KRSNIK: DOK PLENKOVIĆ NAPADA MILANOVIĆA DA JE RUSKI IGRAČ- PPD PREUZIMA HEP

KRSNIK: DOK PLENKOVIĆ NAPADA MILANOVIĆA DA JE RUSKI IGRAČ- PPD PREUZIMA HEP

12. lipnja, 2022.

 

 Piše: Vjekoslav Krsnik

Daleko od očiju šire  javnosti koja je bombardirana njihovom promidžbenom kampanjom s geslom “HEP više od struje” u strateškoj nacionalnoj energetskoj tvrtki Hrvatskoj elektroprivredi d.d. događaju se procesi koji dovode u pitanje odgovornost Vlade Andreja Plenkovića za negativne trendove što potresaju tvrtku od vitalne važnosti za hrvatsku državu.

Manja riba guta veću                  

Postavlja se temeljno pitanje kakvu postojeća politička kasta vodi državnu energetsku politiku. Sve postaje jasno ako se navede samo jedan važan podatak. Prije desetak godina, dakle i prije nego što je na vlast došao Andrej Plenković s idejom da prvo promijeni HDZ a zatim i Hrvatsku HEP d.d. imao je prihod od 14 milijardi kuna, a Prvo plinarsko društva (PPD) Pavla Vujnovca prihod od 50 milijuna kuna. Sada je prihod HEP-a pao na 10 milijardi kuna  a prihod PPD-a se popeo na vrtoglavih 21 (!?) milijardu kuna. To je senzacionalna informacija koja sama po sebi zahtijeva analizu i odgovore, ali o tome nema ni riječi u svim vodećim medijima na čelu s Hrvatskom televizijom, a da ne spominjemo “Jutarnji list” i “Večernji list” koji su puni reklamnih  slogana “HEP više od struje”. Govoreći otvoreno i ironično HEP je stvarno “više od struje” jer se u njemu i izvan njega vode igre koje navode na zaključak da je na djelu opasna puzajuća politika u kojoj mala riba pokušava progutati veliku ribu.

To nije nimalo bezazlena igra, budući da iza Prvog plinarskog društva stoji ruski kapital, jer je PPD praktički podružnica ruskog naftnog diva “Gazproma” s kojim je potpisan višegodišnji ugovor o isporuci plina.  Da se nešto ozbiljno iza brda valja treba podsjetiti na ključni podatak. U okviru INE djelovala je tvrtka Prirodni plin d.o.o. U 2012. godini ostvarila je 7,5 milijardi kuna, da bi 2016. godine jednostavno nestala, a njezino djelovanje preuzeo je PPD. U toj likvidacije INA-ne tvrtke važnu ulogu je odigrao bivši ministar HNS-ovac Ivan Vrdoljak. Što je još važnije u okviru HEP-a d.d. djeluju tvrtke HEP plin d.o.o. i HEP opskrba plina d.o.o. ali su one potpuno isključene iz velikog plinskog biznisa kojega je preuzela privatna tvrtka Prvo plinarsko društvo. Njime s tako velikim prihodima upravlja samo 35 djelatnika, dok ih u HEP-u ima oko 300. Usput treba naglasiti da je HEP d.d. 2012. godine ostvario dobit nakon oporezivanja od 300 milijuna kuna. Tadašnja Milanovićeva Vlada  u to doba odobrila je HEP-u  poskupljenje električen energije za 25 posto, a toplinske za 30 posto na ime novih investicija a da nikakvba veća investicija osim revitalizacije HE Zakućac nije ostvarena. Postavlja se pitanje gdje je nestalo 10 milijardi kuna i kako je uništena tvrtka Prirodni plin d.o.o.

Instalirani amateri      

Da hrvatsku politiku u strateški važnom energetskom  sektoru vode stvarni ili instalirani amateri pod nečijim nadzorom može se zaključiti po raznim izjavama najviših članova Vlade, počevši od samog premijera Andreja Plenkovića. On je svojedobno izjavio kako će država otkupiti od MOL-a dionice INE klako bi opet postala državna tvrtka kakva je bila prije famozne Račanove prodaje kontrolnog paketa. Po njemu novac za otkup Ininih dionica dobio bi se prodajem HEP-a d.d. a za takvu transakciju bila je i tada moćna  ministrica gospodarstva Martina Dalić. Ne treba biti posebno stručno obrazovan da bi se zaključilo kako je to bila potpuno promašena ideja, jer bi se novcem profitabilne strateške državne energetske tvrtke spašavala druga tvrtka koja je za Hrvatsku praktički već izgubljena. Državna naftna kompanija koja je za vrijeme Račanove Vlade prepuštena mađarskom MOL-u imala je 2012. godinw prihod od 27,5 milijardi kuna koji je za četiri godine, u 2016. pao na 15 milijardi kuna, dakle čak za 12 milijardi kuna.

I druga tvrtka pod okriljem HEP-a d.d. je predmet interesa PPD-a. To je  HEP Proizvodnja d.o.o. Indikativno je da je ta tvrtka 2013. godine imala prihod od  4,9 milijardi kuna, da bi to u 2016. godini palo na 3,3 milijardi kuna, što znači pad od 1,6 milijardi kuna. To se dogodilo pod direktorom Nikolom Rukavinom koji je izabran na to rukovodeće mjesto iako nije imao uvjete propisane natječajem. Takav „samoupravni kadar“ kao osobni prijatelj premijera Andreja Plenković nakon što je praktički upropastio HEP Proizvodnju d.o.o. postavlja se za jednog od pet članova Uprave HEP-a d.d., iako je on kao rukovoditelj na određeni način bio suodgovoran za havariju u HE Plat kad je nastradalo troje djelatnika. I najnoviji financijski podatci u poslovanju HEP-a. pokazuju da otkako je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić smijenio direktoricu financija Alinu Kosek i postavio na njezino mjesto Anu Celjak kratkoročne obveze tvrtke  skočile su sa 3,8 milijardi kuna na nevjerovatnih 9,15 milijardi kuna što je pak ravno godišnjem prihodu HEP d.d. Istodobno koeficijent likvidnosti pao je na 1,06, a koeficijent ubrzane likvidnosti na 1.

Kad se sve navedene činjenice i podatci uzmu u obzir umjesno je postaviti pitanje je li na djelu puzajuće preuzimanje HEP-a d.d. kao šireg projekta u sukobu američkog i ruskog utjecaja na Republiku Hrvatsku kao ključnog strateškog čimbenika na Balkanskom poluotoku. U novonastaloj situaciji nakon agresije na Ukrajinu i embarga što ga je protiv Rusije postavila Europska unija to pitanje postaje još važnije jer je očito da Vlada Andreja Plenkovića ne vodi dovoljno računa o hrvatskim državnim interesima, jer državnu stratešku tvrtku kakav je HEP d.d. ne štiti od agresivne poslovne politike PPD-a. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code