GLAVNE TEME KULTURNI ŽIVOT

PLITVICE IZ BEOGRADA POBJEDNICI OJKAČA U PETRINJI

20. listopada, 2019.

“Nemam nikakve veze sa četništvom niti sa udruženjem za koje me prozivaju. Moji svi preci su bili antifašisti, moja tetka po majci je Milanka Kljaić, narodni heroj” – istakla je Mara Vilus.

Ova manifestacija koja okuplja pjevačka društva iz Hrvatske i inozemstva svih proteklih godina nije prolazila bez problema. Zbog prijetnji branitelja u srpnju 2018. godine festival je odgođen, a u listopadu prošle godine festival je održan ali uz prosvjed braniteljskih udruga

Napisao: Josip Frković

U organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb, Pododbor Petrinja, u Velikoj dvorani petrinjskog Hrvatskog doma održan je 4. Festival ojkače na kojem je ove godine održano 16 nastupa, što u revijalnom, što u natjecateljskom dijelu od strane niza društava i kulturno-umjetničkih udruga. Festival je i ove godine bio međunarodnog karaktera, obzirom na nastup brojnih društava iz susjednih država.

Mara Vilus, predsjednica Srpskog kulturno umjetničkog društva Zagreba, Pododbor Petrinja je istaknula kako je zadovoljna još jednim uspješnim Festivalom ojkača u Petrinji. „Ja sam prezadovoljna. To se otegnulo, trajalo je više od dva i pol sata. Imali smo još izvođača koji su me hvatali za rukav, mi bi još otpjevali koju pjesmu, pjesmu na bas, jer su u početku pjevali pjesme ojkače. Sada su htjeli pokazati sve što znaju, ali rekla sam im da se ne ljute, da će drugi puta pjevati. Zadovoljna sam i presretna sam. Vesela atmosfera. Nije to bez veze, tko pjeva zlo ne misli i tko pjeva je veseo. Pjesma je ta koja oplemenjuje, obuzda sve negativne nagone u čovjeku. Kada pjevamo mi se opustimo i uživamo, a to se pokazalo i večeras“, rekla je Vilus.

Kako je istaknuto na samoj priredbi, cilj ove manifestacije je revitalizacija najstarijeg oblika pjevanja naroda ovog kraja, a to je arhaična dvoglasna pjesma koju sudionici ovog Festivala nastavljaju njegovati i čuvati, te poticati mlade pjevače da se uključe u proces revitalizacije izvornog narodnog pjevanja.

Dragocjena pjesma

Festival je otvorio Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a, koji se na početku zahvalio organizatorima Festivala, te je istaknuo kako je ojkača dragocjena i previše raširena pjesma. „Vi koji ste se ovdje okupili po četvrti put, čuvate staru slavensku pjevačku matricu, koja ima različite inačice u različitim krajevima i u imenu i u načinu izvođenja. Negdje je ojkača, negdje rera, pjevaju je i Hrvati i Srbi, ljudi bez obzira na razliku u vjeri, bez obzira na razliku u etničkoj pripadnosti, koja povezuje štošta, pa između ostaloga i ovaj način pjevanja. Ova pjesma, možda to neki ljudi ne znaju, ali je važno istaknuti da je to tako. I vi koji ste se odlučili da ovo čuvate, čuvate nešto što je odlučila UN-ova organizacija UNESCO i stavila to pod svoju zaštitu, kao kulturno dobro i ne samo da je stavila pod zaštitu, nego i potiču ljude da budu aktivni, da sačuvaju ovu pjesmu od izumiranja“, rekao je Pupovac, te je još jednom poručio kako brojna društva koja pjevaju ojkaču čuvaju nešto što je međunarodno bogatstvo.

Dušan Bjelajac, zamjenik sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića iz reda srpske nacionalne manjine je također čestitao organizatoru na još jednom Festivalu ojkače. „Ova država nam pruža svojom demokracijom ovo da mi provodimo i naša srpska nacionalna manjina to mora nastaviti i da narod uživa. Ovo nije uzaludno, ovo je radost naroda, ovo treba da zbližava, da donosi novu energiju čuvajući korijene srpstva i tog duha, a isto tako i korijene i vjere naroda koji je većinski“, rekao je Bjelajac.

Obzirom je Festival bio i natjecateljskog karaktera, predsjednik ocjenjivačkog suda Nikola Radeka iz Centra za etnomuzikološke djelatnosti Beograd, se zahvalio grupama koje su održale svoj nastup, te je poručio kako je ovogodišnji Festival ojkače u Petrinji kvalitetniji od prošlogodišnjeg. Grad Petrinja bio je jedan od pokrovitelja ovog Festivala, a zadovoljstvo istim izrazila je zamjenica gradonačelnika dr.Viktorija Kaleb.

„Drago mi je da je Grad Petrinja i ove godine pokrovitelj Festivala kojim se čuva duh jednog naroda, kroz kulturu pjesme, plesa, jezika, običaja, tradicije i nadasve vjere jednog naroda. Sve su to sastavnice koje čine identitet jednog naroda i uvijek ih treba čuvati kao zjenicu oka, a posebno u ovo vrijeme nametnutog globalizma i pokušaja da se potpuno osigura nacionalni identitet, to jest nacionalna prepoznatljivost. Čovjek koji ne voli svoj vlastiti narod, ne može voljeti niti jedan drugi, a ljubav počinje iz ljubavi prema Stvoritelju, pa se prelijeva na ljubav prema samom sebi, i na kraju na ljubav prema bližnjemu. Ovaj naš Grad ima odličnu suradnju s pripadnicima nacionalnih manjina, i tako će, ako Bog da i ostati. Moram reći da se ravnamo samo po načelu, uspjeli smo u svom gradu, našem gradu, onoliko koliko su nam svi građani zadovoljni, bez obzira na bilo koju različitost, i jedina paradigma nam je razlikovanje dobrog od lošeg čovjeka“, rekla je Kaleb.

U kategoriji pjesme na bas, pobjedu je odnijela Muška izvorna pjevačka grupa „Plitvice“ iz Beograda, dok je u kategoriji starog dvoglasnog pjevanja pobjedu odnijela Muška izvorna pjevačka grupa „Adamova družina“ iz Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Dvora.

Nema veze s četništvom

U zemlji u čijim se temeljima nalazi antifašizam kao i u samom Ustavu  RH , proziva se žena, organizatorica ove manifestacije, antifašistkinja čiji su preci bili antifašisti.

“Nemam nikakve veze sa četništvom niti sa udruženjem za koje me prozivaju. Moji svi preci su bili antifašisti , moja tetka po majci je Milanka Kljaić, narodni heroj”, istakla je Mara Vilus.

Ova manifestacija koja okuplja pjevačka društva iz Hrvatske i inozemstva svih proteklih godina nije prolazila bez problema. Zbog prijetnji branitelja u srpnju 2018. godine festival je odgođen, a u listopadu prošle godine festival je održan ali uz prosvjed braniteljskih udruga.

“Prijetnjama i prosvjedima zastrašuju izvođače, iako u našim društvima ima i Srba i Hrvata kao i ostalih nacija. Na prvom i drugom festivalu nismo imali policijsku zaštitu, a prošli i ovogodišnji festival sam prijavila kao javni skup zbog čega će nas čuvati policija. No, veoma je jadno i žalosno što moramo biti zaštićeni kako bismo pjevali. Demokracija je narušena i uvijek moramo živjeti u nekakvom strahu. Zakon se očito ne primjenjuje prema svima na isti način. Pjesma je ta koja ljude zbližava i oplemenjuje nemirne duhove. No probleme stvaraju oni koji si ne dozvole da do njih dopre pjesma, jer u protivnom to ne bi činili” – zaključila je Mara Vilus. T