mogu spriječiti ili posljedice otkloniti redovitim djelovanje nadležnih tijela državne uprave i operativnim snagama na prijedlog ravnatelja DUZS-a, Vlada RH može proglasiti katastrofu. U tom slučaju Vlada RH, također na prijedlog ravnatelja DUZS-a može donijeti i odluku o pružanju međunarodne pomoći u slučaju katastrofa. DUZS je prema Zakonu o zaštiti i spašavanju zadužen za prosudbu mogućih ugroza i posljedica, planiranja i pripravnosti za reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća, te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na nekom ugroženom području.”, odgovorili su iz MORH-a kolegama s portala Index.
Dakle neposredno uz ministra Ostojića i Perinića odgovornost za sedmodnevni još uvijek ne ugašeni požar na Pelješcu u srcu turističke sezone snosi i premijer Zoran Milanović jer njegovi ljudi su se ponovno pokazali nesposomnim.

Civilna zaštita

Osim toga postavlja se pitanje zašto nisu podigli civilnu zaštitu? U takvim situacijama elementarnih nepogoda treba aktivirati civilnu zaštitu. Zašto u slučaju ovako velikog požara usred turističke sezone nitko nije ni spominjao podizanje civilne zaštite?
Podsjećamo i citiramo:” Ideja o potrebi zaštite stanovništva u Hrvatskoj rodila se već 1880. godine, nakon potresa koji je pogodio Zagreb. Godine 1932. zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je odluku o izgradnji Škole civilne zaštite, za obučavanje i osposobljavanje kadrova za zaštitu i spašavanje.”
O civilnoj zaštiti i njenoj povijesti u Hrvatskoj na službenim stranicama DUSZ-a www.dusz.hr se može pročitati: “Škola je dovršena i otvorena 27. veljače 1938. godine. Nalazila su u zgradi na Ksaverskoj cesti, u kojoj je danas Institut za medicinska istraživanja, dok su objekti u kojima je danas smješteno Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja, s druge strane Ksaverske ceste, izgrađeni kao vatrogasni poligon i spremište Škole civilne zaštite. Uspješno je djelovala do ljeta 1945. kada je ukinuta, a objekti nacionalizirani…”
“Nakon potresa u Skoplju 1963. , donesena je odluka o osnivanju civilne zaštite. Od samih početaka ta je služba djelovala u sastavu tadašnjeg saveznog Ministarstva unutarnjih poslova, ali je ubrzo prebačena u sastav obrambenih struktura republika. Nakon državnog osamostaljenja, Republika Hrvatska je privremeno zadržala naslijeđeni sustav civilne zaštite. Njegove je sposobnosti u Domovinskom ratu koristila za pripremu i provođenje preventivnih mjera zaštite (sjetimo se priprema skloništa i drugih prostora za sklanjanje), ali prvenstveno mjera zaštite i spašavanja od posljedica ratnih djelovanja, kao što su provođenje evakuacije, sudjelovanje u organiziranju zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, provođenje i nadziranje zamračivanja, zaštita i spašavanje od požara kao sekundarne pojave, raščišćavanje ruševina i prometnica, opskrbljivanje stanovništva pitkom vodom, zbrinjavanje domaćih životinja te humana i animalna asanacija (npr. samo tijekom i neposredno nakon okončanja vojno – redarstvene akcije “Oluja”, u asanaciji terena ukupno je uklonjeno cca 120 tona namirnica iz hladnjaka i ledenica, 4551 olupina vozila, ukopano je oko 8.000 grla stoke, odvezeno više stotina kamiona kućnog smeća iz oslobođenih gradova i naselja te prikupljeno više od 82.000 grla lutajuće stoke). Tijekom, kao i nakon Domovinskog rata, razminiranje te uklanjanje i dezaktiviranje neeksplodiranih ubojnih sredstava, bilo je posebno značajno područje angažiranja civilne zaštite. U tom kontekstu zanimljiv je podatak da je na pripremi i provođenju mjera zaštite i spašavanja sudjelovalo oko 130.000 pripadnika civilne zaštite…”
“Zahvaljujući pravodobnom i učinkovitom djelovanju, domoljublju, hrabrosti i požrtvovnosti, pripadnici civilne zaštite uvelike su pridonijeli da stradavanja civilnog pučanstva i ukupna materijalna šteta od ratnih razaranja budu što manji…”
U citiranom tekstu o civilnoj zaštiti na službenim stranicama DUZS www.dusz.he jasno piše:” Od stjecanja državne samostalnosti i neovisnosti do danas, civilna zaštita je u Republici Hrvatskoj doživjela korjenite promjene, s kojima se započelo njezinim prebacivanjem iz sastava Ministarstva obrane u sastav Ministarstva unutarnjih poslova 1. siječnja 1994. godine. Civilna zaštita od 1. siječnja 2005. godine djeluje u sastavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, krovnog državnog tijela zaduženog za usklađivanje aktivnosti i resursa u katastrofama i većim nesrećama.”
Dakle ministar Ranko Ostojić i ravnatelj DUZS-a Jadran Perinić su direktno odgovorni za civilnu zaštitu. Veličina požara na Pelješcu koji do objave ovog teksta u nedjelju 26. srpnja još nije bio ugašen nalaže aktiviranje civilne zaštite.
Katastrofe ne poznaju državne granice, a njihove posljedice mogu istovremeno zahvatiti područja jedne ili više država. Krivo se procijenilo da ruska pomoć nije bila potrebna. Slika umornih vatrogasaca usnulih na šumskom putu prema požarištu pokazuje da vatrogasci, posebice kad istodobno bukte požari na više mjesta duž obale, nisu mogli sami. U takvim situacijama podiže se civilna zaštita.
Sreća da je Pelješac s tri strane okružen morem,, a Korčula s četiri jer tko zna što bi uz ovakvog ministra i ravnatelja DUZS-a još bilo.T

87 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code