NAJNOVIJE NA PORTALU
KRSNIK: MILANOVIĆEVA NEGACIJA PREDSJEDNIČKE FUNKCIJE
Piše: Vjekoslav Krsnik Postalo je već normalno i uobičajeno da svaki istup predsjednika Republike Zorana Milanovića predstavlja negaciju visoke funkcije …Opširnije »
HAJDUK TREĆI PO POSJEĆENOSTI U EUROPI
Hajduk je u prvoj utakmici drugog pretkola Europske lige na Poljudu svladao ciparski Pafоs 2:0 i stekao prednost uoči uzvrata …Opširnije »
PAVKOVIĆ: TKO JE U OLUJI POBIO 246 HRVATSKIH BRANITELJA?
Piše: Mladen Pavković Svake godine ista priča. Dok se narod i istinski hrvatski branitelji pripremaju za obilježavanje Dana pobjede, domovinske …Opširnije »
KULTURNI ŽIVOT
PJESNIK TOMISLAV MEŠTRIĆ
Rezultat druženja s poezijom i moje preše kroz proteklih 25 godina, su osam zbirki. Sve zbirke tiskane su u izdanju Matice hrvatske – Ogranak u Zadru, čiji sam član-radnik i sve su pisane na Čakavštini, na idiomu moje rodne Kukljice.
Opširnije
HRVATSKI HERODOT
Kao predsjednik Matice hrvatske podupirao je osnivanje Društva hrvatskih književnika. Bio je predsjednik i tajnik Akademije i, predstojnik njezinog Historičko-filologičkog razreda. Pokrenuo je i uređivao “Diplomatički zbornik kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije”, monumentalni kodeks hrvatskih srednjovjekovnih isprava. Njegov prijatelj August
Opširnije
PREGLED POVIJESNOG OPUSA MIRKA VIDOVIĆA
Akademik Vidović je prikazao analizu likova kao što su Jerolim Stridonski, ban Josip Jelačić, Ruđer Bošković i Nikola Tesla. Analiza prikazuje dalekosežnu kreativnost i hrabrost ovih dinarskih sinova, stare Hrvatske. U prikazu osoba izneseni su nepoznati podatci o njihovu podrijetlu,
Opširnije
BARLACH I KOLLWITZ U MODERNOJ GALERIJI
Djelo Käthe Kollwitz na prvi pogled snažno obilježeno prikazom granica postojanja, likovi Ernsta Barlacha vizualiziraju baš ono što nastoji izići izvan granica. Ipak oboje su smatrali kako njihova umjetnost polazi od dubokog humanističkog razumijevanja i da treba promijeniti svijet. Velike
Opširnije
MILAN STEINER IZ ZBIRKE JOSIPA VANIŠTE
Josip Vaništa prihvatio je radove Milana Steinera s ljubavlju nalik bratskoj ili sinovskoj, ali i s obavezama što proizlaze iz potrebe predstavljanja zainteresiranoj javnosti i posredovanja u muzejsko-galerijskim inicijativama. Nema dvojbe da je Vaništa u hrvatskoj likovnoj umjetnosti idealni nastavljač
Opširnije
PARIŠKI ZAPISI I FLANERIJE
Ovu izložbu možemo promatrati kao svojevrsni autobiografski iskaz, poput autorovih fragmentarnih dnevničkih zapisa o sudjelovanju u jednom jedinstvenom projektu, kao podsjetnik na poslove i dane, na prostore života i rada. Fotografije time postaju osobni spomenar na jedan povijesni trenutak. Riječ je
Opširnije