AKTUALNI KOMENTAR GLAVNE TEME

KAJTAZI NIJE ODUSTAO OD POLOŽAJA POTPREDSJEDNIKA VLADE

24. srpnja, 2020.

– Imajući u vidu da sam dobio najviše glasova od svih kolega, to pokazuje da je došlo do buđenja mojih sunarodnjaka koji očekuju rješavanje njihovih problema i prohtjeva. Mislio sam da je to pravi put u zakonodavnoj vlasti, ali i slanje poruke prema Vijeću Europe da prvi puta romska zajednica u jednoj državi ima potpredsjednika parlamenta. Zašto ga manjinski zastupnici nisu podžali? Šutnju nisam znao odgonetnuti, je li to znak odobravanja ili uskrate pojerenjaI dalje mislim da bi bilo dobro da pripadnici romske zajednice imaju dopredsjednika Sabora. Ako ne u prve dvije godine, a ono u trećoj i četvrtoj godini mandata

Napisao: Josip Frković

Premda držimo da je romski predstavnik saborske grupacije nacionalnih manjina Veljko Kajtazi odavno zakasnio sa svojim kadrovskim prijedlozima teničkom premijeru i mandataru Andreju Plenkoviću, jer novi sastav Vlade RH prvi puta zasjeda u petak 24. srpnja, sigurni smo da je pretjerao s prijedlogom o zastupljenosti manjinaca u trima potencijalnim ministarstvima. Navikao na olake etikete što ih desetljećima Hrvatima upućuju Milorad Pupovac i još poneki srpski petokolonaši samozvanci (izraz doajena hrvatskoga novinarstva Vjekoslava Krsnika – nap.a.), Kajtazi je dio izbornih pobjednika desne provenijencije u novoj hrvatsko-srpskoj saborskoj većini nazvao “deklarisanim ustašama”?! Ali, ako je politika umjetnost mogućega, kompromisi su u demokratskim okolnostima, u svim situacijama mogući. Premda kao pojedinac, slobodnomisleći Hrvat, autor ovoga teksta ni u najružnijem snu – poučen povijesnim iskustvima zajedništva iz dviju jugodržava i ratno-poratnog genocidnoga boljševičko-četničkoga vremena 1941.-1951. – nagodbenjaštvo kojem je pribjegao i nedavno višekratno potvrđeni ugledni europski političar Plenković ne volim zamisliti, Boris Milošević prvi je srpski dopredsjednik Vlade RH, a njegov mentor Pupovac, vrhovni SDSS-a saborski zastupnik. Prvi je tihi, samozatajni Šibenčanin, kreator uspostave korektnih međuljudskih hrvatsko-srpskih odnosa u Kistanjama i kninskoj okolici.

Pupovac provocira “farizeja” dr. Hasanbegovića

Drugi pak poznati klevetnik Hrvatske s izmišljenih “dvanaest tisuća pokatoličene srpske djece”, koji svako toliko na konzultacije odlazi u Beograd naprednom radikalu Aleksandru Vučiću opsjednutom našom zemljom. Tu činjenicu, bez uvažavanja potrebe europskoga jedinstva i nasljeđa, netom spomenuti Vjeko Krsnik naziva “kapitulacijom RH pred Beogradom, odnosno Miloševićevim (voždovim) mirnodopskim dolaskom u Zagreb…” Nije daleko od istine ni aluzija da će Pupovac kod Plenkovića ishoditi mnoga politička rješenja u sferi manjinske politike i ljudskih prava. Hoće li se i koliko hrvatskoj, svakako pomirbeno usmjerenoj strani, dobra volja prema bivšim i vojno pobijeđenim agresorima isplatiti, vrlo brzo pokazat će vrijeme. Točnije, već pokazuje, jer Milorad Pupovac teatralno glumeći opet provocira “je li Hasanbegović farizej s onom čudnom kapom na glavi…” Aludirao je pri tome nesumnjivo amnestirani ratni zločinac, krivac za smrt dr. Ivana Šretera u Bučju, na nedokazano HOS-ovo stavljanje ustaške kape u Splitu dr. Zlatka Hasanbegovića, uglednoga Hrvata islamske vjeroispovijesti i uspješnoga bivšeg ministra kulture. Onoga koji je za svoga naprasno prekinutog mandata čvrsto zatvorio financijske ventile za sve nepotrebne udruge zaštite ljudskih prava, antifašiste i svakovrsne anarhiste iz državnoga proračuna.

Ipak četnički dernek u Srbu

Tada se na kritičkom ciljniku našao i SNV, SDSS i njihova manjinska nakladnička, mahom klevetnička djelatnost, u kojoj strše milijuni kuna dodijeljeni za Novosti/Srbobran našega vremena. Otud vjerojatno i Pupovčeva rezerviranost spram osobe i političkoga profila dr. Hasanbegovića, koji nikad nije spominjao simboličnu metaforičku kokardu ili šajkaču. Što se pak tiče ulaska predstavnika srpske manjine u Vladu RH, odgovore na pitanja kako će srpska strana dati prilog novoj nagodbi donijet će već sljedeći vikend, odnosno hrvatsko sjećanje na tzv. izmišljeni srpski narodni ustanak u Srbu. Hoće li Srbi pod utjecajem Pupovca i Miloševića odustati od nerijetko nazvana četničkoga derneka 27. srpnja, pod plaštem antifašizma, u kojem su Boričevac i Brotnja nestali s topografske karte, a 430 ubijenih Hrvata bačeno u vrtače Dabina vrha, Srpskoga klanca i Golubinke. Sljedeći datum propitivanja srpske sklonosti zajedništvu i lojalnosti hrvatskoj vlasti i narodu, svakako je 25. obljetnica pobjedničke vojno-redarstvene operacije “Oluje” u Kninu, na kojoj se konačno očekuju i predstavnici srpske i drugih nacionalnih manjina. Što će biti u bližoj i daljoj budućnosti, pokazat će vrijeme jamačnoga opstanka teško stečene i krvlju najboljih sinova plaćene slobode Republike Hrvatske koju ne mogu ugroziti ni brojne potpuno nove vrste podrivačke anarhije.

Slučajni predsjednik Milanović  mora poštovati žrtve Hrvata

Što se tiče hrvatske strane, držimo da bi svakako neočekivani predsjednik države Zoran Milanović, na tron Pantovčaka prispio preporukom SDP-a i uz četvrtinsku, 27-postotnu izlaznost birača, trebao ponajprije poštovati mučeništvo i žrtvovanje hrvatskih ljudi. Kako onih poginulih za Domovinskoga rata u Jasenovcu, tako stradalih u okučanskom i zapadnoslavonskom “Bljesku”, ali i novih 814 pronađenih i ekshumiranih žrtava iz 1945. u žumberačkoj “Jazovki” kod Sošica. Nije pretjeran ni stav Mladena Pavkovića da je u Hrvatskoj toga dana za Jazovku trebalo proglasiti dan žalosti. Sve drugo Milanovićevo soliranje glede (ne)poštivanja hrvatskih tradicija i ličnosti, pa i predsjedničkoga protokola, stvar je napisanih zakonodavnih propisa. Iako slučajan predsjednik, kako sam kaže i govori, tada će slobodnom voljom moći pristati na časnu funkciju ili njeno obnašanje svojom voljom otkloniti.  Ali, vratimo se Veljku Kajtaziju, koji je gostovao u Studiju N1 televizije i odgovarao na pitanje koliko je zadovoljan rezultatima pregovora za sastav nove Vlade. Napominjući kako je većina manjinskih zastupnika pristala na jedno potpredsjedničko mjesto, ali on time nije potpuno zadovoljan. Vidjet će se nakon godinu dana, kaže, hoće li potpredsjednik za društvene djelatnosti i ljudska prava moći rješavati slojevita pitanja manjinaca.

Rom dužnosnik u vlasti RH – prava poruka Europi

– Očekujem puno više od dosadašnjega rada predstavnika ostalih nacionalnih manjina koji su bili navisokim pozicijama u institucijama. Nisam zadovoljan kako se radilo, jer svaki i mali pomak romskoj zajednici puno znači. Dok se problemi romske zajednice ne počnu rješavati sustavno, a kao gašenje požara, mislim da nećemo otići dalje. I onda slijedi vrhunac samokritičnosti bivšega profesionalnoga vojnika. Bio je, kako reče, spreman postati potpredsjednik Vlade i Hrvatskoga sabora, no nijedna dužnost nije mu pripala.

– Imajući u vidu da sam dobio najviše glasova od svih kolega, to pokazuje da je došlo do buđenja mojih sunarodnjaka koji očekuju rješavanje njihovih problema i prohtjeva. Mislio sam da je to pravi put u zakonodavnoj vlasti, ali i slanje poruke prema Vijeću Europe da prvi puta romska zajednica u jednoj državi ima potpredsjednika parlamenta. Zašto ga manjinski zastupnici nisu podžali? Šutnju nisam znao odgonetnuti, je li to znak odobravanja ili uskrate pojerenjaI dalje mislim da bi bilo dobro da pripadnici romske zajednice imaju dopredsjednika Sabora. Ako ne u prve dvije godine, a ono u trećoj i četvrtoj godini mandata, zaključio je Veljko Kajtazi.  T