Kao predsjednik Matice hrvatske podupirao je osnivanje Društva hrvatskih književnika. Bio je predsjednik i tajnik Akademije i, predstojnik njezinog Historičko-filologičkog razreda. Pokrenuo je i uređivao “Diplomatički zbornik kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije”, monumentalni kodeks hrvatskih srednjovjekovnih isprava. Njegov prijatelj August Šenoa prozvao je Smičiklasa “hrvatskim Herodotom”
Napisao: Ivan Raos
Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom i Udruga “Uskok” Sošice pozivaju mještane Hrvate svojeg zavičaja baš kao i zainteresirane posjetitelje nek dođu na predstavljanje knjige “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak” koje će se održati u petak, 23. listopada 2015. u 19:30 sati u Glazbenoj školi Jastrebarsko, na kojemu će se moći čuti čak mnogo onodobnih nepoznatosti i zanimljivosti o Tadiji Smičiklasu i štogod o svezi Jastrebarskog i Žumberka a, sve to uz zanimljivu glazbeno-kultursku dopunu ovom programu.
Tadija je Smičiklas autor prve hrvatske povijesti, Žumberački velikan, rodio se 1843. u Reštovu kraj Sošica, a preminuo 8. lipnja 1914. u Zagrebu. Prije dvije godine obilježena je 170. obljetnica njegova rođenja, a prošle godine 100. obljetnica njegove smrti. Povodom toga, Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom i Udruga “Uskok” Sošice objavili su knjigu “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak”.
Sin Žumberka
Svojim djelovanjem Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom pokriva i čitavo područje Žumberka pa je logično kako se na poziv žumberačke udruge “Uskok” i njezinih dinamičnih članova, predsjednika Milana Radića i tajnika Željka Hranilovića, uključio u obilježavanje velikih obljetnica Tadije Smičiklasa, jednog od najvećih sinova Žumberka, velikana hrvatske znanosti i kulture. Ne treba zaboraviti ni da se od 1990. imenom Tadije Smičiklasa zove jedna jaskanska ulica.
Tadija Smičiklas osnovnu školu pohađao je u Sošicama, nakon koje odlazi u grkokatoličko sjemenište u Zagrebu koje je duhovni i kulturski centar Žumberčana, u kojemu završava šest razreda gimnazije. Potom pohađa Bogoslovni fakultet kojeg napušta na drugoj godini i odlazi u Prag i Beč na studij povijesnih znanosti. Nakon završetka studija povijesti kratko razdoblje bivao je profesorom povijesti u Rijeci, a od 1873. godine postao je djelatan profesor u Zagrebu. Objavio je prvu cjelovitu sintezu povijesti hrvatskog naroda (“Poviest hrvatska” I-II), sa svrhom kako bi ojačao hrvatsku narodnu svijest ali i kako bi što djelotvornije pripomogao definirati i izraziti identitet Hrvatske nacije, u onodobnici nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe koja je bila okrutna mađarska hegemonija.
Bio je redoviti profesor Filozofskog fakulteta i član onodobne Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (koja hvala Bogu, tijekom zadnjih dvadestak godina pomalo napokon ipak postaje Hrvatskom akademijom, tj. HAZU). Kao (poslanik) zastupnik u Hrvatskom saboru osuđivao je suradnju Srba i mađarona suprotnu hrvatskim nacionalnim interesima. Bio je izvrstan govornik, a znameniti su njegovi govori povodom afere izazvane nalogom Khuena-Héderváryja da se iz Hrvatskog zemaljskog arhiva tajno prenese u Budimpeštu velika količina povijesnih dokumenata. Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je u Saboru otvaranje zaklade za osnivanje Medicinskog fakulteta, a kao predsjednik Matice hrvatske podupirao je osnivanje Društva hrvatskih književnika. Bio je predsjednik i tajnik Akademije i, predstojnik njezinog Historičko-filologičkog razreda. Pokrenuo je i uređivao “Diplomatički zbornik kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije”, monumentalni kodeks hrvatskih srednjovjekovnih isprava. Njegov prijatelj August Šenoa prozvao je Smičiklasa “hrvatskim Herodotom”.
Pregledan zbornik
Knjiga “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak” zapravo je vrlo sadržajan i pregledan zbornik koji donosi niz zanimljivih priloga koje su napisali Nino Škrabe, Milan Radić-Ilas, Milan Stipić, Goran Galić, Marijan Lipovac, Ljiljana Hranilović Meštrić), izvatke iz pisama Tadije Smičiklasa te govore s proslava u Reštovu i Sošicama 2014. (izgovorili su ih Željko Hranilović, Nikola Kekić, Alenka Crljenica, Milan Bandić, Zdenko Šiljak, Zvonko Kusić, Stjepan Sučić, Aleksa Bjeliš i Mile Vranešić). Urednica knjige je Klementina Škrabe.
Sve u svemu u priručnoj knjižnici svakog Žumberčanina i ljubitelja Žumberka ova knjiga o povjesnici Žumberka i jaskanskog zavičaja je nezaobilazna, a moći će se na predstavljanju u Jastrebarskom nabaviti po promotivnoj cijeni, pa stoga Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom i Udruga “Uskok” Sošice kao ozbiljni organizatori pozivaju sumještane i zainteresirane posjetitelje nek dođu u petak, 23. listopada u Glazbenu školu Jastrebarsko na predstavljanje knjige “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak” uživati u zanimljivom kultursko znanstvenom programu, baš kao i kasnijem neslužbenom zabavnom programu a, pritom nek nabave svoj primjerak knjige “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak”!T
4 komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.