GLAVNE TEME PRISJEĆANJE

FRKOVIĆ: SJEĆANJE NA HRVATSKO PROLJEĆE

17. prosinca, 2024.

Piše: Josip Frković

Dok se znanstvenica i majka petero djece Branka Lozo u natjecanju za časnu ulogu predsjednika države zalaže za povratak istinskom hrvatskom identitetu, bez podjela, prešućivanja i mogućeg kriminala dokazanih neprijatelja koji razjeda teško i s tisućama poginulih izborenu nacionalnu slobodu, za Novo hrvatsko proljeće, jedna logično kronološki koncipirana knjiga generaciju starijih Siščana iznova mora razočarati. Baš kao u vrijeme bivše jugoslavenske države, kad je vladalo komunističko jednoumlje najčešće formirano s dominantnom velikosrpskom podlogom. Među ostale znamenite profesore, učenike i suradnike, koji su u nekom razdoblju postali zlatnim slovima zapisani, značajni za povijest, javni život i kulturu grada Siska – Ferdinanda Adelsergera, Eduarda Hercigonju, Ivana Strižića i druge – spominje se i bivši polaznik glinske partizanske gimnazije i građevinske škole u Rijeci, Dragan Božić (1931. – 2001.).

 Udjeljivao titule ustaša

Član Društva književnika Hrvatske postao je 1963., a novinarstvom se počeo baviti tek 1977. Taj zaposlenik i kasniji direktor “Graditelja”, književnošću se počeo baviti davne 1954. , objavljujući pjesme, crtice, novele i priče u novinama i časopisima. Tako je bilo sve do 1971. i Hrvatskog proljeća, razdoblja sve zategnutijih odnosa zagriženih komunista s hrvatskom većinom, zainteresiran za mogućnost objavljivanja u Matici hrvatskoj poput niza drugih Srba, Hrvatima poznatim u raznim javnim područjima,  počeo je Dragan Božić – usprkos protivljenju pok. Jovana Vraneševića i Boška Jasića – udjeljivati “titule ustaša”. Uz pomoć svog mentora i zaštitnika, velikosrbina kompartijske provenijencije Steve Končara iz željezare, navodnog poratnog, dužnosnika “spoljnih poslova” u Beogradu, Božić postaje i direktor Novinske i radioinformativne ustanove “Jedinstvo”.

Riječ je, kažimo, o monografiji “Gimnazija Sisak 1919. -1990.” autora dr. Domagoja Sremića, dr. Vlatka Čakširana, prof. Vesne Rogulja Mart, prof. Blaženke Krznarić Stuparić, prof. Marijane Milas, prof. Borisa Majića, prof. Igora Božičevića i Darije Hanž. Ne znamo, doduše, tko je osobito zaslužan za kardinalnu autorsku grešku u monografiji “Gimnazija Sisak 1919. -1990.”, ali preostaje podsjećanje na gorka iskustva zaboravljivih i pomirljivih Hrvata. Pomirljivosti što je u suradnji s ratnim zločincem Miloradom Pupovcem njeguju čelnik Andrej Plenković i ministarski sastav hrvatske Vlade (J.F.) T

Odličja i počasni činovi

Iznenadivši hrvatsku javnost kad je tijekom Dana sjećanja na stradanje Vukovara i Škabrnje, Zoran Milanović velikom broju zaslužnih branitelja dodijelio visoka državna odlikovanja i počasne vojne činove. Predsjednik države i predsjednički kandidat Zoran Milanović obuhvatio je najveći dio Republike Hrvatske, dobitnike iz svih hrvatskih županija.

Tako je odličje reda Hrvatskog trolista, uz jedanaest ostalih zaslužnika, za osobite zasluge Republici Hrvatskoj u Domovinskom ratu dobio Željko Kardaš, koji je od početka rujna 1991. bio časnik Zapovjedništva ZNG-a 2.A brigade i glavni urednik “Hrvatskog bojovnika”, vojnog tjednika Operativne grupe Siska i Banovine. List je tiskan u grafičko-izdavačkoj tvrtki “Rožanković” u Sisku.

Tvrdeći da prvi kao i ostali sačuvani brojevi HB-a

nisu na naslovnicama objavljivali redni broj tiskovine djelatnik Knjižnice Gradskog muzeja Sisak Josip Smernić snimio je, s odobrenjem ravnatelja, spomenuti intervju sa zapovjednikom Drugog bataljuna Dragom Matanovićem.

Kad je pak riječ o počasnom činu brigadnog generala, pisane odluke vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske preuzeli su potomci dragovoljaca Domovinskog rata, brigadira Ivana Čanića (Gospić), Stjepana Grgca i Predraga Matanovića (Sisak), te Predraga Matića (Vukovar).

„Ovo danas samo je jedna gesta koja pokazuje

da i mi pamtimo, jer  generacija tog malog broja hrabrih i dobrih ljudi stari i uskoro će doći neki novi“, kazao je na svečanosti u Uredu predsjednika Zoran Milanović. T