BIZNIS

GREENPEACE U DUBROVNIKU: MEDITERANU NE TREBA NAFTA

26. srpnja, 2015.

U ranim jutarnjim satima aktivisti Greenpeacea organizirali su projekciju poruka na dubrovačke zidine. “Turizam ili nafta”, “Omogućite investicije u solarnu energiju”, “Hvala vatrogasci!” neke su od poruka projiciranih na preko 50 metara širokom zidu tvrđave sv. Ivana. Poruke su odaslane na 7 jezika: hrvatskom, engleskom, španjolskom, talijanskom, njemačkom, grčkom, slovenskom i mađarskom.
„U trenutku kada se cijeli svijet okreće obnovljivim izvorima energije, ministar Vrdoljak agresivno i netransparentno juri u potpisivanje tridesetogodišnjih ugovora, kojima se Jadran prepušta stranim naftnim kompanijama. Bušenje Jadrana izravno će ugroziti naše more, turizam i ribarstvo. Taj rizik prepoznaje većina hrvatskih građana o čemu govore nedavna istraživanja javnog mnijenja,“ izjavio je Marko Gregović, voditelj energetske i klimatske kampanje u Greenpeaceu Hrvatska.
Akcija Greenpeacea u Dubrovniku dio je međunarodne energetske kampanje „Paradise project“ koja promovira obnovljive izvore energije na Mediteranu kao alternativu fosilnim gorivima. Cilj kampanje je pokazati kako Mediteranu – europskom „komadiću raja“ – ne treba nafta jer Sunca, čistog i neiscrpnog energenta, ima u izobilju.
“Dok Hrvatska bilježi rekordnu ljetnu potrošnju električne energije, mi propuštamo iskoristiti Sunce za proizvodnju čiste energije. Danas imamo paradoksalnu situaciju u kojoj čitava sunčana Hrvatska još uvijek ima manje solarnih elektrana nego skijaški grad Maribor. Da stvar bude još gora, prema trenutnom akcijskom planu do 2020. ćemo po glavi stanovnika imati 7 puta manje instaliranih solarnih kapaciteta od siromašne Indije. Za ulaganje u solarnu energiju postoji ogroman interes, ali investicije ovise o dobrom zakonskom okviru koji trenutno u Hrvatskoj ne postoji. Stoga tražimo od Vlade da se hitno osiguraju uvjeti za masovna ulaganja u iskorištavanje energije Sunca“ naglasio je Marko Gregović, voditelj energetske i klimatske kampanje u Greenpeaceu Hrvatska.
Podsjećamo, Dubrovačko–neretvanska županija prva je iskazala otvoreno protivljenje istraživanju i eksploataciji nafte na Jadranu, dok se koncesije za prve platforme izdaju upravo u neposrednoj blizini Dubrovnika, kao i nacionalnih parkova Mljet i Kornati. Naftnim kompanijama dopustilo bi se bušenje 90 % površine hrvatskog mora, na udaljenosti od 10 kilometara od obale i 6 kilometara od otoka, što je dosad nezabilježen slučaj u zemljama koje ovise o turizmu. U isto vrijeme Dubrovnik i Dalmacija imaju prosječno 2600 sunčanih sati godišnje (prosječno 7 sunčanih sati dnevno) što je dovoljno za pokrivanje svih energetskih potreba priobalja, ali i čitave Hrvatske.T