ZAGREB

GAŠPAROVIĆ ODLAZI U MIROVINU

7. listopada, 2023.

Nakon punih dvadeset godina na čelu Muzeja za umjetnost i obrt ravnatelj Miroslav Gašparović odlazi u mirovinu. Naslijedit će ga dosadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Sanjin Mihelić koji na dužnost stupa 9. listopada 2023.

Tom je prigodom Miroslav Gašparović prije svog odlaska osigurao još jednu vrijednu donaciju Muzeju za umjetnost i obrt, kući u kojoj je radio i kojoj je služio gotovo pola svog života. Riječ je o donaciji akademika Zlatana Vrkljana koji Muzeju daruje trinaest umjetnina za muzejske zbirke slikarstva, skulpture i stakla. Donacija je, u prisustvu muzejskih kolega i prijatelja, potpisana danas u Palači Gvozdanović.

Miroslav Gašparović povjesničar je umjetnosti, muzejski savjetnik, kustos, likovni kritičar, profesor, autor stotina izložbi, urednik kataloga i knjiga. Dužnost ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt obavljao je punih pet mandata, od 2003. do 2023. godine. U vremenima društvenih, kulturoloških i političkih promjena Gašparović je Muzej za umjetnost i obrt usmjeravao i vodio ka osuvremenjivanju i transformiranju u mjesto susreta prošlosti i budućnosti različitih generacija i posjetitelja s različitim interesima. Posljednja dva desetljeća na čelu MUO-a, Gašparović je osnaživao položaj Muzeja izvan Hrvatske, a u Hrvatsku dovodio i predstavljao velika imena svjetske povijesti umjetnosti kao što su Rembrandt, Caravaggio i Guercino. S druge strane, domaćim je izložbama predstavljao hrvatsku likovnu scenu i kulturu u prestižnim muzejsko-galerijskim ustanovama Europe i svijeta. Izložbu „Secesija u Hrvatskoj“ odveo je u praški Obecni dum, s izložbom „La Belle Époque Imperiale“ MUO je gostovao u Palazzu Attems u Goriziji, izložba Jagode Buić nakon Zagreba, Trsta i Splita predstavljena je u UNESCO-ovu sjedištu u Parizu, gostovao je u rimskom Palazzu Venezia, Petropavlovskoj tvrđavi u Sankt-Peterburgu, pariškom Citéu des Artes, Berlinu, Šangaju.  Tijekom njegovih mandata Zagreb i Hrvatska doživjeli su neke od najpoznatijih i najzapaženijih izložbi u Hrvatskoj i šire. Već spomenuta „Secesija u Hrvatskoj“, „ART DECO i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata“, velika retrospektivna izložba Dušana Džamonje, izložba “S Cavaraggiom u Europu: Večera u Emausu iz milanske Pinakoteke di Brera“ u godini u kojoj je Hrvatska pristupala članstvu u Europskoj uniji, zatim izložba „Herman Bolle: graditelj hrvatske metropole“, „Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost“, „Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.“ i brojne druge. Pod njegovim vodstvom MUO je prvi ušao u velike europske projekte digitalizacije kulturne baštine, te je danas najzastupljeniji hrvatski muzej na Europeani i predvodnik procesa digitalizacije cijele muzejske zajednice. Svjestan zahtjeva koje nove generacije i dinamičan tehnološki napredak postavljaju pred muzeje, Gašparović je pokrenuo  niz aktivnosti s ciljem osuvremenjivanja i pojavnosti Muzeja. Tako je početkom 2020. godine s timom suradnika predstavio novi vizualni identitet Muzeja za umjetnost i obrt. U svom bibliografskom popisu Gašparović broji više od dvije stotine autorskih i koautorskih izložbi, predgovora za kataloge i monografije, više stotina objavljenih stručnih članaka, sudjelovanja na simpozijima, različitim skupovima i predavanjima. Za svoj rad i trud odlikovan je još 1997. godine Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi, 1998. godine plaketom međunarodnog žirija 7. Bijenala suvremene umjetnosti u Kairu, 2005. Povelju Predsjednika RH za zasluge u kulturi, te 2023. godine posebno priznanje Hrvatskog društva likovnih umjetnika za doprinos likovnoj umjetnosti. T