GLAVNE TEME PRIOPĆENJE

SSSH: OPORAVAK BEZ BOLJEG ŽIVOTA GRAĐANA JE BEZKORISTAN

24/10/2017

SSSH će uputiti jasnu poruku Vladi RH kako je ona odgovorna za stvaranje zakonodavnog okvira koji će poticati kolektivno pregovaranje. Kolektivni ugovor je instrument fleksibilniji od propisa, od interesa za oba socijalna partnera – i poslodavca i sindikat. To se postiže zakonodavstvom koje uravnotežuje odnose između sindikata i poslodavaca, rada i kapitala. Svaku moguću daljnju fleksibilnost radnih odnosa Vlada ne smije rješavati propisom već uređenje mora prepustiti socijalnim partnerima na uređenje kolektivnim ugovorima. Vlada, naime, nije prisutna kod poslodavca, niti su tamo dnevno prisutni inspektori rada

Tekst: Mladen Novosel

U utorak 24. listopada je u Zagrebu u sjedištu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), u prostoru Tvornice kulture, održan sastanak sindikalnih aktivista iz cijele Hrvatske, uključujući nedavno formirani tim za sindikalne akcije, o temama koje se tiču socijalne slike Hrvatske (godinu dana od posljednjih parlamentarnih izbora), primjene i posljedica Zakona o radu (tri godine od njegova usvajanja) te aktivnostima koje će poduzimati SSSH i njegovi udruženi sindikati.

Premizerne plaće

(Ne)zaposlenost i potplaćenost: nezaposlenost je u padu (razlozi: iseljavanje iz Hrvatske, brisanje iz evidencije HZZ-a i uključivanje mladih u SOR) ali zaposlenost ne raste, više od 320.000 blokiranih građana duguje 42,26 mlrd., 28,5 posto građana živi u riziku od siromaštva, stopa siromaštva djece je 21,1 posto, jedino u Hrvatskoj (uz Cipar) plaće prošle godine nisu rasle, udio prosječne RH plaće u prosječnoj EU-15¹ pao je s 43 (uoči krize) na 37 posto, više od 1.500 poslodavaca još uvijek ne plaća svojih oko 6.000 radnika; raspodjela i preraspodjela dohotka: raspodjela novostvorene vrijednosti između profita i plaća i dalje je u korist profita, a izmjenom poreza na dohodak radnici do prosječne plaće nisu dobili ništa jer su im plaće premizerne da bi uopće bile obuhvaćene poreznim škarama; nestandardni (prekarni) oblici rada i zapošljavanja: RH je europski rekorder po rastu prekarnih oblika rada, 95 posto novozaposlenih zapošljava se po ugovoru o radu na određeno vrijeme, udio zaposlenih po tom ugovoru približava se četvrtini svih zaposlenih, raste broj zaposlenih putem agencija za privremeno zapošljavanje (samo 2014.-2015. za 12 posto), zaštita na radu: u RH svakih 10-tak minuta dogodi se jedna ozljeda na radu…

Oporavak bez boljeg života

• SSSH izražava duboko nezadovoljstvo smjerom društveno-ekonomskog razvoja jer Hrvatska bilježi ekonomski rast, ali ne i socijalni oporavak, što potvrđuje i tzv. indeks društvenog napretka² za 2017. godinu prema kojem je Hrvatska pala za četiri mjesta, sad je 37. od 128 zemalja. Gospodarski oporavak, bez istovremenog boljeg života građana i radnika, dovodi u pitanje ne samo njegovu svrhovitost već i održivost.

• Posljedica rečenoga je i dugogodišnji negativni prirodni prirast stanovništva Hrvatske. Naime, odnosi u društveni temelje se na radnim odnosima. S obzirom na rastuću nesigurnost, mladi se sve rjeđe odlučuju imati djecu. Podaci³ govore kako je među siromašnima najviše kućanstava s više djece, jednoroditeljskih obitelji, kućanstava s manje zaposlenih te s nižim stupnjem obrazovanja roditelja. Istraživanja su potvrdila veliku vjerojatnost da će siromašno dijete ostati u siromaštvu. Demografsku obnovu Hrvatske, međutim, mogu potaknuti samo promjene u radnom i socijalnom zakonodavstvu u korist radnika.

• Podsjećajući kako je još tijekom rada na novom Zakonu o radu upozoravao na ovakve neprihvatljive posljedice SSSH će, temeljem ustavnih načela – prava na rad (Ustav RH, članak 55. stavak 1.) i prava radnika na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život (Ustav RH, članak 56. stavak 1.), pokrenuti izmjene sadašnjih propisa u korist radnika i njihovih obitelji.

• SSSH će uputiti jasnu poruku Vladi RH kako je ona odgovorna za stvaranje zakonodavnog okvira koji će poticati kolektivno pregovaranje. Kolektivni ugovor je instrument fleksibilniji od propisa, od interesa za oba socijalna partnera – i poslodavca i sindikat. To se postiže zakonodavstvom koje uravnotežuje odnose između sindikata i poslodavaca, rada i kapitala. Svaku moguću daljnju fleksibilnost radnih odnosa Vlada ne smije rješavati propisom već uređenje mora prepustiti socijalnim partnerima na uređenje kolektivnim ugovorima. Vlada, naime, nije prisutna kod poslodavca, niti su tamo dnevno prisutni inspektori rada. Na određenu fleksibilnost može pristati samo sindikat zato što je prisutan na radnom mjestu i zna uvjete rada kod poslodavca. Također, poslodavci moraju prestati sprječavati sindikalno organiziranje radnika.

• SSSH će Vladi RH uputiti zahtjev za koordinacijom cjelovite politike plaća. S tim u vezi, potrebne su izmjene Zakona o minimalnoj plaći s preciznijom definicijom kako bi se spriječilo poslodavačko zakidanje radnika, povećanje udjela minimalne plaće s ciljem postizanja 50 posto prosječne, te pristupiti raspravi i, po potrebi, potpisivanju tripartitnog dokumenta o cjelovitoj politici plaća.

• SSSH je već uputio dopis Hrvatskoj udruzi poslodavaca s inicijativom održavanja sastanka s ciljem unaprjeđenja bipartitnih odnosa, kako krovnih organizacija tako i sektorskih udruga/sindikata, uključujući kolektivno pregovaranje.

• Aktivisti i akcijski tim SSSH i udruženih sindikata spremni su navedeno zagovarati i/ili izboriti bilo gdje: za stolom, kod poslodavca, na ulici.
  

1 15 starih zemalja-članica EU.