Samo donekle ublaženom formom neobuhvata onih zajednica koje su Srbima bliske jezikom i dijelom narodnih običaja, nastala je u Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića potkraj lipnja jezična Deklaracija o “Granicama srpske književnosti”. Spomenuti dokument je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odmah nazvala nastavkom srpske (srbijanske) jezične i kulturne agresije na Republiku Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost. Iza svih njihovih propitivanja o granicama srpskoga jezika, nego se naslućuju i imperijalističke podloge širenju stvarnih granica srpske države u nekoj njima sretnijoj budućnosti. Budućnosti s više ratne sreće i uspjeha, ali i bez krutog zločinačkoga režima Jugoslavije, u kojem su se (veliko)srbi trudili genocidno zatrijeti sav hrvatski narod, ubivši i zagovaratelja poratnoga ulaska cjeline povijesnog teritorija propale NDH, sekretara Andriju Hebranga.
A još lani Treća srbistička konferencija bavila se tezom “ćopava” Vuka o štokavskom nariječju kao isključivo srpskom, prema štokavski govore i Hrvati, muslimani Bošnjaci i Crnogorci. Posezali su i tada Srbi za dubrovačkom književnošću, suptilnije spominjući dvostruku pripadnost.
Na najnovije srpsko-jezično-književne nebuloze, kulturno-medijska ministrica Nina Obuljen Koržinek, Radovan Fuchs, kojem je zacijelo prisjela otvorena četnikinja Snežana Šević iz Borova i njen olako dodijeljen naslov “najučiteljice”RH, jer će Zakon o hrvatskom jeziku imati samo šest članaka, čuvajući standard “ča-kaj-što”. Nema na kraju nikakve sumnje da bi čitav svijet bio puno bolji bez ruskoga, ali i srpskoga “sveta”.
Da nije ruskih i srpskih svetova, ne bi se tada ni zadnji neuki “mašinbravar” iz Kostajničke klasične gimnazije i Komogovine Rade Dmitrović, ratni Miloševićev huškač, jalovo trudio dokazivati kako će se u Hrvatskoj bez ijednog Srbina mržnja prema njima održavati kao ugodno sjećanje. A ipak se taj i takav šovinist Dmitrović ne tako davno našao na listi ministara srbijanske Vučićeve vlade za demografiju. Je li nekome u “prestonici” spomenuo da je feldmaršal austrougarske vojske, čuvar Europe na Piavi i Soči Svetozar Borojević, Hrvat i pravoslavac iz susjednog sela Banovine, prešućen među sunarodnjacima prevelikih teritorijalnih apetita. (J.F.) T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.