Crta bojišnice dugačka je 1250 kilometara uglavnom se stabilizirala kao crta razvadajanja, iako na pojedinim dijelovima bojišta naročito u Donjeckoj i Zaporiškoj oblasti, traju intezivna borbena djelovanja, ali su borbe obilježene kombinacijom konvencionalnih akcija, uporabe bespilotnih letjelica, dalekometnog topništva i kibernetičkih napada.
Lanjski proračun Ruske Federacije bio je planiran na 1200 milijardi eura, ali je veliko pitanje, je li dosegao 1000 milijardi eura?! Na sve strane mediji izvješćuju da propadaju pojedine velike ruske banke, jer su potrošile ogromna sredstva na neisplative vojne projekte i promašene prioritetne ratne potrebe vojske, koja im ne vraća novce
Napisao: Franjo Dobrović
Prošle su četiri godine od početka ruskog vojnog napada na Ukrajinu, započetog 24. veljače 2022., rat na istoku Europe ulazi na pojedinim bojištima u cikluse iscrpljivanja s regijskim i globalnim posljedicama. Obljetnica rata ukazuje na dugotrajnost regijskog sukoba koji je uvelike utjecao na promjenu europske i globalne politike. Posljedice ovog rata oblikovat će međunarodne odnose, sigurnosne strategije i ekonomske tokove još desetljećima, evo predviđenog razvoja i završetka rata u Ukrajini kroz strateške, političke i sigurnosne aspekte.
Iako oružani sukob između Rusije i Ukrajine ima korijene u ruskim invazijskim djelovanjima iz 2014. godine, uključujući vojnu okupaciju i aneksiju Krima i sukobe u Donbasu, invazija 2022. godine označila je prekretnicu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi nakon Hladnog rata. Prema ocjenama vojnih analitičara, rat je tijekom svoje četvrte godine trajanja poprimio obilježja pozicijskog i novotehničkog intenzivnog ratovanja.
Milijuni raseljenih
S druge strane, rat je pridonio redefiniranju globalnih odnosa moći. UN kao institucija od središnjeg svjetskog značaja gubi poziciju i utjecaj kojeg je 70-ak godina gradio i održavao. Pojedine države izvan euroatlantskog prostora zauzele su neutralano ili pragmatično stajalište balansirajući između ekonomskih interesa i normativnih načela međunarodnog prava. Podsjetimo, time je otvoreno pitanje dugoročne stabilnosti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Dobri poznavatelji sukoba podsjećaju da su četiri godine rata rezultirale s milijun i tristo tisuća poginulih ruskih vojnika i još toliko ranjenih. I Ukrajinci su imali velike gubitke koji su od 7 do 10 puta manji u odnosu na ruske, kako na kojem bojištu, te milijunima raseljenih osoba.
Rusi su kao zločinci na okupiranim ukrajinskim pokrajinskim područjima od 2014. do danas ubili više od 300 tisuća ukrajinskih građana samo zato što su Ukrajinci. Uvelike su unutarnje raseljavanje građana i izbjeglički valovi znatno opteretili društvene i ekonomske sustave obje države. Uz sve to dugotrajnost rata produbila je demografske gubitke Ukrajine, narušila izobrazbeni i zdravstveni sustav te izazvala trajne psihološke posljedice za građansko stanovništvo.
Obnova infrastrukture, uključujući energetsku mrežu, prometnice i stambene objekte, bolnice, kulturske (muzejske, galerijske, arhivske, privatne zbirke…), crkvene religijske također predstavlja ključne izazove u postratnom razdoblju. Procjene troškova obnove i rekonstrukcije gradova i naselja, elektrana, tvornica dosežu tisuće milijardi eura, što zahtijeva koordinirani međunarodni angažman i dugoročnu financijsku potporu. Rat je imao snažne posljedice na globalna tržišta energije i hrane, dok su poremećaji u izvozu žitarica i energenata doveli do inflacijskih pritisaka, osobito u državama u razvoju. EU i pojedine europske države tijekom rata ubrzale su prilagodbu novonastalim geoenergetskim okolnostima paralazirajući zamjenu ruskim fosilnim gorivima, čime je rat djelovao kao katalizator energetskih promjena koje će po svemu sudeći potrajati i nakon 2030. godine. U istom razdoblju sankcije protiv Rusije i protusankcije utjecale su na restrukturiranje trgovinskih tokova, potičući stvaranje novih ekonomskih savezništava i alternativnih financijskih mehanizama.
Pojedini analitičari navode kako je na četvrtu obljetnicu rata jasno da sukob nadilazi bilateralni okvir te predstavlja test otpornosti međunarodnog sustava. Stručnjaci smatraju i da mogući scenariji uključuju nastavak rata iscrpljivanja, zamrznuti sukob s kratkoročnim vojnim djelovanjima ili diplomatski proces koji bi doveo do prekida vatre i pregovora o trajnom rješenju. Kakvo je nepovjerenje između Kijeva i Moskve i kakvi su različiti politički ciljevi sve to otežava postizanje kompromisa. Mirovnog rješenja nema na vidiku. Ukrajinci će se dalje morati branit svom snagom od brutalnog agresora i sigurno u ratu i u mirovnim pregovorima ne će odustati od cjelovitosti svog državnog prostora. Pravi poznavatelji ukrajinsko-ruskih prilika smatraju da će posljedice ovog rata snažno oblikovati međunarodne odnose, sigurnosne strategije i ekonomske tokove još desetljećima.
Svakodnevne analize događaja na bojištima ukazuju da je sukob prerastao od incijativnih ciklusa do invazijskog pokretanja svih rodova vojske u dugotrajni rat uz mjestimično iscrpljivanje s jasno podcrtanim lokalnim i globalnim implikacijama. Prema tvrdnjama stručnjaka, prognoze njegovog daljnjeg razvoja ovise o nizu varijabli, najviše o vojnoj dinamici na terenu, razini međunarodne potpore, unutarnjopolitičkim procesima među zaraćenim državama te širem geopolitičkom kontekstu.
Analitičari smatraju da je jedan od najizglednijih scenarija nastavak rata niskog do srednjeg intenziteta, uz stabilizaciju bojišnica. Takav zamrznuti sukob karakterizirali bi pojedini taktički pomaci bez strateškog preokreta. U tom slučaju obje bi strane nastojale sačuvati postojeće pozicije uz minimalne prostorne promjene, kako se rat ne bi pretvorio u dugotrajan sigurnosni problem za Europu. Alternativno su mogući ograničeni mjestimični prodori potaknuti novotehničkim inovacijama poput dronova i preciznog dalekometnog oružja, ali i promjenama u razini vojne pomoći. Pomogne li EU odlučno ove godine Ukrajini donacijom nekoliko stotina dalekometnih raketa Taurus i najboljim drugim oružjima koje posjeduje mnogo toga bi se moglo mijenjati i promijeniti na bojištima i okupiranim područjima u Ukrajini te unutar Rusije. Ostane li ovako kako je bilo proteklih godina s obzirom na dubinu ukrajinskih obrambenih crta i logističke izazove, učinkovit preokret u kratkom roku čini se manje vjerojatnim.
Propadaju ruske banke
Putin više od desetljeća pomalo sam sebe diskvalifiicira napadajući s vojskom bez ikakvog razloga druge države, recimo Gruziju 2008., kako bi otad malo po malo gubio na svim područjima, kako u Ukrajini tako u Rusiji i svugdje diljem svijeta. Čak se i pojedini ruski tajkuni govore da mu je odzvonilo te da mu nema spasa. U među trenutku doznalo se da se proračun Ruske Federacije proteklih godina naročito 2024. i 2025. znatno manje 20 posto punio nego je bilo planirano. Lanjski proračun Ruske Federacije bio je planiran na 1200 milijardi eura, ali je veliko pitanje, je li dosegao 1000 milijardi eura?! Na sve strane mediji izvješćuju da propadaju pojedine velike ruske banke, jer su potrošile ogromna sredstva na neisplative vojne projekte i promašene prioritetne ratne potrebe vojske, koja im ne vraća novce.
Mnoge vodeće ruske banke bespogovorno su slušale Putina pa su olako ostale bez ogromnih novčanih sredstava, pogotovo sad im je teško poslovati i preživjeti uz povećan PDV s 20 na 22 posto u okolnostima kad su kamate porasle na 20 posto i kad se inflacija vrti oko 15 -18 posto i kad su cijene porasele za 300 do 500 posto i kad više nitko ne želi kupovati rusku naftu…
Ukrajinci će nastavkom obrambeno – napadačkih djelovanja i učinkovitim novim potiskivanjima ruskih postrojbi sa širokih donjeckih i zaporoških područja na širini bojišta od 200 kilometara oko Pokrovska do Kramatorska i okolnih područja osloboditi nekoliko možda čak i pet tisuća četvornih kilometara.
Nastave li Ukrajinci oslobodilački djelovati na zaparoškom bojištu mogli bi prodrijeti duboko prema glavnim opskrbnim prometnicama koje vode prema moru te presjeć ruske cestovne i željezničke rute.
Ruski vojnici koji su se sada dovukli u Pokrovsk (napušten i uništen grad), zapravo su propušteni u sivu zonu, u kojoj tijekom proljeća mogu očekivati snažne ukrajinske protuudare sa svih strana, kako s jugozapada i sjeveroistoka tako i sa sjevera oko razorenog grada. Ukrajina nije Pokrovsk izgubila, ona se namjerno iz njega povukla (kako bi oslobodila i obranila prioritetno područje) te ga djelomice prepustila agresoru da misle da su ga osvojili. Istina je da su Rusi u Pokrovsku sa svih strana priklješteni! Ruski vojnici iz njega će se prije proljeća ili kasnije morati povući ili će svi izginuti?!
Izgradnja europskog sigurnosnog sustava
Ključan čimbenik u predviđanju daljnjeg razvoja sukoba je razina potpore koju Ukrajina dobiva od zapadnih saveznika, osobito od NATO-a i Europske unije. Održavanje vojne, financijske i političke potpore utjecat će na sposobnost Kijeva da zadrži obrambene kapacitete i pokrene protunapadačke ofenzivne akcije. Rusija istodobno nastoji prilagoditi svoju ekonomiju ratnim uvjetima, koja puca po svim sektorima, te produbiti odnose s državama izvan euroatlantskog kruga. Time se sukob dodatno globalizira, a njegova dinamika postaje čvršće povezana s pojedinim svjetskim centrima moći i nepredvidivim odnosnima na energetskim tržištima. Rusija je sve izložena zapadnim sankcijama koje su djelotvorno učinkovite, zato ruske energente (naftu i plin) ni velike države poput Indije više ne žele kupovati.
Crta bojišnice dugačka je 1250 kilometara uglavnom se stabilizirala kao crta razvadajanja, iako na pojedinim dijelovima bojišta naročito u Donjeckoj i Zaporiškoj oblasti, traju intezivna borbena djelovanja, ali su borbe obilježene kombinacijom konvencionalnih akcija, uporabe bespilotnih letjelica, dalekometnog topništva i kibernetičkih napada.
Ukrajinci od početka ovog mjeseca izvode učinkovite protunapade na pojedinim ključnim točkama, pa su do sada oslobodili u Zaporoškoj oblasti više od 500 četvornih kilometara čime su obranili elektro energetsketsku snagu države te skoro toliko i na pojedinim drugim bojištima. Potsjetimo da se ukrajinska vojska uvelike oslonja na zapadnu vojnu pomoć i da je razvila strategije fleksibilne obrane i ograničenih protuofenziva, dok ruska strana primjenjuje taktike iscrpljivanja uz mobilizaciju ljudstva i prilagodbu industrijske proizvodnje ratnim potrebama.
U tom kontekstu, rat u Ukrajini postao je primjer ovodobnog hibridnog sukoba, u kojem informacijski rat, energetski pritisci i ekonomske sankcije igraju jednako bitnu ulogu kao i akcije na terenu. Stručnjaci primjećuju da je rat djelomice utjecao na odnose između NATO-a i Rusije, produbljujući nepovjerenje i potičući jačanje istočnog krila Sjevernoatlantskog saveza. Proširenje NATO-a te povećanje obrambenih proračuna brojnih europskih država intenzivirala je koordinaciju u području sankcija, vojne pomoći i energetske diversifikacije, čime je dodatno naglašena geopolitička dimenzija sukoba.
Pojedina predviđanja trajanja rata u Ukrajini upućuju na nastavak složenog i višedimenzijskog sukoba koji bi mogao potrajati cijelu ovu i do kraja 2027. godine bez brzog i jednostavnog rješenja. Najvjerojatniji scenarij tijekom ove i nadolazeće godine bit će kombinacija vojne nepromijenjene pozicije i uz paralelne diplomatske inicijative ograničenog dosega. Mirovni posrednik koji se bezidejno ubacio u pregovore zbog zaustavljanja rata očito nije kompetentan, niti mu je stalo do ukrajinskih i europskih interesa pa ni do međunarodnih pravila. Zato mnogi smatraju da nije dorastao zadatku. Dobro je da su EU i Ujedinjeno Kraljevstvo počeli ozbiljnije djelovati i po pitanju mirovnog rješenja. Pojedini analitičari smatraju da će se ruski osvajački rat zbog ukrajinskih rudnih, energetskih i mineralnih bogatstava pretvoriti u dugoročan sukob kojem se ishod još (trenutno) ne nazire te da će ovisiti o sposobnosti zaraćenih strana da usklade sigurnosne interese s političkom zbiljom i međunarodnim normama. T
