IZVRŠNI UREDNIK PORTALA TJEDNO NAGRAĐEN ZLATNIM PEROM ZA POVIJESNU PRIČU
29. ožujka, 2019.Veći broj djelatnih i umirovljenih novinara, te honoraraca u medijima tiskovina, radija i televizije, te internetskih portala, primit će nagrade „Zlatnoga pera“ iz ruku novoga predsjednika Ogranka HND-a Sisačko-moslavačke županije, Igora Ahmetovića, dopisnika radio-televizijskih programa HRT-a. Među laureatima, za povijesnu priču o najtoplijem jodnom vrelu u Europi na obali Save i industrijskom carstvu demobiliziranoga srbijanskoga časnika, Ličanina iz Ostrvice kod Gospića, Petra Teslića, bliskoga beogradskom dvoru kraljevske obitelji Aleksandra Karađorđevića, naš je izvršni urednik i autor brojnih zanimljivih napisa, Josip Frković. Taj 73-godišnji doajen sisačkoga novinarstva, koji je prije više od pola stoljeća ponikao kao suradnik lokalnoga tjednika i dopisnik „Večernjaka“ iz Vinkovaca, kao predsjednik Ogranka „Hrvatskoga domobrana“ i predsjednik županijskoga povjerenstva za obilježavanje prešućivanih stratišta i grobišta vojnika hrvatskoga domobranstva i redarstva, žrtava jugokomunističke vlasti i JBT-a, sudjelovao je u istraživanju najtežih ratno-poratnih zločina na desetak lokacija Posavine i Banovinskoga trokuta
Tekst: portal Tjedno
Zajedno sa članovima zborova turističkih i okolišnih novinara, informativni djelatnici tiskovnih, radio-televizijskih, agencijskih i internetsko-portalskih novinara Sisačko-moslavačke županije, proslavit će danas 29. ožujka većim brojem prigodnih događanja svoj već tradicionalni „Novinarski bal“. Tijekom petka, u prijepodnevnim će satima, u Rimskoj ulici, na lijevoj obali Kupe, odnosno Šetnici Slave Striegla, znamenitoga hrvatskoga akvarelista i domobranskoga vojnika, žrtve jugokomunističkoga režima JBT-a, nazočiti otvorenju web-trgovine „Pun ceker“. U Topuskom, koje slavi dva stoljeća organizirana turizma, pozdravit će ih ravnatelj Lječilišta dr. Domagoj Mosler i općinski načelnik Ivan Kuzmić. Pokazat će im „Spiegelbad, Engleski park, vanjske bazene i park Opatovine s ostatkom cistercitskoga portala. Za svečana objeda, pak, hrvatski će novinari dnevnih, tjednih i polumjesečnih medija blagovat će autohtona banovinska jela iz 19. stoljeća, vremena Sofije i grofa Josipa Jelačića, pukovnika i zapovjednika Prve vojnokrajiške banske pukovnije u Glini, koji je 1848. u Saboru imenovan hrvatskim banom. Za novu je odgovornu civilnu dužnost, kažu povjesničari, doznao u Lekeniku, današnjem sjedištu pokupljansko-turopoljske općine, od poštara Klempaja, kasnijega šefa hrvatske poštanske službe.
Runjanin i Mihanovićeva “Horvatska domovina“
U susjednoj Glini, gradu i književnika Ante Kovačića i hrvatske himne, koju je u na tekst Antuna Mihanovića u kući trgovca Peleša skladao vojnokrajiški dočasnik Josif Runjanin, pravoslavnim podrijetlom Srbin i štovatelj hrvatske domovine iz Vinkovaca. Njegov bistu razgledat će novinari nakon pozdrava zamjenika gradoačelnika Darija Žinića, a potom obići Pelešovu kuću himne, park bana Jelačića i ostatke u velikosrpskoj okupaciji srušene župne crkve sv. Ivana Nepomuka i poznati Korzo s povijesnim hotelom „Kasina“ i Hrvatski dom, na mjestu bivše pravoslavne crkve Roždestva Presvete Bogorodice. U poslijepodnevnom programu, pak, novinari će obići sjedište Druge banske vojnokrajiške pukovnije, središte učiteljsko-prosvjetnoga učilišta i višestoljetne mesoprerađivačke obrtničke i industrijske tradicije „Gavrilovića“. Uz pozdrav zamjenice gradonačelnika dr. Viktorije Kaleb, razgledat će znamenito Strossmayjerovo šetalište s iza rata 1995. obnovljenom župnom crkvom sv. Lovre i povijesnim školskm satom u Galeriji Krste Hegedušića i obilaskom majstorske lončarske radionice Mateja Stanešića i zelene kuće. U Centru banovinske baštine, pak, otvorit će se izložba fotosa „Baština Banovine očima novinara“. U večernjo-noćnim satima petka na subotu, uza sudjelovanje brojnih javnih i političkih dužnosnika gradova i Sisačko-moslavačke županije, održat će se u hotelu „Panonija“ „Novinarski bal“, čije će sudionike najprije pozdraviti gradonačelnici Kutine i Popovače, Zlatko Babić i Josip Mišković.
Među nagrađenima i naš izvršni Josip Frković
Veći broj djelatnih i umirovljenih novinara, te honoraraca u medijima tiskovina, radija i televizije, te internetskih portala, primit će nagrade „Zlatnoga pera“ iz ruku novoga predsjednika Ogranka HND-a Sisačko-moslavačke županije, Igora Ahmetovića, dopisnika radio-televizijskih programa HRT-a. Među laureatima, za povijesnu priču o najtoplijem jodnom vrelu u Europi na obali Save i industrijskom carstvu demobiliziranoga srbijanskoga časnika, Ličanina iz Ostrvice kod Gospića, Petra Teslića, bliskoga beogradskom dvoru kraljevske obitelji Aleksandra Karađorđevića, naš je izvršni urednik i autor brojnih zanimljivih napisa, Josip Frković. Taj 73-godišnji doajen sisačkoga novinarstva, koji je prije više od pola stoljeća ponikao kao suradnik lokalnoga tjednika i dopisnik „Večernjaka“ iz Vinkovaca, kao predsjednik Ogranka „Hrvatskoga domobrana“ i predsjednik županijskoga povjerenstva za obilježavanje prešućivanih stratišta i grobišta vojnika hrvatskoga domobranstva i redarstva, žrtava jugokomunističke vlasti i JBT-a, sudjelovao je u istraživanju najtežih ratno-poratnih zločina na desetak lokacija Posavine i Banovinskoga trokuta. Kao autor istraživačkoga referata o najbrojnijih 119 stratišta u sisačko-moslavačkom i banovinskom kraju, na Sedmom kongresu viktimologa u Zagrebu i Varaždinu, 2017. je godine izabran i za člana Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva, pod predsjedanjem prof. Dr. Zvonimira Šeparovića.
Član viktimološkoga društva
Predsjednik sisačkoga Ogranka HD-a, Josip Frković, na izvještajnoj je skupštini udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“ u Zagrebu primio Medalju hrvatskoga domoljuba. Kako se ističe u obrazloženju, priznanje je dobio za uspješnu realizaciju šezdesetak hodočašća – od Bleiburga, Maribora, Hude Jame u Laškom, Kočevskoga Roga, Petrijanca, Udbine, Jazovke, Szombathelyja, Stare Gradiške, Krašića, Šišinca, Cestice i Maclja do Knina, Zrina, Baćina, Kostrića, Joševice, Gvozdanskoga, Boričevca i drugih stratišta žrtava Drugoga svjetskoga rata i komunističkih zločina u poraću. O njima je hrvatska javnost izdašno obaviještena u tiskovnim. elektroničkim i agencijskim medijima, poglavito na stranicama našega portala „tjedno.hr“. Frković je osmislio sadržaje preklanjskogaa hodočašća „Staze hrvatskih mučenika“, uz Europski dan sjećanja na žrtve autokratskih i totalitarnih režima, u Jasenovac i Sisak. Kao predsjednik županijskoga povjerenstva za obilježavanje prešućivanih stratišta i grobišta vojnika hrvatskoga domobranstva i redarstva, žrtava jugokomunističke vlasti, sudjelovao je u istraživanju najtežih ratno-poratnih zločina na desetak lokacija Posavine i Banovinskoga trokuta. Kao autor istraživačkoga referata o najbrojnijih 119 stratišta u sisačko-moslavačkom i banovinskom kraju, na Sedmom kongresu viktimologa u Zagrebu i Varaždinu, 2017. izabran je u članstvo Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva.
Od Vinkovaca do Zagreba
Josip Frković rođen je 1946. u Sisku, gdje se kao gimnazijalac i student hrvatskoga jezika i povijesti 1966. počeo u novinarstvu u lokalnim medijima, a 1968. postao dopisnik prvoga dopisništva „Večernjega lista“ u Vinkovcima. U rodnom je gradu potom nastavio kao profesionalni novinar lokalnoga tjednika i radija, te urednik nakladništva sisačke Tiskare. Od 1979. u „Velikogoričkom listu“ i Radio-Gorici do 1984. godine bio reporter i urednik. Četvrt stoljeća potom radio je kao „Večernjakov“ dopisnik iz Siska i urednik u unutarnjo-političkoj i regionalnoj rubrici u Zagrebu. Bio je „Večernjakov“ član Izvršnoga odbora HND-a, a za niz objavljenih povijesnih tema bio je prije četiri desetljeća nositelj HND-ova „Zlatnoga pera“. Poslije umirovljenja više je godina bio dopisnik Prvoga programa Hrvatskoga radija. Kao hrvatski branitelj, nositelj Spomenice Domovinskoga rata i pričuvni časnik HV-a, naš je kolega bio i novinar-urednik lista „Hrvatskoga bojovnika“ i istoimenoga radijskoga mosta u IPD-u Operativne skupine HV-a za Sisak i Banovinu, te Prve operativne zone HV-a Zagreb. Na legendarnoj obrambenoj crti Siska prema okupiranoj Banovini u Komarevu, obavljao je i dužnost pomoćnika zapovjednika prve bojne 57. brigade HV-a Stjepana Grgca, na žalost poginuloga prvoga dana „Oluje“, 4. kolovoza 1995. u Kotar – šumi. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.