GLAVNE TEME

U BOSNI POLITIČARI NOSITELJI KRIMINALA

29. rujna, 2013.

Ministar sigurnosti priprema hapšenje Glavnog tužitelja BiH

Analiza Međunarodnog instituta za balkanske i bliskoistočne odnose iz Ljubljane
 
Poziv na treći sastanak u Brisel 1.oktobra 2013.godine uputio je liderima bh.
parlamentarnih političkih stranaka i predstavnicima bosansko-hercegovačkih
institucija Štefan Füle, evropski komesar za proširenje i evropsku susjedsku
politiku, a povod je predstavljanje kritičkih stavova Evropske komisije u pogledu
napretka BiH za 2013. godinu zbog neispunjenja već nekoliko puta dogovorenih
obaveza bh. stranačkih čelnika prema EU. EU ponovno čini pogrešku kada je državna
pitanja stavila na nivo rasprave čelnika političkih stranaka umjesto na nivo državnih
institucija BiH. Većina stranačkih čelnika u Brisel odlazi pod hipotekom počinjenog
kriminala i korupcije odnosno sumnji o porijeklu stečene imovine što je zabilježeno i
u njihovim briselskim dosjeima. Evropski zvaničnici ovakvim sastancima derogiraju
institucije države Bosne i Hercegovine, a istovremeno legaliziraju i legitimiziraju
kriminalne strukture, koje simbolizira većina stranačkih čelnika u BiH. Nažalost, BiH
ne samo da nije napravila nikakav iskorak odnosno napredak u 2013.godini, nego je
ugrozila i dostignuti nivo iz 2012.godine, posebno u oblasti demokracije, vladavine
prava, ljudskih prava i međunarodnih obaveza. U fokusu razgovora 1.oktobra
2013.godine u Briselu, pored implementacije presude „Sejdić-Finci“, ocjene
realizacije uspostave „Mehanizma koordinacije za pitanja EU“, biće razmatran
napredak BiH u oblastima poznatim kao „Politički kriterij“ i „Evropski standardi“. U
okviru “Evropskih standarda“ posebna pozornost će biti na tzv. sektorskim
pitanjima, pitanju policije te pitanjima iz oblasti „pravda, sloboda i sigurnost“. Bez
rješenja presude „Sejdić-Finci“, Bosna i Hercegovina će ostati bez korištenja IPA
fondova i bit će joj uskraćena politička, financijska kao i svaka druga pozornost.

ZLOUPOTREBA SIGURNOSNOG SISTEMA

Imajući u vidu ranije zamjerke Evropske komisije iz 2012.godine, da se unutar
institucija BiH za provođenje zakona dešavaju nedopustivi propusti i slabosti, a da je
Bosnu i Hercegovinu u 2013.godini obilježila zloupotreba sigurnosnog sistema,
odnosno nezakonita hapšenja, ilegalna praćenja građana i nezakonita prisluškivanja
Koordinacijski sastanci za razmjenu obavještajnih podataka organiziraju se na različitim nivoima, ali
sa neujednačenom posjećenošću, redovnošću i kvalitetom. Nedostatak podataka i stalno nepovjerenje
između tijela za provođenje zakona sprječava dalje sistematske razmjene obavještajnih podataka.
od strane SIPA-e, kao upravne jedinice Ministarstva sigurnosti BiH, očekuju se oštra
upozorenja Evropske komisije i moguće poduzimanje mjera prema institucijama i
pojedincima. Predstavnici Evropske komisije posebno su izrazili zabrinutost zbog
saopćenja Tužiteljstva BiH u dva navrata u 2013.godini, odnosno Glavnog tužitelja
BiH Gorana Salihovića, koji je javno rekao da neće popustiti političkim pritiscima i
to prvi puta kada je uhapšen Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentarnoj
skupštini BiH kada su direktor SIPA-e Goran Zubac i ministar sigurnosti BiH
Fahrudin Radončić tražili da se odredi pritvor i podigne optužnica protiv
zastupnika u Parlamentu BiH Mehmedovića. Više u analizi
objavljenoj  30.07.2013.godine „BiH: Hapšenja u funkciji tektonskih promjena na
političkoj sceni“ http://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/bih-hapsenja-u-funkciji-
tektonskih-promjena-na-politickoj-sceni-2013-07-30/ te kada se Glavni tužitelj BiH
javno suprotstavio pritiscima koji su dolazili iz Parlamenta BiH i pokušajima
podčinjavanja rada Glavnog tužitelja BiH Parlamentu BiH. Ponovni pritisak na
Glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića vrši direktor SIPA-e Goran Zubac nedavno
podnoseći neosnovanu disciplinsku prijavu protiv Glavnog tužitelja BiH Visokom
sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Glavni tužitelj Salihović nalazi se pod snažnim
pritiscima, pomoću kojih se pokušava prisiliti i/ili disciplinirati da radi u interesu
određenih političko-kriminalnih struktura ili da podnese ostavku na tu funkciju.
Analitičari smatraju, da je Glavni tužitelj BiH izabrao treći put, a to je da se
suprotstavi svim pritiscima i da započne sa procesuiranjem političko-kriminalnih
struktura uključujući i neke ministre u Vijeću/Savjetu ministara BiH i uposlenike
SIPA-e. Zbog toga će se pritisci i pokušaj javne diskreditacije Glavnog tužitelja BiH i
dalje nastaviti. S tim u vezi u Evropskoj komisiji su sa najvećom pažnjom zabilježili i
informacije objavljene u tjedniku „Slobodna Bosna“, da je Ministarstvo sigurnosti
BiH i njegova upravna jedinica SIPA-e, pripremala, odnosno priprema hapšenje
Glavnog tužitelja BiH. Nakon niza tekstova objavljenih u „Slobodnoj Bosni“ o
zloupotrebama u sigurnosnom sektoru, posebno ministra sigurnosti BiH i direktora
SIPA-e, analitičari opravdanim postavljaju pitanje, da li se podmetnuti požar u
redakciji tjednika „Slobodna Bosna“ u Sarajevu može dovesti u vezi sa pisanjem
„Slobodne Bosne“ o zloupotrebama unutar sigurnosnog sistema odnosno ne
isključujuće se mogućnost uključenosti pojedinaca iz policijsko-sigurnosnog sektora u
podmetanje ovog požara. Ovakva pitanja nisu bez osnova, jer smo i ranije upozoravali
da su na udaru „neposlušni“ mediji i da se prisluškuju novinske redakcije vodećih
neposlušnih medija u Sarajevu od strane SIPA-e, kao upravne jedinice Ministarstva
sigurnosti BiH. Dok mediji u BiH upozoravaju na skandalozne zloupotrebe u
sigurnosnom sistemu i SIPA-i, za to vrijeme kontraverzni ministar sigurnosti BiH
Fahrudin Radončić pruža snažnu podršku svojim podčinjenim direktorima, odnosno
nije poduzeo nikakvu akciju, da se ovakvo stanje prekine, što osnovano potvrđuje
duboku involviranost ministra sigurnosti u zloupotrebe sigurnosnog sistema.
U Bosni i Hercegovini je na sceni proces izgradnje „policijske države“ u kojoj će biti
sigurni samo oni koju sudjeluju u njenoj (raz)gradnji, a ne građani BiH.
Analitičari upozoravaju, da je za većinu p(r)ozvanih čelnika iz BiH na sastanak u
Brisel „pravi poziv“ trebao uslijediti iz Moskve preko Beograda, da referiraju koliko su
i na koji način uspjeli zaustaviti BiH na njenom putu prema članstvu u EU i NATO-u.

Prema dostupnim informacijama sigurnosni sistem BiH na čelu sa ministrom
sigurnosti BiH će u nastupajućem periodu, a posebno u izbornoj 2014. godini nastaviti
kršiti zakone BiH i koristiti se sredstvima i metodama karakterističnim za
autokratske i diktatorske režime kako bi uspjeli (o)vladati političkom scenom u BiH.
Nastavit će se hapšenja, nezakonita privođenja, ilegalna praćenja, nezakonita
kontrola komunikacija odnosno nastavit će se sa kršenjima temeljnih međunarodno
zagarantiranih prava i sloboda građana BiH. U te procesu će biti uključeni i mediji,
koji imaju političko-kriminalni background.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je zbog postojeće teške i zabrinjavajuće
situacije u sigurnosnom sektoru u BiH ozbiljno doveden u pitanje i postojeći bezvizni
režim za građane BiH. Nedavna odluka Evropskog parlamenta, kojom se omogućava
ponovno aktiviranje viznog režima u pozadini skriva izvještaje vodećih obavještajnih
službi, koji ukazuju na stanje u policijsko-sigurnosnom sistemu BiH i činjenicu da
ključnu ulogu u sigurnosnom sektoru imaju pojedinci koji su povezani sa
kriminalnim strukturama ili su čak i sami nosioci kriminala.

ZA KOGA RADI AMBASADOR PETER SORENSEN?

Pripreme za najavljeni sastanak u Briselu je pokušao realizirati šef delegacije
Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Peter Sorensen.
Posebno će biti interesantno na koji će način funkcionirati „Mehanizam
koordinacije“, jer je za BiH najvažnije da svi predstavnici BiH nastupaju zajednički i
usuglašeno, što je još uvijek i najveći problem za BiH, imajući u vidu politiku koju
sprovodi Republika Srpska, po nalogu iz Moskve ali i čelnici iz drugih etničkih
zajednica, koji aktivno surađuju u tom projektu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je prilikom susreta sa ministrom
vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, prilikom posjete Moskvi februara
2013.godine, prenio stav u vezi članstva BiH u NATO-u: “Naša politika zasniva se na
tome da ne možemo da podržimo bilo kakve političke odluke uskog kruga ljudi, već
se traži da se o tome izjasni narod na referendumu”, te da je ovaj stav poznat i
NATO-u.
Političke stranke u BiH u svom djelovanju su vrlo slične jedna drugoj. Nije moguće
izvršiti jasnu klasičnu podjelu među političkim strankama na stranke desnice, ljevice
ili centra. Koliko su stranke međusobno slične govore i ocjene, da u primjeru da
glasate za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i/ili Savez za bolju budućnost
(SBB) je isto kao da ste glasali za Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Iako je najavljivan kao „spasitelj“ za BiH ambasador EU Peter Sorensen ne može
sprovoditi nezavisnu i autentičnu politiku EU, jer je povezan i pristran prema
hrvatskoj politici u BiH zbog svojih porodičnih veza kao i privatnih odnosa i redovnih
nezvaničnih susreta i druženja koje ima sa HDZ-ovim prvacima Draganom
Čovićem i Vjekoslavom Bevandom. Izvještaje ambasadora Sorensena, koje šalje
u sjedište EU u Briselu treba uzeti sa rezervom, posebno izvještaje koje šalje
evropskom komesaru za proširenje Štefanu Füleu, kojeg je (ne)svjesno „uvukao“ u
priče u BiH i stvaranju trećeg entiteta.
Analitičari smatraju, da EU i Evropska komisija treba, da najozbiljnije pristupe
trenutnoj političkoj situaciji u BiH, koja se sve više nalazi pod uticajem i kontrolom
zvanične Moskve. Sigurnosno-obavještajni sistem u BiH uz podršku određenih
političkih lidera iz BiH, sprovodi najbeskrupuloznije aktivnosti kako bi udaljili BiH
od euro-atlantskih asocijacija i predstavlja najjači oslonac protivnika EU i NATO-a,
kroz aktivnosti izazivanja političkog i sigurnosnog kaosa u BiH. Zbog toga bi prvi
korak EU trebao biti sankcioniranje čelnika bh. političkih stranaka kroz uvođenje viza
kao i uvođenjem viza za sve državne i entitetske zvaničnike Bosne i Hercegovine zbog
njihovog opstruiranja i neizvršavanja već nekoliko puta dogovorenih obaveza, a ne
kažnjavanje građana BiH ponovnim uvođenjem viza.

INTENZIVNO DJELOVANJE „TRANSVERZALE“

Inicijativa ministra vanjskih poslova Crne Gore Igora Lukšića o Zapadnobalkanskoj
šestorci predviđa formiranje parlamentarne skupštine i zajedničke balkanske policije
šest država (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Albanija).
Uzimajući u obzir nedavni sastanak ministara unutarnjih poslova BiH, Srbije i Crne
Gore u Sarajevu jasno je da „Transverzala Moskva-Beograd-Podgorica-Banja Luka-
Sarajevo“ intenzivno radi na terenu. Rezultat rada „transverzale“ je i najavljeno
osnivanje policijskog centra u Trebinju i pokušaj stvaranja zajedničkog balkanskog
parlamenta i policije, a to znači zauvijek udaljavanje od EU. Analitičari su i prije
upozoravali da režim Mila Đukanovića u Crnoj Gori nikada nije imao iskrene
namjere za članstvom u EU i NATO-u nego se radilo i još uvijek radi o tzv. politici
„blefiranja“.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da ukoliko EU ne korigira svoju politiku i
dalje nastavi sa neproduktivnom i nejedinstvenom politikom prema BiH i regiji
zvanični Brisel doživjet će poraz, a ostatak regije biće prepušten „zagrljaju“ zvanične
Moskve.
Ljubljana,28. septembar/rujan 2013