GLAVNE TEME PRIOPĆENJE

AGRESIVNI LIJEVI NOVINARI UZ POMOĆ HND-a UGUŠILI SU MEDIJSKU SLOBODU NA HRT-u

8. siječnja, 2016.

Izjava br. 1/2016. – otvoreno pismo Hrvatskome saboru o HRT-u

Napisao: Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a

Odnos prema medijskim slobodama, posebno prema javnim medijima, glavni je pokazatelj poštivanja ljudskih prava i demokratskih sloboda. U mnogim europskim državama, primjerice u Mađarskoj i Poljskoj, vladajuće garniture naprasno su preuzele kontrolu nad televizijom i njenim programskim sadržajem.
Isto se dogodilo u Hrvatskoj već 2012. kad je vladajuća lijeva većina Zakonom o HRT-u iz 2012. uklonila civilno društvo iz upravljanja HRT-om i ovim zakonom, u Hrvatskoj popularno nazvanim „Lex Lukašenko“, podržavila HRT. Tadašnja je parlamentarna većina promijenila postojeći zakon, pa je parlament direktno birao ravnatelja nacionalne televizije i radija. Nažalost, lijeva koalicijska vlada učinila je to uz podršku tzv. udruga civilnog društva, uključujući i Hrvatsko novinarsko društvo. U tome joj je pomogla agresivna i netolerantna skupina „lijevih“ novinara s HRT-a koji su hodočastili u Ured predsjednika Republike, ali i Vlade (potpredsjednici Milanki Opačić) i ministrici kulture (Andrei Zlatar Violić).
Time je realiziran projekt bivšeg predsjednika RH Ive Josipovića o stavljanju HRT-a u funkciju njegova političkog koncepta, ali također i lijeve koalicije o stvaranju „crvene Hrvatske“, na što smo pravovremeno upozorili Izjavom broj 9/2013 (izjava u privitku).

Demonstracije za 101

Moramo, nažalost, konstatirati da europske institucije u slučaju Hrvatske nisu reagirale na ovu anomaliju u postkomunističkoj Hrvatskoj onako kako danas reagiraju u slučaju Poljske. Što se Hrvatske tiče sve vladajuće garniture, od osnutka hrvatske države i pada komunizma, nastojale su na razne načine utjecati na vođenje javne televizije, pogotovo na sadržaj programa. Pritom se nisu libile svoja presezanja uvijati u celofan demokratičnosti, pa smo svojedobno bili svjedoci u biti fiktivnog utjecaja civilnog društva na upravljanje javnom televizijom i njenim programskim sadržajem.
Upravo stoga Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) se od svoga osnutka posebno zalagao za medijske slobode. Pratili smo i pratimo stanje na javnoj televiziji, načelno se zalažući da HRT-om upravljaju predstavnici civilnog društva preko Programskog vijeća HRT-a. U kojoj mjeri je HHO posvećivao pažnju medijskim slobodama vidljivo je iz činjenice da je upravo naš Odbor inicirao i organizirao poznate demonstracije 21. studenoga 1996. na kojima se na Trgu bana Jelačića okupilo 150 000 prosvjednika. Time je spriječen pokušaj najrigidnijeg dijela Tuđmanovog režima koji je imao za cilj zagrebački Radio 101 prepustiti medijskom mogulu Ninoslavu Paviću, bivšem vlasniku Europa press holdinga. HHO je od 2011. do danas objavio čak pet izjava posvećenih stanju na HRT-u ili zakonima o HRT-u. Uoči donošenja Zakona o HRT-u, g. 2013., HHO je organizirao Okrugli stol o novom zakonu, suprotstavljajući se njegovom usvajanju. U Novinarskom domu, bili smo osamljeni budući su ovu raspravu bojkotirale ostale nevladine udruge za ljudska prava, uključujući i Novinarsko društvo. Naime HHO se, za razliku od većine NGO-a za ljudska prava suprotstavljao zakonskom rješenju koje su podržavali ti NGO-i.

Gušenje slobode govora

Rezultat promjena zakona bio je izbor Gorana Radmana za novog ravnatelja HRT-a. On je krajem 80-ih, pred sam krah komunističkog totalitarizma u Europi, bio posljednji direktor tadašnje Televizije Zagreb. Padom komunizma Radman je morao otići s direktorskog položaja, jer je u prethodnom režimu bio na čelu medija koji je, u skladu s tadašnjim nedemokratskim standardima, gušio slobodu govora. Već sama činjenica da se na mjesto direktora HRT-a u jednom višestranačkom demokratskom društvu bira osoba koja je osamdesetih godina obnašala visoke funkcije u komunističkom partijskom sustavu, pa je kao takav bio postavljen za čelnog čovjeka tadašnje zagrebačke televizije, znači derogiranje povijesne istine o totalitarnoj prirodi tadašnjeg komunističkog režima.
Odmah po preuzimanju vlasti na HRT-u od strane Radmana započela je čistka politički nepodobnih pojedinaca slična onoj iz 2000. godine, kada je vlast preuzela lijevo-liberalna koalicija, a slično je devedesetih postupala i HDZ-ova vrhuška. Na ključna mjesta na HRT-u postavljeni su „nezadovoljni hodočasnici“ u predsjedničke dvore i Vladu. Radman je svoju aroganciju i bahatost iskazao i prvotnim odbijanjem predočenja imovinske kartice. Nakon što ga je Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo zbog odbijanja ispunjavanja imovinske kartice on ju je ipak predočio, ali, pokazalo se, nekompletnu. Zatajio je, naime, da je vlasnik hotela Vila Park na Bohinjskom jezeru u Sloveniji. Riječ je o elitnom odmaralištu koje je nekada bilo u vlasništvu Saveza komunista Hrvatske, a bilo je namijenjeno tadašnjim komunističkim rukovodiocima. Radman je 2003. otkupio hotel za 650.000 EUR izravnom pogodbom, bez natječaja, u čemu su sudjelovali i neki istaknuti političari koji i danas zaposjedaju ključne položaje u institucijama vlasti, predstavljajući u njima Socijaldemokratsku partiju Hrvatske, pravnog, političkog i moralnog sljednika Saveza komunista Hrvatske. Nakon što su mediji razotkrili skandal Radman je sazvao tiskovnu konferenciju za novinare koji prate rad HRT-a. Tom prilikom je prisutne novinare nazvao „promicateljima zla“, koji svojim pisanjem ugrožavaju njegov život i život njegove obitelji, na što su novinari demonstrativno napustili tiskovnu konferenciju.
Radman nije stao samo na tome, već je pred jednom novinarkom koja je ostala u dvorani bahato izjavio kako ima još imovine koju nije prijavio povjerenstvu za sukob interesa.
Tadašnji Nadzorni odbor HRT-a (NO HRT) je zbog svega što se događa s Radmanom i oko njega glasovanjem, uz tri člana za i jednog suzdržanog, pozvao Sabor da razriješi Gorana Radmana dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, iz sljedećih razloga:
1. neispunjavanje imovinske kartice sukladno zakonima RH;
2. miješanje u programsko-uređivačke sadržaje na HRT-u;
3. nastup na tiskovnoj konferenciji na kojoj je novinare nazvao promicateljima zla;
4. seksistički ispad prema kolegici na HRT;
5. opravdana sumnja u nepravilnosti oko imenovanja pojedinih šefova poslovnih jedinica;
6. uklanjanje sa zatvorene sjednice Nadzornog odbora glavne tajnice i zapisničarke (kako se ne bi mogao voditi zapisnik).
Budući je tadašnji Nadzorni odbor HRT-a bio sastavljen uglavnom od njegovih ljudi, on se sam djelomično raspustio kako ne bi došlo do Radmanove smjene.
Radman je još jednom ulovljen u sukobu interesa, pa je najavio da će podnijeti ostavku ako mu se to dokaže na sastanku saborskog povjerenstva za sukob interesa. Nakon što ga je saborsko povjerenstvo proglasilo krivim, kao nevjerodostojan čovjek platio je kaznu, ali ostavku nije podnio. Upravni sud RH nepravomoćnom je odlukom potvrdio odluku saborskog odbora.
Radman se posebno iskazao otkazima zaposlenicima na HRT-u na temelju kriterija koje je samovoljno postavio, kršeći svojom arogancijom i samoživošću njihova temeljna ljudska prava. Hrvatski sudovi poništavaju ove njegove otkaze jednog za drugim.
Konačno, ali ne i najmanje važno, najnoviji NO HRT-a u svojoj izjavi od 30. prosinca 2015. (u privitku) upozorio je na najnovije bahato Radmanovo ponašanje iz kojeg je vidljivo da on ne poštuje ničije odluke osim vlastitih. Bojimo se da se iza paragrafa o sistematizaciji radnih mjesta krije njegov pokušaj da do konca siječnja uhljebi 60 svojih povjerljivih partijskih kadrova koje je doveo na HRT temeljem ugovora o radu i koje sada pokušava zaposliti za stalno.
Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškog odbora (IO HHO) stoga poziva Hrvatski sabor da:
1. Razriješi dužnosti sadašnjeg ravnatelja HRT-a Gorana Radmana zbog brojnih kršenja zakona i ugroze medijskih sloboda;
2. Izabere novog ravnatelja HRT-a;
3. Imenuje povjerenstvo za izradu novog zakona o HRT-u koje bi ponudilo nacrt novog zakona usklađen s visokim civilizacijskim standardima koji garantiraju slobodu i nezavisnost javnih medija. Novim zakonom trebalo bi u potpunosti ukloniti politiku od utjecaja na izbore čelnih ljudi HRT-a. Vijeće HRT-a kao predstavnik civilnog društva trebalo bi u potpunosti preuzeti sva imenovanja na HRT-u i garantirati neovisnost HRT-a od dnevne politike.
IO HHO-a izražava nadu da će novi saziv Hrvatskoga sabora pokazati da se zalaže za istinske i hitne promjene i reforme, te da će imati sluha za demokratske procese i vratiti Hrvatskoj nadu da se promjenama i reformama može graditi bolje i demokratičnije društvo.
Zagreb, 7. siječanj 2016.T