HRVATI U ODBORU REGIJA EU

HRVATI U ODBORU REGIJA EU

11. lipnja, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

 

 

Savski gaj tribina Custom

Tribina u Savskom gaju

 

Napisao: Ivan Raos

Hrvati u Odboru regija EU zapravo je naziv stručne tribine održane 23. svibnja 2014. u društvenim prostorijama u Novom Zagrebu (Savski gaj), na kojoj su gostovale osobe s kompeticijom –  dobri poznavatelji europskih pravnih pitanja i teme kojom se tribina bavila, kako Karlo Ressler i Bruno Hranić, tako i mr.sc. Majda Rubić – moderatorica skupa.

Sudionici tribine nastojali su biti što jasniji i sugestivniji u izlaganjima i predočiti što uvjerljivije odgovore posjetiteljima tribine u sadržajnim izlaganjima  iako je tematski bila određena , zaista se napokon ozbiljeno počelo javno u Hrvatskoj raspravljati s argumentima o hrvatskom izaslanstvu u Odboru regija, pa i broji hrvatskih članova… Moguće stoga jer to je tijelo nadzornik načela supsidijarnosti, dakle obveznog postupanja na način da institucije EU-a kao viša razina ne reguliraju u područjima u kojem se zadovoljavajući rezultati mogu postići već na nižim razinima u europskim općinama, gradovima ili regijama (županijama). U okviru institucijskih aspekata pristupanja EU, zadnji od devet hrvatskih članova Odbora regija Željko Turk, izabran ipak nekidan od Vlade RH, i predložen  Vijeću ministara EU-a na imenovanje na petogodišnji mandat u to tijelo EU-a.

Podsjetimo se, pristupanjem Hrvatske Uniji predsjednik Odbora regija Valcarsel Sisso izjavio je 1. srpnja 2013. kako „želi da hrvatsko izaslanstvo pronađe sebi mjesto u postupku donošenja odluka EU-a“. Značaj Odbora regija je porastao stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora (zadnjeg ugovora o EU), jer se ispunila izjava iz 1994. tadašnjeg predsjednika Europske komisije da će „Odbor regija postati jedinstvena figura na šahovskoj ploči Unije“. Stoga se pokazuje zanimljivo da se slavi jubilej od 20 godina postojanja Odbora na dan 26. lipnja 2014.

EUROPSKA RAZINA

Broj članova u Odboru regija EU određen je i preciziran Lisabonskim ugovorom i iznosi najviše 344, ali s devet hrvatskih članova se povećao na 353. Javnost je opravdano zabrinuta i zaista je zanima može li se i kako postaviti mjerodavnima u Vladi RH pitanje što je hrvatska diplomacija pregovarala da se ozakoni devet mandata Hrvatskoj u Odboru regija? Postoji li opasnost da se ubuduće umanji broj hrvatskih zastupnika u Odboru regija analogno umanjenju broja zastupnika u Europskom parlamentu, s prvotnih 12 na 11? I kako se to odlučilo ?, ali ne za sve već samo za pojedine članice EU, a među kojima je Hrvatska?

Od kad je Hrvatska ravnopravna članica Unije znamo  da može svoje interese zastupati na europskoj razini, pa je tako zastupljena u Vijeću EU-a, u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskoj središnjoj banci i u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, i od ne davno s punim članstvom u Odboru regija što je samo još više motiviralo izlagače da budu jasni na tribini. 

Karlo Ressler, suradnik hrvatskom eurozastupniku Andreju Plenkoviću najviše je govorio o tomu kako Odbor regija nije više minornog značaja i o suradnji Kluba zastupnika (EPP) pučana u EU parlamentu i Kluba zastupnika (EPP) pučana u Odboru regija i, što može mnogo značiti po pitanju lobiranja za nacijine interese. Komisija koja predlaže zakone, Parlament i Vijeće koji ih donose, svi moraju tražiti savjet od Odbora regija, kad je riječ o interesima lokalne i regijske vlasti u mnogim EU politikama. Pozicioniran u odnosu na načelo supsidijarnosti prema Lisabonskom ugovoru u kojem se raspodjeljuju ovlasti između Unije i članica, ovo tijelo EU-a kontrolira poštivanje supsidijarnosti na pravnoj i političkoj razini. Spomenuo je primjer mišljenja Odbora regija na prijedlog zakona radnog naziva „Farmaceutski paket mjera“ Europske komisije kojim nije predvidjela suradnju sa regijskim i lokalnim stručnjacima u području farmacije, naročito po pitanju uporabe cjepiva kao bezreceptivnog lijeka. Zbog povrede načela supsidijarnosti u ovom slučaju Odbor regija je najavio i mogućnost pokretanja postupka poništavanja zakona podizanjem tužbe pred Sudom EU-a.

Bruno Hranić, načelnik općine Vidovec, zastupnik u Odboru regija u kojem je potpredsjednik Komisije za okoliš i energetsku učinkovitost, četiri je puta izabran za načelnika svoje općine i  govorio je o radu našeg izaslanstva u Odboru regija EU. Sad hrvatski predstavnici općina, gradova i županija, kao čimbenici rasta, imaju priliku sudjelovati od najranije faze izrade europskih zakona i politika, osobito u prekograničnoj suradnji, kako je to određeno Lisabonskim ugovorom. Članovi Odbora regija kao načelnici općina, gradonačelnici i župani izabrani demokratskim putem neposredno ili su politički delegirani na izbore za regijsku ili lokalnu skupštinu, za razliku od zastupnika u EU institucijama i dalje rade u svojim regijskim i lokalnim zajednicama iz kojih dolaze. Stoga su zastupnici u Odoru regija najbolje informirani o tamošnjim prilikama, problemima i potrebama jer odlučno i kompetitivno zastupaju njihove interese.

Hranić je također detaljinije izvijestio nazočne i o sastanku europskoh ministara u Ateni 15.svibnja 2014. kojeg je organizirala Grčka kao članica predsjedateljica Unije. Hranić je na sastanku po odluci predsjednika Odbora regija upoznao europske ministre o stojištima Odbora regija. Na kraju je izrazio zadovoljstvo da se javnost može na tribini upoznati s djelovanjem i sa značajem Odbora regija, ali i odgovarao na pitanja koja su mu iz publike upućivana.

OZBILJNI ODGOVORI OD DRŽAVE

Željko Turk, gradonačelnik grada Zaprešića, zastupnik u Odboru regija i predsjednik Udruge gradova RH, prvotno najavljen, ali se ispričao pismom koje se čitalo da je taj isti dan morao biti na prijemu kod Predsjednika Republike u svezi stajališta o reformi lokalne i područne samouprave te dogovora o sudjelovanju na raspravi o nacrtu ustavnih promjena koje je Predsjednik pokrenuo. Ovo je sjajno koincidiralo s temom tribine s obzirom da europske lokalne i regionalne vlasti imaju istaknutu ulogu kroz Odbor regija koji ih zastupa.

Majda Rubić (pravnica),  ponajviše se bavi pitanjima iz europskog prava, a na tribini je zapravo bila više nego uvjerljiva moderatorica  i spomenula svoju ne davno objavljenu knjigu o Odboru regija, predstavljenu u prosincu 2013. koja se bavi ozbiljeno sličnim pitanjima. Dojmljivo je Rubićka objasnila kako baš to tijelo EU-a  temeljem Lisabonskog ugovora garantira njihove prerogative, jer mogu sudjelovati u predlaganju zakonskih akata i dati mišljenje o usklađenosti nacrta zakonskog akta s načelom supsidijarnosti.

Sve u svemu nakon što su izlaganja na tribini u Novom Zagrebu izvrsno propitivala tamu pa i otvorila posjetiteljima (građanima) vidike o vrlo bitnm pitanjima za Hrvatsku u EU,  za koje očekuju s pravom ozbiljene odgovore od Države. Zato možemo zaključiti da je tribina Hrvati u Odboru regija EU ukazala (struci) kako postoje mogućosti i svi preduvjeti  za odlučnije rješavanje nagomilanih pitanja a pri tomu sudionici su izrazili želju za ponovnim susretom – jer je bilo više pitanja koja su ih golicala, o kojima se zadnjih godina nije ni u Državi ni u pravničkim krugovima ozbiljno govorilo. Stoga je očito potrebno organizirati okrugli stol pod okriljem nadležnog ministarstva i političkih stranaka kojim će se iznaći precizni podatci i odgovori na ova bitna pitanja za hrvatsku naciju i identitet u EU. T

 

3 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Guest
    #1 Guest 15 lipnja, 2014, 11:08

    Tko će u bliskoj budućnosti nositi koji dres i koje od EU pokrajina da se već naslututi.Što se Istre tiče ona ima otvoren poziv da se priključi,naravno nenasilnim putem , talijanskoj pokrajini Veneto te se u tome smislu već dugo provode konkretne aktivnosti kako na na kulturnom tako i na ekonomskom planu.Evo prije neki dan u Umagu održan je festival pjesama pod nazivom ” Del Istroveneto” kojega je uglavnom financirala Italija uz sufinanciranje manjina iz Hrvatske i Slovenijeodn ex zona A i B.Naravno pobijedila je cura iz istre koja je pjevala pjesmu na dialetto Veneto.

    Odgovorite na ovaj komentar

<