Današnja Baščaršija zaštitni je znak Sarajeva, a njena preteča bilo je srednjovjekovno mjesto Tornik na obalama Koševskog potoka, u blizini današnje Alipašine džamije.
Tu je svojevremeno u Sarajevu krajem 14. stoljeća bilo glavno trgovište u našoj dolini. Poslije velikog požara trgovište se prebacilo na prostor današnje čaršije koji se nekad zvao Stara varoš.
Ovaj pazar bio je pokretač razvoja doline. Utemeljenjem Sarajeva u 15. stoljeću bit će oživljena ova raskrsnica puteva. Trgovište je s novom osmanskom vlašću zadržalo funkciju, ali je poprimilo novi izgled i preraslo u čaršiju. Procvat tadašnjeg Sarajeva i potreba stanovništva za raznim proizvodima rodit će dosta novih zanata, pa će tako polako nicati i čaršije vezane uz svoje esnafe. Dobro se znalo gdje će biti koja vrsta zanata, a samim tim i kako će se organizirati čaršije koje su nicale.
Nekadašnje trgovište postalo je skup 45 čaršija u kojima će biti obuhvaćen 81 zanat. Među svim tim čaršijama, najljepša je bila Baščaršija, što u prijevodu znači glavna čaršija. Bila je najšira, a u njoj smještene bakalnice, to jeste trgovine. Ostale čaršije nosile su imena esnafa koji su u njima bili smješteni. Možemo izdvojiti aščiluk (ugostiteljstvo), sarače (sedlari), tabake (kožari), kujundžije (zlato i srebro)… Veliki broj starih zanata polako je nestao te su se gasile i njihove čaršije.
Uspomena je sačuvana kroz imena ulica gdje su bile smještene. Sarajlije su vremenom, zbog spajanja čaršija, kompletan ovaj prostor prozvale Baščaršija, koja je najpoznatija na Balkanu. Od nekadašnjih 45 čaršija, jedina očuvana u izvornom obliku je Kazandžiluk.
Da bi se razumjelo kolika je nekad čaršija bila, treba znati da je Evlija Čelebija još u 17. stoljeću u sarajevskoj čaršiji zabilježio 1.080 dućana. Pored dućana, osmanske vlasti su registrirale i 741 tezgu. Bio je to neobičan prizor, trgovci u radnjama dopuštali su siromašnijima da ispred i oko radnji postave tezge, ne bojeći se da će im umanjiti zaradu.
Najrasprostranjeniji zanat bio je bakalski, to jeste trgovački. Bakali su dominirali centralnim čaršijskim trgom, a bili su među najbogatijim stanovnicima grada. Održavali su veze sa svim većim gradovima Osmanskog carstva i Evrope, kao što su Venecija, Trst, Ankona, Istanbul, Bursa….
Nakon Drugog svjetskog rata Baščaršija je gubila identitet, ali taj proces je, srećom, zaustavljen s Olimpijadom. Tada su gradske vlasti odlučile obnoviti i konzervirati dio čaršije. Zahvaljujući tom poduhvatu, Sarajevo je zaokružilo najbitniji dio svoje turističke ponude.
IZVOR: www.avaz.ba T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.