Sukladno aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, komemoracijska obilježba 79. obljetnice izmišljena srpskoga ustanka protiv netom uspostavljene hrvatske države i masovnoga ubojstva 430 hrvatskih katolika u Brotnju i Boričevcu, odnosno ličkom donjolapačkom kraju, održat će se 26. srpnja, 79 godina od smaknuća nedužnih članova obitelji Ivezića. Ovogodišnje okupljanje preživjelih Boričevljana počet će zajedničkom molitvom kod groba nevinih Ivezića, te polaganjem zajedničkoga vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika što ga je 2017. , nadomak Srba iz kojega je poteklo zlo četništva protiv NDH, podigla Republika Hrvatska. Poslije toga, održat će u nazočnosti članova Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, “Hrvatskoga domobrana”, udruge Ličana župe Boričevac i drugih
Napisao: Josip Frković
“Bila sam petogodišnje dijete, kad sam se s ocem, dvojicom braće i ostalim sumještanima Boričevca noću na 2. kolovoza 1941. uputila u progonstvo pred podivljalim bradatim zvijerima prema bosanskom Kulen Vakufu. Ostale životne dionice odrastanja odvijale su mi se u domovima za ratnu siročad i teško oboljelu djecu, od Nove Gradiške do Osijeka i Jastrebarskoga. Budući da sam uvijek spominjala preživjela oca, ni jednom za zlokobne partizanije nisam bila obiteljski usvajana…” Tako se stradanja iz srpnja i kolovoza 1941. sjeća jedina preživjela iz šest obitelji Ivezića u Brotnji koji su brutalno ubijeni i bačeni u krške jame Dabina vrha, Srpskoga Klanca i Golubinke, 85-godišnja Marija Bebić iz Maloga Lošinja. Trajno emotivno invalidna, kako kaže za se, gospođa Bebić dodaje kako je osobito zahvalna Policijskoj upravi zadarskoj i njenoj inspektorici Dragani Kamber, voditeljici odsjeka ratnih zločina, koji su 6. svibnja 2014. uz pomoć speleologa prodrli do utrobe Dabina vrha, kamo su, neki i živi, bačeni nesretni Ivezići. Između 37 ubijenih Ivezića, od kojih se za njih trinaestoro još uvijek ne zna posljednje počivalište, zna se identitet potvrđen DNK analizom zemnih ostataka. Već sljedeće godine, na jami Dabina vrha, mjestu gdje su ubijeni Ivezići, osvanula je spomen-ploča potomaka i rodbine. Brotnjani koji su o strašnom zločinu za trajanja Titove satrapije morali uporno šutjeti, ništa ne pitati, izričito su zahtijevali da se njihovi stradali od bezumnih vlaških ubojica, koji su pod vodstvom četničkoga vojvode i kasnijega Titova generala i heroja Đoke Jovanića etnički čistili hrvatsku Liku, pokopaju u Boričevcu, župi njihova krštenja, vjenčavanja i umiranja. Dodajmo da se i potomci ubijenih Ivezića, kao i oni iz nesretnoga Zrina u njedrima banovinske Zrinske gore, godinama bore za povrat nekretnina svojih predaka oduzetih tijekom zabrane povratka od komunističke partizanske vlasti. Gospođa Marija Bebić našem je portalu dostavila i dopise ministru hrvatskih branitelja generalu Tomi Medvedu o obilježavanju nesretnih lokacija stradanja, u kojima očekuje autoritativnu potporu nadležnim resorima pri vraćanju parcela potomcima.
Izmišljeni ustanak
Imena žrtava u knjizi rođenoga Boričevljanina, bivšeg “Vjesnikova” novinara Josipa Pavičića „Dossier Boričevac“: Ika Ivezić r. 1876., Marija Ivezić r. 1914., Jelena Ivezić r. 1937., Dane Ivezić r. 1869., Kata Ivezić r. 1869., Kata Ivezić r. Markovinovć r. 1906., Marija Ivezić r. 1933., Manda Ivezić r. 1936., Jure Ivezić r. 1938., Luk Ivezić r. 1859., Mara Ivezić r. 1899., Boja Ivezić r. Beronjić r. 1862., Dane Ivezić r. 1909., Boja Ivezić r. 1898., Jelka Ivezić r. 1923., Jure Ivezić r. 1929., Ana Ivezić r. 1923., Ika Ivezić r. 1934., Mara Ivezić r. 1923., Jela Ivezić r. 1927., Lukica Ivezić r. 1929. Kaja Ivezić r. 1932., Ana Ivezić r. 1934., Ika Ivezić r. 1865., Mićo Ivezić r. 1926., Stjepan Ivezić r. 1929., Pero Ivezić r. 1932., Luka Ivezić r. 1935., Jakov Ivezić r. 1938., Nikola Nino Ivezić r. 1915., Marko Ivezić r. 1904., Josip Ivezić r. 1898., Mile Ivezić r. 1901., Ika Ivezić r. 1899., Mrko Ivezić r. 1866., Jure Ivezić r. 1898., Milan Ivezić Crni r. 1913.
Epidemiološka situacija
Sukladno aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, komemoracijska obilježba 79. obljetnice izmišljena srpskoga ustanka protiv netom uspostavljene hrvatske države i masovnoga ubojstva 430 hrvatskih katolika u Brotnju i Boričevcu, odnosno ličkom donjolapačkom kraju, održat će se 26. srpnja, 79 godina od smaknuća nedužnih članova obitelji Ivezića. Ovogodišnje okupljanje preživjelih Boričevljana počet će zajedničkom molitvom kod groba nevinih Ivezića, te polaganjem zajedničkoga vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika što ga je 2017. , nadomak Srba iz kojega je poteklo zlo četništva protiv NDH, podigla Republika Hrvatska. Poslije toga, održat će u nazočnosti članova Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, “Hrvatskoga domobrana”, udruge Ličana župe Boričevac i drugih braniteljsko-stradalničkih udruga, sveta misa zadušnica. U župnoj crkvi bez župljana – kao u banovinskom Zrinu – služit će je za oltarom obnovljene župne crkve BDM-Male Gospe u zajedništvu župnik Crkve hrvatskih mučenika i udbinski dekan vlč. Josip Šimatović i vlč. Dino Rupčič, župnik Donjega Lapca. T
