GLAVNE TEME PRIOPĆENJE

HHO OD POLITIČARA GUBITNIKA OČEKUJE DA NAKON IZBORA PODNESU OSTAVKE

29. listopada, 2015.

Izjava HHO-a  oizborima za Sabor 2015.

Tekst: Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora

Zlokobna izjava „ili mi ili oni“, koju je Predsjednik Vlade RH i predsjednik SDP-a Zoran Milanović izgovorio u noći proglašenja izborne pobjede Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, i njegovo odbijanje da novoizabranoj Predsjednici RH čestita na izbornoj pobjedi i dalje bitno označava političku atmosferu u nas. Milanović se slično ponio i kada nije čestitao Ivi Sanaderu na njegovoj tadašnjoj izbornoj pobjedi. Tezu „ili mi ili oni“, koja u sebi sadrži i prijetnju, slobodno bismo mogli usporediti s Titovim „demokratskim poučkom“: „Nema demokracije za neprijatelje socijalizma.“

U skladu s Milanovićevom tezom „ili mi ili oni“, odvija se i aktualna predizborna kampanja, koja zorno pokazuje kako Hrvatska još uvijek nije iskoračila iz tranzicijskog u posttranzicijsko društvo. Atmosfera tvrdog opredjeljivanja koja se očituje podjelom na „ljevicu“ i „desnicu“, na „ustaše“ i „partizane“, na „socijaldemokrate“ i „konzervativce“, nije jedina politička ideja koja opterećuje predizbornu kampanju. Najzornije, problem podjela i pokušaj da se po svaku cijenu zadrži ili osvoji vlast, vidljiv je i oko tumačenja odredbe članka 98. Ustava RH, koja glasi:

„Predsjednik Republike:

(treća alineja)

• povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika,“.

Naime, javni ili prikriveni pristaše sadašnje vlasti, na svaki način nastoje uvjeriti same sebe, ali i sebi sklone pojedince, kako Predsjednica Republike mora predati mandat onoj političkoj grupaciji koja joj donese najveći broj „potpisa“ novoizabranih saborskih zastupnika.

Dirigirani politički pritisak

Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškog odbora (IOHHO-a) smatra kako je nametanje ove teme oblik dirigiranog političkog pritiska iz kojeg se očituje namjera pojedinih političkih snaga da na svaki način zadrže vlast. Pobjeda na izborima ne dokazuje se peticijama nego proglašenim izbornim rezultatima, a pobjednik je ona grupacija ili stranka koja osvoji najviše mandata u Saboru odnosno (parlamentu).

Nakon što Izborno povjerenstvo proglasi službene rezultate izbora, Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović obvezna je u skladu s Ustavom nakon obavljenih konzultacija sa čelnicima stranaka koje su osvojile mandate u novom sazivu Sabora, povjeriti mandat osobi koja je uvjeri da ima podršku većine za formiranje Vlade.

Mandatar za novu vladu dužan je u zakonskom roku Predsjednicu Republike obavijestiti ima li dovoljan „broj ruku“ u Saboru (parlamentu), što mu omogućuje sastavljanje vlade. To je svjetska praksa i poznata procedura u razvijenim svjetskim demokracijama.

Procedura je bitna za funkcioniranje demokracije i pretpostavka vladavine prava.

Konačno, u razrješenju ove lažne dileme, ne tako malu ulogu ima i demokratska praksa u RH – od prvih demokratskih izbora do danas. Dva je puta Predsjednik Republike (S. Mesić) povjeravao mandat onom pojedincu (I. Račan, I. Sanader) koji u trenutku povjeravanja mandata nije imao dovoljno „ruku“, ali ih je u predviđenom roku osigurao. I to ne „peticijom“ nego javnim očitovanjem predsjednika stranaka (Josip Friščić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke; Đurđa Adlešič, predsjednica Hrvatske socijalno-liberalne stranke). To je nova „hrvatska demokratska tradicija“ i ona obvezuje.

Tradicija je u demokratskim državama, a to smo vidjeli na nedavnim pralamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, da poraženi političari, u istoga dana daju ostavku. Mi u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek živimo u nadi da će gubitnici na izborima pridonijeti razvoju demokracije osobnim primjerom, ponudivši ostavke na stranačke dužnosti. Bio bi to moralni i politički čin. Međutim, unatoč porazu na izborima, političari, a takvih je posvuda oko nas, u svim strankama, ostaju čvrsto vezani uz svoje stranačke fotelje i funkcije, i tako vlastitim primjerom i odnosom, pridonose nevjerodostojnosti politike i svih koji obnašaju političke dužnosti.

Jeftina trgovina političke elite

IOHHO-a smatra kako je vladavina prava temeljna pretpostavka za razvoj modernog demokratskog društva utemeljenog na ideji i praksi ljudskih prava. Vrhunac demokracije su izbori na kojima građani izražavajući svoju volju biraju novi Sabor, a kroz njega i novu Vladu. Izbori i izborni rezultati ne smiju biti predmet političke trgovine budući da političke stranke nisu, odnosno ne bi smjele biti trgovačka društva. Upravo zbog činjenice da veliki dio građana prepoznaje hrvatsku izbornu proceduru kao jeftinu trgovinu političke elite, očekuje se da će veliki broj birača apstinirati od izbora. Time će izraziti protest i gađenje prema lažnoj demokratskoj atmosferi u hrvatskome društvu.

Stoga, IOHHO-a očekuje da Predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović, postupi u skladu sa Ustavom RH i hrvatskom demokratskom tradicijom na način da mandat za novog predsjednika Vlade RH povjeri onoj političkoj grupaciji koja će nakon objavljivanja izbornih rezultata imati najviše „ruku“ u Saboru ne obazirući se na novonajavljenu praksu „saborskih peticija“.

Isto tako, IOHHO-a od političara-gubitnika na izborima očekuje važan doprinos razvoju hrvatske demokratske tradicije na način da nakon što izborni pobjednik bude službeno proglašen istome javno čestitaju na izbornoj pobjedi, a da u svojim strankama podnesu ostavke na svoje dužnosti. T