Da u nekim sretnijim okolnostima i bez prijevare Sanaderove miljenice Jadranke Kosor, prije dva desetljeća, poznati humanist, bivši ministar zdravstva i obrane, obiteljska žrtva beogradskog staljinizma dr. Andrija Hebrang, istaknuti domoljub, potomak sekretara KPH, mogao je još puno učiniti na otkrivanju partizanskih zločina iza 1945. Štoviše, uz potporu domaćih i europskih parlamentarnih zastupnika pridonijeti otkrivanju priloga ratne viktimologije. Iako licemjerno udaljen od aktivne politike, taj privrženi sljedbenik misli i djela predsjednika Tuđmana upravo je inzistirao na pronalaženju masovnih grobnica, povratku posmrtnih ostataka hrvatskih vojnika i civila u domovinu i konačno dokazivanju stoljetne velikosrpske laži o Jasenovcu. Za dolazaka na sisačko-banovinsko područje, pak, dr. Hebrang je podržao akciju “Bijeloga križa istine” koju su u suradnji sa županijom i Sisačkom biskupijom postupno realizirali članovi gradske udruge “Hrvatskog domobrana”.
Otad spomen-ploče su uz povijesni opis događaja osvanule na dvadesetak mjesta. I dok su članovi komisije Adama Zahirovića terenskim popisom zabilježili i pomalo zaboravljene ratno-poratne žrtve s preko 45.000 vojnika i civila, dr. Hebrang je tvrdio da su se zločini zbili na 119 mjesta našega područja. O brutalnostima komunističkog režima i njegova diktatora nad nevinim stanovništvom, pod izlikom pobjede nad ustašama, i danas svjedoče mnogi strani autori. A bila je to zapravo prigoda početka totalnog hegemonističkog zatiranja hrvatskih ljudi pod parolom providnog bratstva i jedinstva. S obzirom da krvavi događaji datiraju još iz Jugoslavije kralja Karađorđevića, poraće je bilo prilika da se ognjem i mačem suzbije iskonska želja za vlastitom državom. Sve u svemu, tajne četničko-partizanske službe i njihov zapovjednik Aleksandar Ranković iza 1945. diljem hrvatske utemeljili su dvanaest zarobljeničkih logora u kojima su život izgubili i oni što su križnim putevima kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju izdržali užasne patnje. Kad je riječ o Sisku i barakama na Viktorovcu, “Hrvatski domobran” je sačuvao mnoga svjedočanstva, njih oko 600, o vojnicima koji su Domobransku vojarnu u uzmaku pred koljačima otpočeli 17.travnja 1945.
Josip Frković T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.