GLAVNE TEME PRISJEĆANJE

GENOCID NAD HRVATIMA KATOLICIMA NA TERITORIJU REPUBLIKE SRPSKE NE SMIJE SE ZABORAVITI

2. ožujka, 2016.

Po procjenama Katoličke crkve, na prijeratnom području Republike Srpske živjelo je oko 220.000 Hrvata katolika, a danas ih je tek oko 12.000. No, sa cijelog teritorija Bosne i Hercegovine tijekom proteklog rata doslovno je nestalo čak oko 320.000 Hrvata! A Hrvati će, kao što smo rekli, podržati BiH (a time i Republiku Srpsku!?) na putu prema Europskoj uniji, ali zašto nitko ne želi razumjeti ovaj problem, čuti vrištanje

Napisao: Mladen Pavković

Bosna i Hercegovina je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji (EU). Među prvima koji su im dali snažnu potporu na tom njezinu putu bila je – Hrvatska. Na prvi pogled ništa neobično ni čudno. Međutim, mogu li ovi naši susjedi biti punopravni članovi ove zajednice nakon riječi banjalučkog biskupa Franje Komarice? On je već niz puta javno istaknuo da se tijekom prošlog rata na području Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta Republike Srpske dogodio genocid nad Hrvatima katolicima te da ni 20 godina od tih strašnih zločina ništa se ne poduzima kako bi se stanje popravilo.
„Radi se o desetinama tisuća uništenih katolika. Prema međunarodnom pravu, zločin za djela učinjena s namjerom da se potpuno ili djelomično unište narodne, vjerske ili etničke skupine ljudi naziva se genocid“, pojasnio je banjalučki biskup.

Brane Republiku Srpsku nastalu u krvi

Preko ovog užasnog zločina svih ovih godina prelazi se kao spužvom preko ploče. Čak ni najhumaniji političari i intelektualci ne dižu svoj glas, svi šute kao da brane Republiku Srpsku, koja je nastala na krvi.
„O tome se čak ne govori ni u Hrvatskoj, što će reći da se ni Hrvati ne zalažu za ispravljanje teške nepravde s nesagledivo pogubnim posljedicama za budućnost ovdašnjeg domicilnog hrvatskog naroda i s njime ovdašnje Katoličke crkve“, kazao je Komarica.
Po procjenama Katoličke crkve, na prijeratnom području Republike Srpske živjelo je oko 220.000 Hrvata katolika, a danas ih je tek oko 12.000.
No, sa cijelog teritorija Bosne i Hercegovine tijekom proteklog rata doslovno je nestalo čak oko 320.000 Hrvata!
A Hrvati će, kao što smo rekli, podržati BiH (a time i Republiku Srpsku!?) na putu prema Europskoj uniji, ali zašto nitko ne želi razumjeti ovaj problem, čuti vrištanje, i zašto im nije stalo za ispravljanje nepravde?

Junak hrvatskog Domovinskoga rata

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podržava prijedlog Hrvatskog generalskog zbora da se na razini države dodjeljuje odlikovanje s nazivom „Velered dr. Franje Tuđmana s lentom i velikom Danicom“.
Međutim, UHBDR91. također je uputila inicijativu predsjedniku Hrvatskog sabora Željku Reineru za izmjenu i dopunu Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH kojim bi se kao najviše odlikovanje uvelo odlikovanje – „Junak hrvatskog Domovinskoga rata“.
Ovo odlikovanje dodjeljivalo bi se sudionicima Domovinskog rata koji su se na prvim crtama obrane istaknuli prije svega svojim junaštvom, iznimnim pothvatima, junačkim djelima na bojišnici te časnim ponašanjem stvarali i štitili ugled hrvatskog vojnika i bili primjer kako u obrani Domovine tako i u miru.
Naime, Hrvatska je vjerojatno jedina država na svijetu koja je prošla višegodišnji krvavi rat za oslobođenje i stvaranje države, a da službeno nije proglasila ni jednog sudionika Domovinskog rata – Junakom, pa se nakon 25 godina od početka srpske i ine agresije stječe dojam da baš „nitko“ nije zaslužan da to i bude, iako je istinskih Junaka bilo u svim brigadama i gotovo svim ratnim operacijama.
Za iznimne zasluge, s područja bivše Jugoslavije, svojedobno su proglašene čak 1.322 osobe – Narodnim herojima Jugoslavije, a biti „heroj“ u vrijeme prošlog, propalog sistema (da čovjek ne povjeruje!) bilo je – zanimanje!
Josip Broz Tito čak je bio trostruki Narodni heroj (sic!), a ta su se odličja dodjeljivala i nekim stranim državljanima te pojedinim gradovima i društveno-političkim organizacijama.
Prvi Narodni heroj Jugoslavije bio je srpski partizan Petar Leković, a posljednji major zločinačke JNA Milan Tepić, koji je samoubilačkim potezom 29. rujna 1991. u bjelovarskoj kasarni sa sobom u smrt odveo i 11 hrvatskih branitelja.
Bivši ministar branitelja Predrag Matić najavljivao je da će se i kod nas dodjeljivati odličje Junak Domovinskog rata „Blago Zadro“, ali od tog se iz još uvijek nepoznatih razloga odustalo.
Priznanja (a ne odličja!) Junak hrvatskog Domovinskog rata, u suradnji s više Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, dosad su se na inicijativu moje malenkosti dodjeljivale nekim iznimno časnim i uglednim sudionicima rata, od dr. Franje Tuđmana, generala Gotovine i Markača, Kate Šoljić, Marka Babića, pa do dr. Ivana Šretera i vukovarske ratne bolnice na čijem su čelu bili dr. Vesna Bosanac i dr. Juraj Njavro. Sve smo to radili i radimo u želji da se i na državnoj razini uvede odličje – Junak hrvatskog Domovinskoga rata, tim više što jedan dio ljudi to itekako i zaslužuje.
Junak hrvatskog Domovinskoga rata trebalo bi biti, ako ne najveće, a ono među najvećim i najčasnijima odličjima u Republici Hrvatskoj.T