SVAKE GODINE BIRA SE NEKI DRUGI NAJBOLJI HRVATSKI FILM SVIH VREMENA

SVAKE GODINE BIRA SE NEKI DRUGI NAJBOLJI HRVATSKI FILM SVIH VREMENA

26. studenoga, 2020. 0 komentara

 

Kritičarima se nije dopao ni hrvatski ratni akcijski film „Broj 55“ Kristijana Milića, koji je odnio sve nagrade Pulskog filmskog festivala (2014.).

Jednom riječju, kakvi kritičari- takva i anketa!.

Druge godine valjda će pobijediti film „Slavica“ Vjekoslava Afrića iz 1947.

Napisao: Mladen Pavković

Evo još jedne zanimljive ankete. Naime, hrvatski kritičari svake godine biraju „najbolji hrvatski film svih vremena“. Ove su godine tom titulom okitili film „H-8“ Nikole Tanhofera. Prikazan je prvi put još 1958., a pamtit ćemo ga i po tome što je za ulogu fotografa veliki hrvatski umjetnik Antun Vrdoljak dobio Zlatnu arenu u Puli.

Ranije, dvije godine zaredom, pobjedu je odnosio film Kreše Golika „Tko pjeva zlo ne misli“.

Iza „H-8“ ove su se godine plasirali „Rondo“ Zvonimira Berkovića iz 1966., a tek onda „Tko pjeva zlo ne misli“. Nakon njih slijedile su „Lisice“ Krste Papića, pa „Breza“ Ante Babaje iz 1967.

Sve filmovi dobre, stare hrvatske komunističke filmske „škole“.

Duga mračna noć

Kritičari (navodno njih 38!) još su kao hrvatska remek-djela proglasili i „Ritam zločina“ Zorana Tadića, pa „Ne okreći se sine“, Branka Bauera, „Kaja, ubit ću te“ Vatroslava Mimice i „Koncert“ Branka Belana“. Top 10, pišu mediji, zaokružio je  jedini moderni naslov „Što je Iva snimila“ Tomislava Radića iz 2005.

U ovom izboru nema ni jednog suvremenog filma vezanog na temu stvaranja hrvatske države, odnosno hrvatski osloboditeljski Domovinski rat.

Nema ni „Duge mračne noći“ Antuna Vrdoljaka, čiji je film i tv seriju pogledalo dva puta (!) više gledatelja nego svih ovih „najboljih igranih filmova svih vremena“.

Kritičarima se nije dopao ni hrvatski ratni akcijski film „Broj 55“ Kristijana Milića, koji je odnio sve nagrade Pulskog filmskog festivala (2014.).

Jednom riječju, kakvi kritičari- takva i anketa!.

Druge godine valjda će pobijediti film „Slavica“ Vjekoslava Afrića iz 1947.!

Na čelu s Titom

Najveća i najznačajnija kulturna ustanova u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), ovih je dana u svoje redove primila nove članove: redovne, dopisne i suradnike.

Međutim, ponovno nije primila ni jednog počasnog člana!

A među njihovim počasnim članovima još je danas 42 (po njima) zaslužnih osoba, od kojih su svi već odavno pokojni, što će reći da od stvaranja slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države nisu primili ni jednog.

Ranije smo pisali kako „samo oni“ mogu biti počasni članovi, među kojima je i ime Josipa Broza Tita, a tada su, na osnovu naše dobronamjerne kritike, preko noći, tiho, izmijenili odluku, pa su odlučili da počasni članovi i dalje mogu biti tih 42 „sretnika“ na čelu s Titom, ali to su ograničili na način da su dopisali – do njihove smrti!?

Stoga danas ova institucija  ima počasne članove, od kojih je „najmlađi“, najsporniji, Josip Broz Tito, kojeg su se već mnogi odrekli, ali ne i hrvatski akademici (svaka čast iznimkama).

Zanimljivo je također da je najveća većina današnjih akademika i sama zauzimala elitna mjesta u raznim komunističkim organizacijama i organima gonjenja, ali to gotovo nitko od njih ne spominje u svojim službenim životopisima.

Nu, nije istina da u Hrvatskoj i svijetu ne postoje osobe koje bi mogle i trebale biti počasni članovi HAZU, tim prije što se u svezi toga biraju osobe koje su „zaslužne za razvoj i napredak znanosti ili umjetnosti“.

Kakve veze recimo s tim „člankom“ ima Josip Broz Tito?

Prije bi bilo da su „besmrtni“ dovoljni sami sebi (svaka čast iznimkama), pa što da im onda njihov lagani i dobro plaćeni „posao“ kvare neki – počasni članovi, osobito oni koji su zaslužni za stvaranje hrvatske države!

Pored toga, već je krajnje vrijeme da se ova institucija „otvori“ prema narodu, a ne da se ponašaju kao masoni ili  članovi nekih drugih tajnih organizacija, odnosno da ulicama hodaju ili se pojavljuju na skupovima  (da umreš od smijeha) kao „živi spomenici“. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<

*

code