KULT

ZAGREBAČKA LANENA KNJIGA U LOUVREU

15. listopada, 2015.

Arheološki muzej u Zagrebu sa svojom čuvenom Zagrebačkom lanenom knjigom (Liber linteus zagrabiensis) koja je zapravo najduži i najbitniji očuvani tekst na etruščanskom jeziku sudjeluje u postavu velike međunarodne izložbe posvećene Etruščanima i njihovom jeziku, koju organiziraju Muzej Louvre, Museo dell’Accademia Etrusca e della Città di Cortona i arheološki muzej Henri Prades (Lattes – Montpellier).
Izložba je naslovljena “Les Étrusques en toutes lettres. Écriture et société dans l’Italie antique” (Etruščani u slovima – pismo i društvo u antičkoj Italiji), najprije se postavlja u Francuskoj, u muzeju Henri Prades, od 17. listopada 2015. do 29. veljače 2016. godine, a zatim u Italiji, u Cortoni.
U postavu izložbe biti će objedinjeni i predstavljeni javnosti gotovo svi najbitniji etruščanski pisani spomenici koji su zapravo i jedini sačuvani tragovi tog mrtvog i tajnovitog jezika kojeg još uvijek, unatoč svim naporima stručnjaka, slabo poznajemo i razumijemo. Na izložbi će biti izloženo više od 80 predmeta iz više italskih muzeja (MAEC, Arheološki muzej – Piombino, Arheološki muzej – Arezzo, Nacionalni arheološki muzej – Firenca, muzej Guarnacci – Volterra, Arheološki muzej Umbrije – Peruggia, Nacionalni etruščanski muzej Villa Giulia – Rim, Kapitolinski muzej – Rim, Gradski muzej – Piacenza, Arheološki muzej – Chiusi, Gradski muzej – Orvieto, muzej Claudio Faina – Orvieto, Vatikanski muzej). Izložba će biti popraćena velikim preglednim katalogom u čijoj su pripremi sudjelovali vodeći europski etruskolozi.
Znamenita Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis) pokazljivo predstavlja rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika na svijetu koji je kao takav jedini uščuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu. Riječ je o svojevrsnom liturgijskom kalendaru s navedenim datumima i vjerskim pravilima u svezi sa žrtvenim prinosima pojedinim božanstvima. Tekst je po pojedinim interpretacijama napisan u domovini Etruščana u Italiji, međutim postoje i mišljenja drugih stručnjaka s drugačijim spoznajama o čuvenom tekstu u arheološkom svijetu koji tvrde da je napisan u Egiptu, tj. u državi u kojoj je ovaj poznati spomenik kupljen u 19. st. U razdoblju kad natpis više nije služio prvotnoj liturgijskoj namjeni nekoliko je lanenih traka poslužilo nepoznatom mumifikatoru za povijanje mumificiranog tijela pokojnice (tzv. Zagrebačka mumija), pa je stoga “knjiga” bila izrezana.
Ivan Raos T