GLAVNE TEME PRENOSIMO

RUSI RAZVILI I TESTIRALI TRI CJEPIVA, ČEKA SE POLITIČKA ODLUKA O PROIZVODNJI

20. srpnja, 2020.

Ovaj virus ima sposobnosti daleko veće nego bilo koji drugi poznati virus, pa bismo ga mogli nazvati supervirusom. Ako je ovaj supurvirus napravila priroda, onda se treba zapitati zašto je to uradila. A ako ga je napravio čovjek, onda se postavlja pitanje s kojim ciljem? Ja teško mogu povjerovati da nam današnji znastveno-tehnološki razvoj dozvoljava da napravimo jedan takav virus. S druge strane, ako je neki laboratorij u svijetu prozveo ovaj virus, onada je logično da je trebalo istovremeno napraviti i njegov antidot, protivotrov. A tri zemlje koje imaju laboratorije koje su teoretski gledajući mogle da naprave ovakav virus – Kina, Italija i SAD – najviše su postradale od njega

Priredio: Franjo Dobrović

U ekskluzivnom intervjuu za beogradske “Novosti”, dr Sergej Boljević, ugledni profesor Prvog moskovskog državnog medicinskog univerziteta “I. M. Sečenov” kategorički tvrdi da čipovanje pomoću cjepiva nije moguće, odnosno da je tehnološki neizvodljivo. Također kaže da su instituti u Rusiji razvili već tri cjepiva. Citiramo:

– Više ruskih instituta napravilo je cjepivo i prva ispitivanja bila su uspješna. I na Sečenovskom medicinskom sveučilištu u Moskvi, pod rukovodstvom rektora Petra Glibočke, uspješno je testirano cjepivo Instituta “Gamalei”. Klinička ispitivanja na dragovoljcima su sprovedena i u vojnoj bolnici “Burdenka”. Već na jesen bi trebalo da počne proizvodnja toga cjepiva. Onima koji se plaše da prime cjepivo u kojem je, tobože, nekakav čip, predlažem da uzmu rusko, jer ga u njoj garantirano neće biti.

Sada se mnogo govori o tome hoće li na jesen naići novi talas korone?

– Objektivno govoreći, sve prognoze o tome hoće li se ponoviti epidemija na jesen date su na osnovu iskustava koja su liječnici imali sa drugim virusima. Daj Bože da su u pravu oni koji prognoziraju da će virus oslabiti i da neće biti opasan kao sadašnji. Ali to je samo prognoza koja se može ostvariti, ali i ne mora.

Supervirus

I dalje nije jasno da li je ovo prirodni virus ili je izašao iz nekog laboratorija?

– U povijesti čovječanstva bilo je mnogo virusnih pandemija. Od njih su umirali milijuni ljudi. Mi danas živimo sa mnogim virusima i čovjek je naučio kako se od njih štiti. I sada, nakon što smo u posljednjih 10-15 godina napravili veliki znastveno-tehnološki napredak – a medicina je zahvaljujući tome mnogo napredovala – pojavio se nevidljivi neprijatelj koji nas opasno napada i stavlja pod sumnju sve što smo do sada napravili. Je li ovaj virus stvoren prirodnim putem ili ga je napravio čovjek, mi verovatno nećemo nikada saznati.

A šta je nesporno jasno?

– Ovaj virus ima sposobnosti daleko veće nego bilo koji drugi poznati virus, pa bismo ga mogli nazvati supervirusom. Ako je ovaj supurvirus napravila priroda, onda se treba zapitati zašto je to uradila. A ako ga je napravio čovjek, onda se postavlja pitanje s kojim ciljem? Ja teško mogu povjerovati da nam današnji znastveno-tehnološki razvoj dozvoljava da napravimo jedan takav virus. S druge strane, ako je neki laboratorij u svijetu prozveo ovaj virus, onada je logično da je trebalo istovremeno napraviti i njegov antidot, protivotrov. A tri zemlje koje imaju laboratorije koje su teoretski gledajući mogle da naprave ovakav virus – Kina, Italija i SAD – najviše su postradale od njega.

U čemu se ovaj virus razlikuje od prethodnih?

– Do 2002. godine virusi korona su smatrani uzročnicima koji izazivaju blage bolesti gornjih disnih puteva sa izuzetno rijetkim smrtonosnim slučajevima. Krajem 2002. godine pojavio se virus korona (SARS-CoV), uzročnik SARS-a, koji je izazvao teški akutni respiratorni sindrom kod ljudi. U 2012. godini svijet se susreo s novim virusom korona MERS (MERS-CoV), uzročnikom respiratornog sindroma na Bliskom istoku. Svi su slučajevi geografski povezani s Arapskim poluotokom, čak 82 odsto slučajeva prijavljeno je u Saudijskoj Arabiji. Novi virus korona SARS-CoV-2 je rekombinantni virus između virusa korona šišmiša i virusa korona nepoznatog porijekla. Od njegove strukture mi znamo 80 odsto, ali ostatak nam je nepoznat. Tih 20 odsto strukture je zasada velika enigma za našu znanost. Proteklih mjeseci smo se svačega naslušali. Od toga da je epidemija lažna, da Covid 19 ne predstavlja nikakvu opasnost, pa do onih katastrofičnih. Ja mislim da je situacija ozbiljna i da život pokazuje da se moramo pridržavati mjera samozaštite. Pristaša sam toga da treba proći potpuni proces istraživanja cjepiva, dakle bez žurbe, jer se ne smije naškoditi primatelju lijeka. Važno je znati kakav je njen efekat u dugoročnom razdoblju, od najmanje dvije godine. Odluka kada će se pojaviti cjepivo ne bi trebala biti politička. Istodobno treba raditi i na protu virusnoj terapiji.

Respiratori slabo pomažu

Kako komentarate postupke pojedinih znastvenika i liječnika koji predlažu liječenje lijekovima za druge bolesti?

– Lijek koji se ranije koristio protiv malarije, a koji su neki liječnici nedavno hvalili kao efikasan i protiv korone, pokazao se kao dosta toksičan. A što se tiče starog lijeka deksametazona, za koji u Britaniji neki liječnici kažu da se pokazao efikasan, nameće se pitanje zašto samo on a ne i preparati iz grupe glukokortikoida. Rusija je nedavno registrirala tri protivvirusna preparata, ali se oni koriste samo kod lakših bolesnika. Kod teških pacijenata liječenje je uglavnom usmjereno ne na samu bolest, već na komplikacije koje ona izaziva.

Kako objašnjavate što mnogi ruski liječnici tvrde da respiratori slabo pomažu?

– Kao ni za sve virusne infekcije, tako ni za Covid 19 nema još pravog lijeka. Treba znati da se bolesnik priključuje na respirator kad dođe u vrlo teško stanje, zbog čega su i šanse da preživi male. Nažalost, praksa je pokazala da od 85 do 90 odsto bolesnika koji se nalaze na respiratorima umre.

Još 1994. godine moja znastvena grupa je došla do saznanja da visoka zagađenost zraka snižava kolektivni imunitet. Zato smo mi tada, imajući u vidu povećanje koncentracije ugljen-dioksida u zraku objavili da nas u budućnosti očekuju reanimacije starih i pojava sasvim novih infekcija. Broj oboljelih od Covida 19 je bio znatno viši u onim zemljama koje su imale visoku koncentraciju ugljen-dioksida u zraku vazduhu i industrijski razvijenim zemljama. T