GLAVNE TEME KULTURNI ŽIVOT

 PAVKOVIĆ NA INTERLIBERU PREDSTAVIO PET SVOJIH KNJIGA

8. studenoga, 2023.

Obzirom da je Pavković zapažen i po većem broju naslova vezanim uz Domovinski rat i stvaranje hrvatske države, posjetitelji su pokazali veliko zanimanje za knjigu „Junakinje Domovinskog rata“ u kojoj su opisani životi Kate Šoljić, Marije Jović i Eve Šegarić.

Dok se za heroine Šoljić i Jović (majka poginulog prvog hrvatskog redarstvenika zna) to se ne može reći i za Evu Šegarić iz Škabrnje, majci koja je u vrijeme velikosrpske agresije izgubila tri sina i još najmanje desetak članova svoje obitelji

Napisao: Milan Pišković

Na Interliberu, najvećem sajmu knjiga u Hrvatskoj, koji je u Zagrebu otvoren  7. studenoga i trajat će do ove nedjelje, tijekom dana održavaju se i relativno brojna predstavljanja knjiga i autora.

Međutim, već prvog dana Mladen Pavković je u paviljonu broj 7, na glavnoj pozornici, u organizaciji Centra hrvatskih branitelja Gavran iz Gospića i Portala Tjedno, predstavio čak pet svojih knjiga, što je iznenadilo i brojnu publiku, jer mahom svi predstavljaju po jedno svoje djelo.

Pored autora, ovom su prigodom govorili i novinar i književnik Dražen Stjepandić i hrvatski branitelj i autor također  nekoliko zapaženih knjiga – Mario Filipi.

S obzirom da je Pavković zapažen i po većem broju naslova vezanim uz Domovinski rat i stvaranje hrvatske države, posjetitelji su pokazali veliko zanimanje za knjigu „Junakinje Domovinskog rata“ u kojoj su opisani životi Kate Šoljić, Marije Jović i Eve Šegarić.

Dok se za heroine Šoljić i Jović (majka poginulog prvog hrvatskog redarstvenika zna) to se ne može reći i za Evu Šegarić iz Škabrnje, majci koja je u vrijeme velikosrpske agresije izgubila tri sina i još najmanje desetak članova svoje obitelji.

Pavković je pričao i o Matošu i Krleži te Igoru Mandiću, o kojima je također objavio knjige. Prvi puta je promovirao i knjigu o novinarima poginulim u Domovinskom ratu, pa je stoga 45 minuta koliko je trajalo predstavljanje uistinu se učinilo – malo.

Pored toga, treba naglasiti da hrvatski branitelji imaju i svoj štand u paviljonu sedam, gdje je samo od Mladena Pavkovića izloženo čak pedesetak naslova, čime se malo tko može pohvaliti.

Renesansna osoba

Stjepandić je naglasio kako se radi o pesebnom fenomenu, a Pavkovića je odredio ne samo kao izuzetno plodnog autora, nego je i kao velikog čitatelja, jer samo osoba koja mnogo čita mogla je napisati knjige razgovora s Antunom Gustavom Matošom, Igorom Mandićem i Miroslavom Krležom.

Mario Filipi je tijekom predstavljanja pročitao pravi biografiju prave renesansne osobe. Uz to što je neviđeno plodni autor, Pavković je incijator, pokretač i veliki braniteljski aktivist.

Mladen Pavković rodio se u Ludbregu 1951. godine. Suradnik je više listova i časopisa. Bio je zaposlen u listu i radio postaji Međimurje u Čakovcu, urednik Radio Novog Marofa, novinar u listu i radio postaji Vrbovec te do 2013. novinar-komentator u listu Podravka u Koprivnici. Bio je sudionikom Domovinskog rata kao dragovoljac. Bio je pripadnikom 117. brigade i 145. taktičke grupe “Jastrebovi” u Hrvatskoj vojsci. U vrijeme Domovinskoga rata bio je, uz ostalo, inicijatorom i organizatorom brojnih ratnih izložbi, tribina, likovnih kolonija, radio emisija, a zahvaljujući njemu objavljeni su i brojni ratni plakati, od kojih poglavito treba istaknuti plakat iz 1991. “Hrvatska Vas zove” kojeg je osmislio zajedno s Vladimirom Kostjukom. Dosad je napisao više od tri tisuće članaka u svezi Domovinskoga rata. Dvanaest godina bio je predsjednikom Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR),^[1] jedne od najaktivnijih Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, a sada je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91), čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb. Nakon održanih samostalnih izložbi, darovao je Muzeju Grada Koprivnice (1979. i 2010.) 513 crno-bijelih fotografija na temu “poznati i popularni”. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD; Basel, Švicarska), Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. O književno-publicističkom radu Mladena Pavkovića objavljena je i monografija s naslovom “Pobjednik ostaje sam” (Ogranak Matice Hrvatske, Koprivnica, 2010.) te monografija akademika Josipa Pečarića “Mladen Pavković” (2020).

Glavni je i odgovorni urednik listova: “Magnum” (1990.-1991.), “Gardist” (1991.-1993), koji je prvi vojni list u neovisnoj državi Hrvatskoj, “Podravski tjednik” (1992.), “Za dom” (1993.-1994), list Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreb, “Hrvatski književni list” (1994.- 1999.), kojeg je obnovio s književnikom Zlatkom Tomičićem, “Hrvatski branitelj” (1998.- 1999.), “Rat i mir” (2013.-). Bivši je redoviti je suradnik tjednika Hrvatsko slovo, u kojem je imao svoju stalnu rubriku Da se ne zaboravi.^[2] O njegovu radu Hrvatska radiotelevizija (HRT) snimila je i dokumentarni film “Zlatno srce Mladena Pavkovića” scenariste i redatelja Darka Dovranića, (2001.)Objavio je najmanje novine na svijetu “Hrvatski branitelj”,3×2,5cm, (2004.), CD “Zlatko Crnković govori Goloba”, CD “Najljepše pjesme Božice Jelušić u odabiru Mladena Pavkovića”, CD “Najljepše pjesme Zvonimira Goloba u odabiru Mladena Pavkovića” i dr.

Zahvaljujući njemu dosad je u Koprivnici, Kninu, Vukovaru, Zagrebu, Ludbregu, Varaždinu i drugdje podignuto tridesetak spomen – obilježja i Spomen križeva poginulim hrvatskim braniteljima.

Scenarist, autor dokumentarnih filmova

Bio je scenaristom četiri dokumentarna filma Hrvatske radio televizije (HRT) u režiji Marijana Hodaka (urednik Miroslav Mikuljan):

• “Koprivnica u Domovinskom ratu”
• “Rukometna lopta svjetskog sjaja”
• “Virovitica u Domovinskom ratu”
• “Mara Bareza – koprivnička darovateljica”

Autor je dokumentarnih filmova:

• “Hrvatski Domovinski rat”
• “Zločinci”
• “Zlatko Crnković“
• “Kata Šoljić” (tri filma, od kojih je jedan snimio Vedran Šamanović)
• “Dr. Hrvoje Šošić” (snimatelj Vedran Šamanović)
• “Priča o Zainulu Abidinu Gaji”
• “Tako je govorila Vesna Parun“
• “Dr. Marko Veselica-hrvatski Mandela” (snimatelj Vedran Šamanović) i dr. T