Kad je prije petnaest godina sisački biskup mons.dr. Vlado Košić, “političar povjesnik iza oltara”, pokrenuo komemoracijske pohode u stradalnička mjesta na Banovini, mnogi su skeptično ukazivali na rigidnu komunističku narav naslijeđenu iz propale socijalističke države Jugoslavije. Potvrda takve nedemokratske politike Hrvatii su doživjeli već za prvog SDP-ova premijera Ivice Račana i njegova nasljednika Zorana Milanovića, a na lokalnoj razini i od partijske samovlade Kristine Ikić Baniček, odnosno njene garniture koja je trajala punih dvanaest godina. U tom razdoblju, međutim, obnovljena Sisačka biskupija ostvarila je pravo na obnovu i vlasništvo nad dotrajalom povijesnom zgradom Velikog kaptola, odnosno prve kazališne predstave I.K. Sakcinskog “Juran i Sofija”, podizanje statue bl. Alojzija Stepinca na Trgu bana Jelačića i na obljetničke procesije središtem grada.
Istodobno je otpočelo i vrijedno povijesno podsjećanje na junačka djela i stradalništvo Hrvata tijekom stoljeća. Ponajprije se radi o braniteljskim pohodima obnove života u ratom teško stradalom banovinskom Zrinu s tri stotine ubijenih mještana i gradnji nove katoličke župne spomen-crkve srušene u divljačkom napadu partizanske vojske 1943. po nalogu Vladimira Bakarića.
Slijedi potom i redovito godišnje obilježavanje bitke pod Siskom nad Osmanlijama 1493., te uporne obrane utvrde smrznutih vojnika i seljaka Gvozdanskoga 11. siječnja 1578.
Tijekom upornih napada turskih snaga, u utvrdi čiji ostaci i 448. godina kasnije svjedoče o hrvatskom junaštvu, nije bilo vatrenog odgovora. Branitelji su svjesno – ostavši bez streljiva, hrane i ogrjeva, uz ubitačnu hladnoću i smrzavanje voća – odabrali smrt. Za njihov pokop, u znak poštovanja vojno poraženih, turski je vojskovođa dopustio dolazak katoličkog svećenika i kršćanski obred.
Stradanje branitelja Gvozdanskog 1578. trajno je zabilježio monografijom povratnik iz Amerike i istaknuti istraživač komunističkih zločina u ratu i poraću nad Hrvatima u zemlji i susjednoj Bih Damir Borovčak, potpredsjednik udruge “Macelj 1945.”. Uz podatak da je u Maceljskoj šumi, lovištu druga maršala JBT-a, krajem Drugog svjetskog rata masovno smaknuto 13.000 Hrvata, od kojih je prije dva desetljeća na dosad najvećem sprovodu, uz molitve pomoćnog biskupa zagrebačkog mons. Vlade Košića, pokopano 1163 žrtve.
Ovogodišnja obilježba stradanja Gvozdanskog održat će se u nedjelju, 11. siječnja uza stotine članova domoljubno-veteranskih udruga iz cijele zemlje. Počet će svetom misom za sve žrtvovane slobodi domovine, predvodit će u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova, požeški i sisački biskup mons.Ivo Martinović i mons. Vlado Košić. (J.F.) T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.