SUKOB U KLASNOM DRUŠTVU KOJE SE NE PREPOZNAJE KROZ POLITIČKE STRANKE

SUKOB U KLASNOM DRUŠTVU KOJE SE NE PREPOZNAJE KROZ POLITIČKE STRANKE

13. ožujka, 2016.

Karino

Opći zaključak o tezama Znastvenog društva ekonomista sa ZNASTVENE RASPRAVE O UZROCIMA POSLJEDICAMA I RJEŠENJIMA GOSPODARSKE I DRUŠTVENE KRIZE HRVATSKOG DRUŠTVA, o radu stare i nove Vlade i HNB-a je vrlo negativan jer ne zna sagledati i spoznati problem u političko ekonomskim odnosima i traži vanjska rješenja koja nas i dalje nastavljaju voditi u rasprodaju narodne imovine radi smanjenja troškova

Napisao: mr.sci. Karino Hromin Sturm

Skupština Znanstvenog društva ekonomista, ZDE održana 25. veljače značajna je po tome što je ove godine održana na Fakultetu političkih znanosti u čijem radu su sudjelovali i profesori politologije.

Predsjednik ZDE-a prof. dr. Luka Brkić otvorio je skupštinu uvodnim izlaganjem, a skupštinu i suradnju između ekonomista i politologa pozdravila je dekanica prof. dr. Lidija Kos Stanišić koja je pozitivno ocijenila suradnju ekonomista i politologa.

Prof. dr. Ivo Sever izložio je Teze iz materijala koji su napisali znanstvenici ZDE-a kao uvod u temu o političko društveno ekomnomskom stanju u Hravtskoj: za ZNASTVENU RASPRAVU O UZROCIMA POSLJEDICAMA I RJEŠENJIMA GOSPODARSKE I DRUŠTVENE KRIZE HRVATSKOG DRUŠTVA.

Mr.sci. Karino Hromin Sturm izrazio je žaljenje što hrvatski mediji ne prate rad ZDE-a i kako u našem društvu već dugi niz godina nema razvoja ekonomske misli, ekonomisti se ne pozivaju u emisije, nema debata, mediji pozivaju uvijek jedne te iste ili analitičare iz banaka koji navode vodu na svoj mlin. A to se provodi sustavno i namjerno primjenom doktrine društvenog inžinjeringa.

Nažalost Hrvatsku ekonomiju vode političari i računovođe, a ne ekonomisti. Na javnoj televiziji HRT nema emisija na temu ekonomije i tako je onemogučena javna rasprava o najvažnijoj društvenoj temi u našem društvu, koja je bacila hrvatski narod u dužničko ropstvo. Na HRT-u je bila jedna emisija od 20 minuta koju je vodio g. Đuro Tomljenović, ali je ukinuta pred nekoliko godina. I tako nam jedino ostaju internetske mreže.

Bogatstvo zbog bogatstva je uništavanje bogatstva

Akademik Zvonimir Baletić je istaknuo da je „Cilj“ ekonomije postizanje blagostanja i mira u društvu, a ekonomija je briga za obitelj. Koji je smisao bogatstva samo radi bogatstva, nego da služi za blagostanje naroda. Pohlepa onih, koji pod firmom ekonomije, rade za sebe kako bi zgrtali bogatstvo i imali političku moć, zapravo uništavaju bogatstvo, jer im toliko za živjeti ne treba. Još kada se uvodio lesefer je rećeno da se banke ne smiju pustiti da vode sustav i preuzmu vlast, jer tada će biti puno gore nego prije, što se kod nas i obistinilo, a Kejnes je rekao da su profiteri očevi revolucije. Pogrešno je što se modeli rješenje krize idu tražiti vani na zapadu. Mi imamo svojih stručnjaka koji znaju riješiti problem. Ne smiju se miješati ciljevi i institucije, koji su primarni problemi, a primarno ne smije biti apstraktno.

Prof.dr. Dražen Lalić, naveo je sociološko socijalni DNK koji je ušao u svijest, podsvijest krize društva, koji se reflektira na holističkom pristupu krize, navodi mnoge autore koji su radili sistemsku analizu društva, a kod nas važi ona „Novo, se nije rodilo, a staro umire“. Žarište je u nemeritornom ponašanju društva. Reforme se fingiraju radi privida provedbi. Kriza ne smije trajati dugo, a kod nas je prisutna digotrajnost krize, ato je katostrafalna društvena agonija. Nema izlaza.Političari tipa Tomislava Karamarka i Milijana Brkića nisu svjesni krize i nisu sposobni spoznati rješenja krize.

Utjecaj države na siromaštvo

Prof.dr. Željko Garača, navodi dugoročnost krize i šok terapiju. Promjernom ekonomskih modela monetrane, fiskalne politike pokrenut će se, ako se promijene uvjeti, provođenjem strukturnih reformi, promjenom odnosa privatnog i javnog, i povratkom monetarne suverenosti, zalaže se protiv ulaska u Europsku monetarnu uniju i uvođenja eura kao valute i za brži rast BDP-a do 5%.

Prof. dr. Antun Vujić, je istaknuo da smo šok terapiju imali i gdje smo došli sa primjenom ekonomije čikaške škole i da li je sazrio problem da se prepusti znanosti, kapaciteta ima, a jesu li za promjene. Ovo je politička kriza stranaka, a što može učiniti znanstvena zajednica u postoječem stanju, sukobljavanja postkomunističkom kapitalizmu i raskola. Sukob je u klasnom društvu koje se ne prepoznaje kroz političke stranke, što je dovelo do rizika siromaštva Hrvatskog društva, na koje utjeće skupa država i prevelika davanja. Radi se socijalni konflikt ideologije, a kao glavni problem opet se nameće odnos desnih i lijevih, ustaša i partizana. Tko će provesti promjene kada imamo medijsku kolonizaciju stranaka, a ne problem.

Prof.dr. Branko Caratan, je istaknuo politički aspekt postkomunističkog kaosa društva. Kakav je to kapitalizam, kriza je politička i interesna. Umjesto razvoja i socijalnih odnosa imamo povećanje dugova, smanjenje zaposlenosti. Glavni zadatak je povećati radna mjesta da nezaposlenost bude do 5%.

Protivnik je devalvacije i politike koju provodi HNB i programa inflacije koji su predložili stručnjaci sa IFO Instituta iz Munchena. MOST je odbio reforme kada su prof. Ivana Lovrinovića poslali u saborske klupe. Ako su komunisti govorili laž, a kapitalisti govorili istinu. Pa gdje smo to došli ? Kakva je to demokracija došla kada u strankama sve odlučuje šef, a ne program stranke.

Prof.dr. Zoran Šućur, kaže da se država žali na velike socijalne izdatke za zaštitu građana, a mirovine su tako male da građani ne mogu živjeti od njih, stupanj siromaštva i socijalna pomoć, naknade za nezaposlene, su velike, Vlada najvljuje smanjenje.

Jesmo li socijalna država, da ali nismo kao Švedska, a to ovisi u kakvom je stanju ekonomija, o programima EU, dok se od 2008.g. socijalna kriza nije smanjila, već povećala siromaštvo i stvorila koeficijent nejednakosti socijalnih problema.

Dr.sc. Vladimir Lasić, naglasio da je pored svih ekonomskih problema u našem društvu potrebno usvojiti prijedloge ekonomskih programa koje ZDE traži dugi niz godina, a to je promjena monetrane politike, politike koju provodi HNB, koja se ponaša kontra proizvodnje. HNB mora biti u funkciji gospodarstva, treba na to prisiliti nositelje politike, treba provjeriti znanje političara jer su obećavali ( MOST i Koalicija HDZ) na funkcije dovestio stručnjake, a njih nema, takva Vlada je nesposobna za reforme i promjene i ignorira domaće znanstvenike, stručnjake i ekonomiste tražeći rješenja vani.

Opći zaključak o tezama ZDE sa ZNASTVENE RASPRAVE O UZROCIMA POSLJEDICAMA I RJEŠENJIMA GOSPODARSKE I DRUŠTVENE KRIZE HRVATSKOG DRUŠTVA, o radu stare i nove Vlade i HNB-a je vrlo negativan jer ne zna sagledati i spoznati problem u političko ekonomskim odnosima i traži vanjska rješenja koja nas i dalje nastavljaju voditi u rasprodaju narodne imovine radi smanjenja troškova na 3% po kriterijima EU, plaćanja kamata, smanjivanjem subvencija, najavljenim povećanim troškovima države i kamata, rezanje proračuna, čime se smanjuje strandard građana i novim zaduživanjem kod banaka na domaćem tržištu i u inozemstvu, čime povećavaju glavnicu, povećavaju kamatu i nastavljaju nezakonitu politiku zaduživanja građana koja se provodila i do sada i odvela nas u dužničko ropstvo. T