Analiza umirovljenog ukrajinskog generala Mikole Zentseva objavljena za ukrajinski Ukrinform upozorava da politička kriza u Bosni i Hercegovini poprima širi sigurnosni značaj za Europu zbog ruskog utjecaja i separatističkih poteza u Republici Srpskoj.
Zentsev navodi da se slabosti dejtonskog poretka sve više koriste za slabljenje centralnih institucija u Sarajevu. Kao ključnog saveznika Moskve izdvaja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji blokira odluke državnih vlasti, osporava presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i vodi bojkot centralnih tijela. On kao primjere pritiska navodi ispitivanje 26 zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica nakon izvještaja o negiranju genocida, kao i aktivnosti mreže radikalnih grupa okupljenih kroz “pravoslavna bratstva”, motociklističke klubove i sportske organizacije.
“Posebnu ulogu igra Rusko – srpski humanitarni centar u gradu Nišu, koji su zapadni stručnjaci više puta nazivali mogućom bazom za elektronsko obavještajno djelovanje i koordinaciju operacija u Bosni i Hercegovini. Paralelno s tim, u tijeku su i veliki sajber napadi, povezani s ruskim hakerskim grupama Midnight Blizzard i Forest Blizzard: na Centar za sigurnosnu politiku (BCBP) sa sjedištem u Beogradu zabilježeno je više od 28.000 takvih napada. Medijski resursi poput RT Balkan, kao i propagandne mreže povezane s ruskim specijalnim službama, pružaju informacijsku podršku ovoj aktivnosti,” napisao je Zentsev.
Zentsev je govorio o Brčkom kao ključnoj točci koja bi s vojnog aspekta bila ishodište eskalacije nasilja u BiH.
“Među scenarijima vojne eskalacije, stručnjaci najčešće razmatraju pokušaj srpskih snaga da probiju koridor kroz Brčko kako bi povezali svoj istočni i zapadni dio teritorije. Svaki pokušaj silom da se promijeni status quo neminovno bi imao međunarodne posljedice. S Hrvatskom, članicom NATO-a, u blizini, Alijansa bi bila prisiljena odgovoriti preusmjeravanjem snaga na Balkan i preusmjeravanjem resursa s baltičkog i istočnog krila Europe. Sprečavanje nove krize koštat će mnogo manje od njenog prevazilaženja”, napisao je Zentsev.
Prema njegovim riječima, sve navedeno zahtijeva jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva u najranjivijim područjima Bosne i Hercegovine, povećanje pritiska sankcija na one koji potkopavaju Dejtonski sporazum i intenziviranje suradnje između europskih sigurnosnih službi u suprotstavljanju ruskim mrežama utjecaja.
IZVOR: www.klix.ba
