HRVATSKA JE JOŠ ’23. TRNSPARENTNO EU I CRNOJ GORI IZNIJELA SVOJE UVJETE I JOŠ NIJEDAN NIJE ISPUNJEN
15/10/2026Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u prosincu 2023. predala neformalni dokument (non-paper) s popisom otvorenih pitanja. Taj dokument je podijelila i s članicama i Europskom komisijom. Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se tijekom 2026. desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se tijekom 2026. desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba
Priredio: Franjo Dobrović
Hrvatska je članicama Europske unije poslala dopis u kojem je predstavila svoju poziciju o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom, navodeći uvjete koje Podgorica mora ispuniti prije nego što postane članica Unije. Dio tih zahtjeva Zagreb povezan je sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).
Kako Radio Slobodna Europa (RSE) doznaje iz diplomatskih izvora, Hrvatska je dokument proslijedila ostalim članicama početkom ovog tjedna.
U dokumentu u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja “moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi Europskoj uniji”. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora s Crnom Gorom.
Odšteta za logoraše iz Morinja
Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata 1990-ih i svrstana je pod Poglavlje 23. Ono je, uz Poglavlje 24, jedno od dva ključna poglavlja o vladavini prava. Ta dva poglavlja se u pristupnim pregovorima prva otvaraju, a zadnja zatvaraju, i napredak u njima određuje tempo cjelokupnog pristupnog procesa.
Riječ je o odšteti za zatočenike u logoru Morinj, u kojem je, prema dokumentu, od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.
Zatim, radi se o očuvanju spomen-ploče u Morinju. Ploču su ministri dviju država zajedno otkrili 10. listopada 2022. s tekstom kojeg je predložila crnogorska strana. Hrvatska navodi da je oko ploče u među trenutku postavljen veći metalni okvir, očigledno za panel kojim bi se ploča mogla prekriti, izim tijekom službenih komemoracija.
Hrvatska nadalje traži promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Bazen nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića, koji je bio stražar u Morinju 1991–1992. Zbog toga su, kako se navodi, hrvatski klubovi odbijali igrati na tom bazenu, a reprezentacija je prijetila bojkotom Super finala Svjetskoga kupa 2025. Bojkot je izbjegnut premještanjem utakmica Hrvatske u Budvu.
Procesuiranje ratnih zločina
Tu je i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana uz punu suradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Hrvatska također traži procesuiranje ratnih zločina, uključujući i onih po zapovjednoj odgovornosti. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori po toj osnovi nema nijedne presude.
Isto tako, Zagreb traži rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji, uključujući 51 obitelj iz Tivta i drugih iz Boke kotorske. Njihovi zahtjevi nisu riješeni unatoč pravomoćnim presudama ili dugotrajnim postupcima.
Iako aktualna Vlada u Zagrebu u ovom trenutku ne zanovijeta, niti traži od Crne Gore da bi se u skladu s europskim pravilima trebali riješiti međudržavni problemi kao hrvatska narodna i povijesna stečevina kao i niz drugih imovinskih pitanja, kakva se uskraćuju građanima hrvatske narodnosti kao manjine u Crnoj Gori, ali ii Hrvatima koji žive izvan državnog prostora Crne Gore kao pristupnice u EU, kojima je svojedobno oteto narodno identitetsko i kulturno nasljeđe i sva djedovina, jer je crnogorsko primorje oduvijek bilo u sastavu Hrvatske, to ne znači da sva ta problematična pitanja jedna buduća hrvatska Vlada ne će potaknuti. Zagreb to uspoređuje sa zakonom iz 2021. kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, pretežno pripadnicima albanske manjine, i upozorava na nejednak tretman u sličnim slučajevima.
Preostala dva zahtjeva vezana su za Poglavlje 31. To poglavlje Crna Gora ne može zatvoriti od 2024. zbog hrvatske blokade, koja je uslijedila nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.
Riječ je i o zahtjevu za povratkom školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Pitanje granice
Tu je i pitanje granice. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje svojedobnu granicu između dvije republike, u skladu s načelom uti possidetis juris, koji je potvrdila Badinterova komisija. Traži i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovi tri postojeće karte. Nakon rješavanja kopnene granice, Hrvatska bi bila spremna redovito sazivati povjerenstva za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.
Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podržavala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO. Navodi i da joj je ustupila hrvatski prijevod pravne stečevine EU-a, vrijedan osam milijuna eura. Zagreb u istom trenutku tvrdi da su “neočekivani jednostrani potezi” crnogorskih vlasti ponovno rasplamsali povijesne tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u prosincu 2023. predala neformalni dokument (non-paper) s popisom otvorenih pitanja. Taj dokument je podijelila i s članicama i Europskom komisijom. Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se tijekom 2026. desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
“Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska poručuje kako želi olakšati, a ne opstruirati crnogorski pristup te da su njezini zahtjevi ograničeni, jasno definirani i ostvarivi, piše RSE.
Crna Gora nalazi se u završnoj fazi pristupa EU-u. Otvorila je pregovore u svim poglavljima pravne stečevine EU-a i dosad ih je zatvorila u 21 poglavlju, što je čini predvodnicom među kandidatima na EU putu.
Cilj Podgorice je da Crna Gora 2028. postane 28. članica Unije. T
