ŠIMO EŠIĆ I FRANO HERENDA SEDMI LAUERATI NAGRADE GORAN BUJIĆ

ŠIMO EŠIĆ I FRANO HERENDA SEDMI LAUERATI NAGRADE GORAN BUJIĆ

17. listopada, 2021.

 

 Hrvatsko književno društvo – Ogranak Zadar dobilo je interesantno priznanje za svoj rad. Na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku, obranjen je znanstveni rad Stjepana Horvata, prvi rad koji je sumirao književne nagrade na području Republike Hrvatske. Među tim nagradama, uz bok najpopularnijima, navedena je i nagrada HKD Ogranka Zadar – Nagrada Goran Bujić – književnici novinari

Napisao: Nikola Šimić Tonin

Hrvatsko književno društvo, Zadarski Ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane HKD, dodjeljuje se i nagrada Donat za životno djelo i Donat za kulturno djelovanje i suradnju Udrugama. Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, dr. sc. Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić, Ante Gregov Jurin, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Ante Nadomir Tadić Šutra, Igor Maštruko, Goran Mrnjavac, Mirjana Majić, Julije Jelaska, Velimir Žigo, dr.med.spec.opće med., Denis Bruketa, Andreja Malta.

Ispravljanje nepravde

Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz HKD, HKD Og. Zadar, organizator dodjele nagrada naglašava: „Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Zadarskoga lista, Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: ‘Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novinari’, i nagrade ‘Donat’ za književni i kulturni doprinos uz Dane HKD, uvidjevši potrebu za istom, te ‘Nagrade za životno djelo’ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica.“ Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan. Nagrada se sastoji od diplome, medaljona s likom Gorana Bujića i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika. Prijedlozi su stizali iz svih pet Ogranaka HKD: Zadra, Rijeke, Splita, Zagreba, Osijeka.

Nagrađeni su:

KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI: Šimi Ešiću. Šimo Ešić, hrvatski i BiH pjesnik je rođen 6. 2. 1954. godine kao sedmo dijete u rudarskoj porodici, u Brezama kod Tuzle (BiH). Svojim književnim djelom, a i kulturnim angažmanom godinama doprinosi afirmaciji i razvoju dječje književnosti u BiH i u regiji. Zastupljen je u lektiri za osnovnu školu u BiH, u brojnim antologijama, izborima i udžbenicima u BiH i regionu, te u antologiji Egzil i u leksikonu Ko je ko u Njemačkoj. Knjige su mu prevedene na njemački, engleski, švedski, makedonski, slovenački, talijanski, bugarski i albanski jezik, a pojedinačne pjesme i priče na brojne druge jezike. Knjigama Vezena torbica, Rudarev kućerak i Bijeli svijet, šereni svijet, zastupljen je u programu lektire za devetogodišnju školu u BiH, a pjesmama i pričama u brojnim izborima i antologijama. Višestruko nagrađivan: Nagrada Društva pisaca BiH Najbolja dječija knjigu u BiH, za knjigu Izmislionica u selu Pričevac (Sarajevo), Nagrada Zlatno Gašino pero za izuzetan doprinos vedrini detinjstva, (Lazarevac, Srbija), Vijenac stare masline za pjesnički opus, (Bar, Crna Gora), Nagrada Nasiha Kapidžić-Hadžić, (Banja Luka), Nagrada Mali princ za stvaralački doprinos razvoju dječije književnosti u Bosni i Hercegovini, (Tuzla), Nagrada za poeziju Crikveničko sunce, (Crikvenica, Hrvatska), Nagrada za poeziju La Bohemina, (Hamburg, Njemačka), Spomen plaketa Grada Tuzle, najviše priznanje piščevog rodnog grada, (Tuzla), Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za životno djelo u dječijoj književnosti za knjigu Kako se crta sunce (Sarajevo), Nagrada Kraljica Katarina za poduzetništvo u kulturi (Mostar) i brojne druge, a tri puta je nominiran i za nagradu Astrid Lindgren Memorial Award, najviše svjetsko priznanje za dječiju književnost (Štokholm, Švedska).

Osnivač je i vlasnik izdavačkih kuća „Bosanska riječ“ i „Lijepa riječ“ Tuzla i osnovač Međunarodnog dječjeg festivala „Vezeni most“, na kome se dodjeljuje regionalna nagrada „Mali princ“ za najbolju dječju knjigu. Slobodni je umjetnik. Živi u Tuzli i u Vupertalu (Njemačka).

KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI – (Mlađi od 40 godina)., Frani Herendi. Frane Herenda: Izuzetan hrvatski afirmirani autor, predvodnik mlađe generacije autora RH, čiji je rad zapažen, i stručno vrednovan. Rođen u Zadru 1983. Završio je farmaciju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Honorarno je pisao za više dnevnih novina i portala, bio je urednik srednjoškolskog  i studentskog časopisa. Autor je više stručnih kolumni.

Objavio je: 2020. “Sedam”, roman (Profil Knjiga)., 2020.  “1202. Križarska opsada Zadra”, slikovnica, (ilustracije:  Tomislav Košta) (Panacea)., 2018.  “Soba 909”, roman (Profil Knjiga)

  1. “Prirodna kozmetika”, stručna knjiga, dva izdanja, prevedena na engleski i slovenski jezik (Panacea)., 2016.  “1202.” roman o križarskoj opsadi Zadra, (Profil Knjiga). Po romanu HRT snima radio roman (Maja Gregl), Maxima film producira animirani film (redatelj Tomislav Gregl), a preveden je i na engleski jezik. Roman je izabran za temu orguljaškog Zadar Organ Festivala 2020.2004. “Daleki vrhovi”,  zbirka pjesama (Medicinska škola Zadar)., 2003.  “Ponoćni tulum u školu”, zbirka kratkih priča, jedan od autora, (Medicinska škola Zadar, uredio Mirko Jamnicki Dojmi)

KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI IZVAN RH, Kolini Izabeli Ziola. Kalina Izabela Zioła vodeća svjetska – pjesnikinja, prevodilac, književni kritičar, novinar, animator kulture. Njene pjesme su prevedene na engleski, njemački, ruski, ukrajinski, francuski, talijanski, litvanski, bugarski, makedonski, bjeloruski, grčki, armenski, srpski, vijetnamski, mađarski, švedski, esperanto, kineski i objavljene u mnogim časopisima u zemlji i za u inostranstvu, u poljskim i međunarodnim antologijama i almanasima, kao i emitirana više puta na radiju i na televizijskim programima. Godine 2012. objavljen je album pod nazivom „Magic“ koji sadrži 16 pjesama sa njenim stihovima, a 2017. album „Tobie …“, koji između ostalih pjesama sadrži 9 njenih tekstova. Glazbu za ovu poeziju komponirao je i izveo Tomasz Batenczuk. Sudjelovala je na mnogim međunarodnim pjesničkim festivalima i konferencijama, u zemlji i inostranstvu, između ostalog u Kini, Armeniji, Nagorno-Karabahu, Litvaniji, S. Makedoniji, Hrvatskoj, Češkoj i Ukrajini. Član je Saveza poljskih književnika, član Književnog kluba ‘Dabrovka’ u Poznanju, član Udruženja svjetskih pjesnika Poetas del Mundo, tajnik Upravnog odbora Udruženja poljskih novinara i počasni član Saveza armenskih književnika, Saveza nezavisnih bugarskih pisaca, Saveza književnika Makedonije, Saveza hrvatskih književnika, Saveza Ukrajinskih pisaca… Predsjednica Nagrade kapitula dobrih ljudi. Potpredsjednik žirija: Nagrade za organsko djelo Maria Konopnicka, ekspresionistička nagrada FENIKS Tadeusz Micinski i književne nagrada IANICIUS Klemens Janicki. Član kapitula Evropske medalje za poeziju i umjetnost HOMER. Do sada je objavila šesnaest knjiga poezije: “Srebrni leptir”, “Na trenutak”, “Kiselo grožđe”, “Prozor zaborava”, “Pišem vam noću”, “Na kraju noći” na ruskom, ed. NIMA Pleven, “S druge strane zore”, “Czass / Peut-etre un jour” poljsko – francuska verzija objavljena od Institut Culturel de Solenzara, Pariz 2015, «Dumit sve više tlejat» (“Reči još uvijek tinjaju”) u bugarskom NIMA Pleven (Bugarska) 2015, «ՍԱՌՈՒՅՑԻ ՊԵՍ ՓԽՐՈՒՆ« «Poput krhkog leda» – na armenskom jeziku, koju je objavila Unija armenskih pisaca, Jerevan 2015, “KOGA SI SO DRUGA” (“Kad ste s drugim”), na makedonskom, ed. BRAN Struga, Makedonija 2016,, „Vrući malahit“ («Gorući malahit») na srpskom, NIMA Pleven (Bugarska) 2016, @ANĐELI ŽELE BOSO PO SNIEGU / NHUNG THIEN THAN CHAN TRAN TREN [email protected] poljsko-vijetnamska verzija,, «Tamne oči od greha», „Sledite vlastitim stopama“, „Vłoch mozaika / Mosaico italiano“ na poljskom i talijanskom jeziku, zajednička knjiga s talijanskim pjesnikom Igorom Costanzom i jedna kritičko-književna knjiga „Na putu sam, prolaze ptice“ (eseji, kritike, skice). Knjige drugih autora objavljene u prijevodu sa ruskog na poljski: Vania Angelova Cudza vjera 2015., na poljskom, Vania Angelova Call of Nimfej 2015., na poljskom, Vania Angelova Bidgoščka Venecija / Venice of Bidgoszcz 2015., na bugarskom i poljskom jeziku, Vania Angelova Novij Vavilon / Nev Babilon 2015 na ruskom i poljskom, Athanase Vantchev de Thraci PR / PRECISION Paris 2015., na francuskom i poljskom jeziku, Gagik Davtian Nomadic heart 2015., na poljskom, Edvard Militonian Search 2015., na poljskom,  Presijecanje paralela Antologija armenske poezije, Erevan 2016., na poljskom i armenskom jeziku, Dialog Antologija armenske poezije, na poljskom i jermenskom jeziku, Hovhannes Tumanian Snimanje Tmukaberdua – poljsko-armenska verzija, Erevan 2019.

Dodijeljene nagrade: Nagrada za rad Maria Konopnicka za knjigu “Kiselo grožđe” 2012. Razlikovanje na Konkursu za najbolju knjigu poezije 2013. godine tokom KSKSKSVI međunarodnog pjesničkog novembra za svezak “Prozor zaborava”, Riszard Milczevski – nagrada Bruno na polju poezije u 2013. godini za svezak “Prozor zaborava”. Srebrna medalja „Labor Omnia Vincit“ koju je dodijelio vlč. Hipolit Cegielski u 2013., „Zlatno pero“ za životno pjesničko i kritičko književno ostvarenje i za promociju poljske kulture u svetu koje je dodijelilo Međunarodno udruženje umjetnika autora novinara i pravnika Virtualia ART u Briselu 2014., godine tokom Prvog svjetskog pjesničkog i književnog UNISINO u Belgiji., Medalja Sulima Kaminski za izgradnju književnih mostova između Pomeranije i Kujavije i Velike Poljske dobila je 2015. godine., FENIKS ekspresionistička nagrada Tadeusz Micinski za svezak „Pišem vam noću“, primljena 2014. godine tokom Trećeg međunarodnog simpozijuma o pjesmi u Bidgoszcz-u., Nagrada Drugog međunarodnog festivala poezije u Aermeniji, Stepanakert, Nagorno-Karabah 2014., IANICIUS Literarna nagrada Klemens Janicki 2015. godine. Nagrada „Dobro srce“ ljubaznih ljudi dobila je 2015. godine., Grand Prix de Poesie Solenzara koju dodjeljuje Institut Culturel de Solenzara, Pariz, Francuska 2015., Zlatna medalja Saveza armenskih pisaca za promociju armenske kulture u Poljskoj i poljske u Armeniji – Erevan, Armenija 2016., Nagrada Vitold Hulevicz za antologiju armenske poezije i sopstveni rad – Varšava 2016., Statuta avgusta Cieszkovski koju dodjeljuje Klub profesora VIERZENICA „Za izvanrednu poeziju i izvanrednu aktivnost u oblasti kulture“, Vierzenica 2016., Počasna zlatna medalja Saveza nezavisnih bugarskih pisaca – Sofija 2017., Priznanje za zasluge Velikopoljskog vojvodstva – Poznan 2017., „Poezija svetskog viteza„ Radko Radkov “za izuzetan doprinos svjetskoj poeziji“, Sofija, Bugarska 2018. Grand Prix International 2018, Međunarodna nagrada iz oblasti književne kritike Bitolj, Makedonija 2018., Zlatna značka Ukrajinske književne fondacije Boris Olijnik, Kijev, Ukrajina 2018., Uvjerenje o književnom pokroviteljstvu za visoki kvalitet prijevoda u Jerevanu, Armenija 2018., KANTEH 2019 – nagrada svetih prevodilaca Eczmiadzin, Armenija 2019.

DONAT ZA ŽIVOTNO DJELO: Drago Marićnovinarpublicist i povjesničar športa, rođen je u Kninskom Polju 16. listopada 1939. godine. Osnovnu školu pohađa u Kutini i Kninu, gimnaziju u Zadru, a na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomira hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima 1964.

Još kao student, 1961. godine, radio je u osnovnoj školi u Ninu. Od 1965. – 1968. radio je kao nastavnik u Školi učenika u privredi u Kninu. Od 1968. do 1979. radio je u zadarskom Zavodu za zapošljavanje. Potom je 1979. – 1991. godine bio prvi profesionalni tajnik Nogometnoga saveza Zadar, a zatim od 1991. do umirovljenja 2002. profesionalni novinar Slobodne Dalmacije. Godinama je bio aktivni športaš, igrajući 8 sezona nogomet za NK Zadar, te 2 sezone za NK Goran iz Zatona kraj Zadra.

Novinarski rad: Pisati je počeo još kao student 1961. godine. Bio je dugogodišnji suradnik Sportskih novostiVjesnika, zadarskog Narodnog listaZadarskog listaRegionalaVox – glasa Zadra, te kraće vrijeme ljubljanskog Dela, sarajevskog Večernjeg lista, riječkog Novog lista, kao i radio postaja Radio Zadar i Radio Zagreb. Od 1991. do umirovljena radio je kao profesionalni novinar na mjestu urednika športa za Zadarsku županiju u Slobodnoj Dalmaciji.

Publicistički rad: Uz športsko-novinarski rad bavi se poviješću zadarskog športa. Autor je 17 samostalnih knjiga i brošura. Knjiga Bog je stvorija čovika, Zadar košarku bila je 1996. godine na izložbi Hrvatske knjige u New Yorku.

Djela, Samostalne publikacije: 20 godina KK Puntamika, KK Puntamika, Zadar, 1994., 1. Tour de Croatia 94, Grad Zadar, Zadar, 1994., Presjek kroz povijest nogometa u Debeljaku, NK Debeljak, 1994., 100 godina nogometa u zadarskom kraju, Zadar, Cezar Press Zadar, 1995., Bog je stvorija čovika, Zadar košarku, Zadiz Zadar, 1996., Pola stoljeća Plivačkog kluba Zadar, Zadiz Zadar, 1997., KK Zadar sezona 1998. / 99., KK Zadar, 1998., 120 godina biciklizma u Zadru, BK Zadar, 2002., Zlato i srebro Zubaca, Zadiz Zadar, 2003., Stoljeće zadarskog jedrenja, Zadiz Zadar, 2004., Od Ravnica do Višnjika ( košarka ), Zadiz Zadar, 2004., 80 godina HNK Velebit, Zadiz Zadar, 2005., Atletski športski klub Zadar, AAŠK Zadar, 2006., Šport kod zadarskih Arbanasa, NK Arbanasi, Zadar, 2008., Sjećanje na Hrvoja, VOX, Zadar, 2010., Rukomet u Zadru i okružju, Športska zajednica Zadarske županije i Rukometni savez Zadarske županije, 2012., Ižijeva ruža vjetrova, Isidor Maršan, Zadar, 2012., Zadarski kampaneli, Matica Zadrana, Zadar, 2012., Baština ZADARskog sporta, Zadar, 2013.

Dovršene knjige (u rukopisu): Krešimir Ćosić, čovjek ispred svog vremena; S četiri kantuna. Sudjelovao je kao stručni suradnik u monografiji Legenda o Krešimiru Ćosiću.Suradnik je u još osam knjiga. Autor je 22 feljtona iz povijesti zadarskog športa među kojima se posebice ističe Život i djelo Krešimira Ćosića. Knjige u rukopisu: Zadarska športska baština-enciklopedija kroz povijest zadarskog športa, u suradnji s prof. Romanom Meštrovićem, Život i djelo Krešimira Ćosića, Isidor Maršan: Autobiografija.

Dokumentarni filmovi, U suradnji s autorom Bernardom Kotlarom: Štorija o Zadarskim Arbanasima, Zadar, 2006. Arbanaški slavuji, Zadar, 2009. 100 godina nogometa među Zadarskim Arbanasima, 2010. Autor teksta za film: Kroz Arbanase (Arbanaška razglednica), 2011.

Izložbe: Krešimir Ćosić, HKK Zadar, foaje kazališne kuće, 2005. (s Radoslavom Vanjakom).

Kao suradnik Bernardu Kotlaru i Ivici Matešiću-Jeremiji: Zadarski Arbanasi i bicikle, Gradska knjižnica Zadar, ogranak Arbanasi, 2009. Arbanaška vjenčanja iz prašnih albuma, Gradska knjižnica Zadar, ogranak Arbanasi, 2010. Stara arbanaška ognjišta, Gradska knjižnica Zadar, ogranak Arbanasi, 2011.

Nagrade:Nagrada FIFEHNS-a i MOO za amaterski rad na promociji nogometa 2001. godine, nagrada za razvoj školskog športa Saveza školskih sportskih društava Hrvatske 1976. / 1977.

DONAT ZA KULTURNO DJELOVANJE I SURADNJU UDRUGAMA, UDRUZI: Filatelističko društvo Zadar, osnovano je 1946. godine i ljubitelje poštanskih maraka okuplja 65 godina. Trenutno ima 42 člana, različite dobi i obrazovanja. Neki od njih su poznati i ugledni sugrađani. Najmlađi član Društva je Luka Smrkinić koji ima samo jedanaest godina. Sastaju se u prostorijama zadarskog ogranka “Matice hrvatske”, gdje su podstanari. Društvo se bavi promicanjem filatelije kao zanimljivog i edukativnog hobija. (Predlaže znamenite ličnosti s zadarskog područja za poštanske marke. HKD Ogranak Zadar predložio je istaknute pjesnike i književnike). Svojim članovima Društvo omogućava nabavku filatelističkog materijala i njegovu razmjenu, osigurava stručnu literaturu, pomaže kod pripreme izloška te omogućava izlaganje na izložbama itd. Tu je, naravno, i ugodno druženje. Sudjelujemo na mnogobrojnim nacionalnim i međunarodnim filatelističkim izložbama diljem Europe i svijeta, te izlažemo u Zadru. Društvo izdaje i stručni časopis “Zadarski filatelis”. Ukratko, bavi se jednim starim i izuzetno zanimljivim hobijem. Kad vas filatelija jednom zarobi više nema povratka! – Ističe predsjednik Društva Igor Černigoj.

„Časopis “Zadarski filatelist” pokrenuo je još 2004. godine ondašnji tajnik pokojni Josip Barić-Joža. Od tada do danas časopis je unaprijeđen izgledom i sadržajem. Izlazi dva puta godišnje i u njemu članovi Društva pišu stručne članke i ostale filatelističke zanimljivosti. Mnogi ga filatelisti smatraju najboljim društvenim filatelističkim časopisom u Hrvatskoj. Od 2007. godine izlažu ga i na nacionalnim europskim i svjetskim natjecateljskim izložbama u klasi filatelističke literature, na kojima je do sada osvojio 30 medalja. Valja znati na takvim izložbama izloške ocjenjuju strani suci. Pokušajte zamisliti filatelističku izložbu od 3.200 izložbenih vitrina na kojoj sudjeluju izlagači iz 84 države svijeta, među kojima i Hrvatska, a koju u samo sedam dana obiđe više od 800.000 posjetitelja. Riječ je o izložbi “China 2009” na kojoj je, primjerice, časopis Društva osvojio brončanu medalju. Stoga su na njihov “Zadarski filatelist” članovi Društva jako ponosni.

Priznanje u Osijeku

Hrvatsko književno društvo – Ogranak Zadar dobilo je interesantno priznanje za svoj rad. Na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku, obranjen je znanstveni rad Stjepana Horvata, prvi rad koji je sumirao književne nagrade na području Republike Hrvatske. Među tim nagradama, uz bok najpopularnijima, navedena je i nagrada HKD Ogranka Zadar – Nagrada Goran Bujić – književnici novinari. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu
  1. kenneth steinmetz
    #1 kenneth steinmetz 22 listopada, 2021, 12:39

    da li je ovo napisano na nekom bosanskom jeziku?

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code