SRAMOTNA RASPRODAJA ŽRTVE I SJEĆANJA

SRAMOTNA RASPRODAJA ŽRTVE I SJEĆANJA

3. kolovoza, 2014.

 

 

goli otok suveniri Custom

Na Golom otoku treba otvoriti spomen-područje i regionalnu školu demokracije

 

Napisao: Darko Bavoljak,  predsjednik udruge  Goli otok „Ante Zemljar“

Udruga Goli otok „Ante Zemljar“ Zagreb izražava javni protest i svoje neslaganje s odlukom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom radi potraživanja iskaza interesa za Goli otok u površini od 4.540.000 m2.

Smatramo da je odluka donesena bez javne rasprave, konzultacija i uključivanja svih zainteresiranih subjekata u rješavanje ove problematike.

Udruga Goli otok „Ante Zemljar“, unutar svojih ograničenih mogućnosti, pokušava od svog osnivanja 1991. godine spriječiti propadanje i odnošenje inventara s Golog otoka. Na žalost, ni nakon više od 20 godina ne uspijeva pronaći sugovornika ni kod jednog predstavnika naše izvršne vlasti koji bi nastojao pokrenuti osnivanje spomen područja, što to mjesto po svim kriterijima zaslužuje.

Usput, podsjećamo da je kažnjenički logor na Golom otoku primjer grubog kršenja ljudskih prava, te po mnogo čemu jedinstven u našoj ali i svjetskoj povijesti nakon 1945. godine. U periodu od 1949. –1956. godine samo na Golom otoku bilo je više od 13.000 zatočenika interniranih bez prava na obranu i suđenje. Njih oko 400 nije preživjelo te strahote.

Svojim teškim fizičkom radom, u najtežim uvjetima oni su, između ostaloga, izgradili zgrade i ceste koje danas u pomalo ciničnom birokratskom rječniku postaju predmetom „za iskazivanje interesa“.

OBNOVA OTOKA

Udruga Goli otok „Ante Zemljar“ svojim istupima  ne želi potaknuti bilo kakve podjele ili sukobe, niti politizirati slučaj Golog otoka. Kao udruga čiji su članovi bivši logoraši i njihovi potomci, od utemeljenja promičemo odnos koji prije svega potiče objektivno i trezveno razmatranje Golog otoka, te komemoriranje strahota koje su se nažalost u logoru zbile. Kako smo mi, kao bivši logoraši i njihovi potomci oprostili organizatorima i funkcionerima Golog otoka, jednako tako potičemo na oprost. Ne namjeravamo nikoga osuđivati ili stare nepravde ispravljati novima.  U našem interesu nisu dnevni i sitnopolitički sukobi ideologijâ već isključivo napredak i ekonomski prosperitet, protkani pijatetom prema svim nevinim žrtvama, kakvih je Goli otok bio pun.

Željeli bismo da danas,  65 godina od osnutka logora na Golom otoku, zajedničkim naporima zakoračimo u prostor konsenzusa i prevladavanja naše prošlosti na jedan racionalan i dostojanstven način.

Svi oni koji su sudjelovali u izgradnji Golog otoka, kao također i svi njihovi potomci, bilo na kažnjeničkoj strani, bilo na strani uprave i logistike, trebaju si dati ruku pomirenja, zajednički suočiti s prošlošću, te krenuti u obnovu ovog zapuštenog i zaboravljenog otoka.

Smatramo da narod koji nije spreman vrednovati vlastitu prošlost, ma kakva ona bila, ne može biti uspješan u izgradnji vlastite bolje budućnosti.

Zato zahtijevamo da se ta teška epizoda u našoj novijoj povijesti dostojno valorizira i obilježi, da se na ostacima logora izgradi spomen područje i memorijalni centar koji će nas i našu djecu učiti i upozoravati da se takvo, a ni slično zlo, nikada više ne ponovi.

Odavno smo artikulirali stav da je jedini ispravan put da Vlada Republike Hrvatske predloži Zakon o proglašenju djela Golog otoka spomen područjem, te da se tamo razvija osobiti vid turizma, koji bi se temeljio na razvoju demokracije, na učenju o ljudskim pravima te razvijanju kulture sjećanja i pijeteta prema žrtvi. Da se na Golom otoku otvore nove radionice, koje će umjetnicima, znanstvenicima i svima onima koji žele izučavati temelje humanijega svijeta otvori prostor za djelovanje, a zapuštenom otoku ponudi perspektiva za daljnji razvoj.

Pojedine čestice i zgrade na Golom otoku, obzirom na njihovu povijesnu vrijednost (povijesni događaj, patnje i stradanja ljudi), imaju sva temeljna obilježja kulturnog dobra graditeljskog naslijeđa RH, kao i  ogroman znanstveni i edukativni potencijal i značenje za buduće generacije.

SPOMEN PODRUČJE I REGIONALNA ŠKOLA TOLERANCIJE

Podsjećamo također da je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora održao raspravu na 41. sjednici, 29. siječnja 2014. godine, o provedbi zaključka o izradi Prijedloga zakona o Spomen-području Goli otok, usvojenog na sjednici Odbora 14. prosinca 2005. te ponovno potvrđenog na sjednicama Odbora održanima 14. travnja 2010., 30. lipnja 2011. te 20. lipnja 2012. godine.

U raspravi je istaknuto da Odbor već u tri mandata poziva Vladu Republike Hrvatske da pripremi i u saborsku proceduru dostavi prijedlog zakona kojim bi se uredilo uspostavljanje spomen-područja Goli otok, ali to pitanje i dalje nije riješeno.

Iz toga bi se moglo zaključiti da se s Golim otokom, kao mjestom najgrubljega kršenja temeljnih ljudskih prava, nitko u relevantnim institucijama Republike Hrvatske nije htio ozbiljnije pozabaviti. Ovim otvorenim pismom htjeli bismo također ukazati na nebrigu kao i na nedostatak političke volje da se napokon i one same uključe, kao što su to učinile mnoge napredne zemlje, u proces suočavanja s vlastitom prošlošću

Na kraju, ne samo zbog nedostatka novčanih sredstava u Hrvatskoj, trebalo bi posve ozbiljno razmotriti i mogućnost da se, kroz suradnju u regiji (Goli otok je bio logor kroz koje su prošli pripadnici doslovno svih naroda i narodnosti ondašnje Jugoslavije), realizira i zajedničko financiranje spomen područja Goli otok. Zajedničkim, regionalnim projektom, uvjereni smo, postigli bismo izdašnije sufinanciranje EU, kroz Program ”Europa za građane”, a u okviru aktivnosti ”Kultura sjećanja”.

Udruga Goli otok „Ante Zemljar“ Zagreb, kao pokretač inicijative za dostojno obilježavanje svih golootočkih žrtava i revitalizaciju Golog otoka, bezrezervno stavlja na raspolaganje svoje raspoložive snage, jer među svojim članovima ima znanstveni, nastavni i istraživački potencijal, spreman surađivati na izradi projekta spomen područja baziranog na samoodrživom razvoju otoka.

Htjeli bismo vjerovati i nadamo se da će Vlada RH u najkraćem mogućem roku imenovati sugovornika za dijalog. Ostajući otvoreni za konstruktivan dijalog i plodonosnu suradnju, također se nadamo da inicijativa Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom neće doživjeti sudbinu većine poslovnih subjekata dosadašnjih privatizacija.

Sudbina Golog otoka ne smije biti rješavana na komercijalnim kriterijima, lišenim spoznaje da su baš na tom mjestu tisuće logoraša svoje kazne izdržavali u nehumanim uvjetima, izloženim sadističkim maltretiranjima, kojima su mnogi i podlegli. Naša društvena, kao i obaveza naše države, je ustrojiti Goli otok kao memorijalni centar, a nikako kao mjesto razonode ili nekontrolirane privatne inicijative.     

Jesmo li spremni vlastitu prošlost i žrtve staviti na javnu rasprodaju?

Poslano:

Predsjedniku Republike Hrvatske  dr. Ivi Josipoviću

Predsjedniku Hrvatskog Sabora  Josipu Leki

Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću

Predstojniku Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenu Pejnoviću

Ministrici kulture dr. Andrei Zlatar Violić T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code