KORUGA: MAKEDONSKI VIRTUOZ DINO IMERI DOLIČNO NA KRAJU CIKLUSA PLEYEL

KORUGA: MAKEDONSKI VIRTUOZ DINO IMERI DOLIČNO NA KRAJU CIKLUSA PLEYEL

21. studenoga, 2023.

 

Piše: Igor Koruga

Promjene koje su se od 1760. godine do danas zbivale unutar većine gudačkih kvarteta, nikada nisu bile beznačajne. Jedan takav, vrlo neobičan slučaj bio je odlično opisan u Prekinutom kvartetu (2012.), dramskom ostvarenju redatelja i scenarista Yarona Zilbermana te koscenarista Setha Grossmana, u kojem se problematizirao raspad ansambla, uzrokovan odlaskom njihovog najstarijeg člana (Christophera Walkena), netom oboljelog od Parkinsonove bolesti. Uslijedila je, dakako, neslućena drama, izravno ili simbolički povezana s bilo kojim pomakom unutar gudačkog kvarteta, ansambla dakle koji je, povijesno gledano, kroz vrijeme i mijenu stilova, bio i ostao okosnica komorne glazbe. No, za razliku od filmskog epiloga, promjene u sastavu našeg Gudačkog kvarteta Porin, osnovanog na zagrebačkoj MA 1998. godine u okviru razreda komorne glazbe prof. Mladena Sedaka, donijele su samo puno dobroga. Naime, baza kvarteta, sastavljena od umjetničkog voditelja, violinista Ivana Novinca i praktički nezamjenjive violistice Lucije Brnadić, ostala je ista, dok je razdoblje promjena započelo s Branimirom Pustičkim, kojeg je prije desetak godina naslijedila muzikalna i elastična violončelistica Neva Begović (1979), a završilo s Tamarom Petir (1982), koju je prije par godina na poziciji druge violine uspješno zamijenio Val Bakrač (1992). Međutim, bilo bi krajnje površno reći da su se pozitivne promjene u vezi s komunikacijom, lirikom, strašću i preciznijim čitanjima partitura, zbile preko noći. Ipak je trebalo proći ponešto vremena da bi Gudački kvartet Porin zvučao kao ovoga četvrtka, 16. studenog od 19:30 sati, na pozornici Kulturnog centra Travno, koliko znam, nikad posjećenijoj, barem kada se programski radilo o takozvanoj ozbiljnoj glazbi.

Veličanstvene Borodinove melodije

Krenulo se odmah s razdraganim opisom Šest narodnih suita za gudački kvartet, ili Šest narodnih popijevaka, izvorno skladanih za mješoviti četveroglasni zbor, u folklornom duhu kojim je Josip Štolcer Slavenski (1896-1955) bio doživotno fasciniran. Jednostavan i jasan stil s tvrđim harmonijama i opipljivijim melodijama tako je obilježio Štolcera, ali i početak izvedbe četverostavačnog Gudačkog kvarteta u C-duru, op. 33, br. 2, ¨Šala¨, Josepha Haydna (1732-1809), odnosno njegove uvodne fraze, upletene u čvrstu i prozračnu polifonu mrežu, iz koje je, načelno, proizašao cijeli kvartet. U nastavnom Scherzu, na najbolji se način skupno pristupilo duhovitom fraziranju osjetljivih osam taktova, narušenih već s iduća dva kontrastna, kromatikom obojena violinistička takta. Ugodan predah (Adagio ma non troppo) nadalje je bio prožet nježnim notama i duetima: najprije viole i violončela, a potom i dviju violina, dok je plesna Tarantella u Finalu (Rondo – Presto) ujedno bila i komična dezintegracija teme i šala povezana s naslovom djela. Veličanstvene melodije su bile provučene i kroz cijeli Gudački kvartet u D-duru, br. 2, Aleksandra Borodina (1833-1887), odnosno kroz dionice nekadašnjeg Borodinovog instrumenta – violončela, ali i današnjeg Novinčevog instrumenta – violine. Isti instrumenti donijeli su drugu, energičniju temu, oblik serenade i gudačku toplinu, oživljenu nijansiranim vibratima. Poput Haydna, i Borodin je koristio unutrašnju Scherzo – Andante shemu stavaka, izvanrednih po slobodi razvoja dionica i zvučnom evociranju istočnjačke sparine. Porinovci su lijepo ocrtali i burni posljednji stavak (Finale. Andante – Vivace), dva uvodna motiva, sjajni kontrapunkt i trodjelni, sonatni kraj. A nakon posljednjeg tona i trunka tišine, prolomile su se očekivane ovacije neobično mladog auditorija, gromke i ohrabrujuće za jamačno sve bolji Gudački kvartet Porin.

Poput renesansnog slikara

Svijetla budućnost pouzdano predstoji i istaknutom makedonskom pijanistu i skladatelju Dinu Imeriju (1990) koji je tri dana nakon novozagrebačke priredbe, u nedjelju 19. studenog od 20 sati, u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva imao čast zatvoriti ovogodišnji, pomno organizirani i osmišljeni pijanistički ciklus Pleyel Svetislava Stančića 2023. Nakon obilja užitaka povezanih sa Congyu Wangom, Arsenom Dalibaltayanom i Vladimirom Krpanom, iskreno se očekivalo još nešto posebno, dolično finalu ciklusa, što se uostalom i dobilo, već od samoga početka predivne Imerijeve izvedbe Nokturna u f-molu, španjolskog skladatelja Manuella de Falle (1876-1946). U modalnom karakteru glavne teme s figuriranom pratnjom, tipičnom za andaluške narodne napjeve i plesove, Imeri je već(ma) publiku impresionirao ukupnošću svoje savršene posture, uzorne pijanističke tehnike (ruku) i, u velikoj mjeri, nesvakidašnje vještine pedaliranja s obje noge (una corda i sustain). Usto je i virtuozno, poput renesansnog slikara s istančanim osjećajem za proporcije, u sljedećim plesnim pjesmama, Canción y Danza, br. 1 i br. 3, španjolskog skladatelja Frederica Mompoa (1893-1987), vodio računa o točnoj zvukovnoj i, činilo se, zračnoj dimenziji, kako pojedinih stavaka tako i njihovih najsitnijih, unutarnjih, konstruktivnih dijelova. Tom zaista unikatnom vještinom, opisao je sve Mompouove profinjene glasove, ali i graciozne, staložene plesne korake, presudne i u iznošenju cjelovitih Valses nobles et sentimentales, te djela Alborada del gracioso iz zbirke Miroirs, baskijsko-francuskog skladatelja i pijanista Mauricea Ravela (1875-1937). Presudne mislim u unakrsnom smislu, pri održavanju napetosti između stroge forme i neograničene emocije (Valses), kao i suhljem i gracioznijem, pri favoriziranju oštrine arpeggiranih akorda i ponovljenih nota (Alborada). U konačnici, bez značajnijeg programskog zaokreta (zbog kojeg je izostao i uobičajeni dodatak), više se i bolje nije niti moglo. Stoga je na kraju Imerijev odabir Carmen varijacija, na temu Les tringles des sistres tintaient iz drugog čina najpoznatije Bizetove opere, s kojima se njihov autor Vladimir Horowitz (1903-1989) proslavio, bio sasvim logičan i primjeren. T

 

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code