ČETRDESET GODINA DVORANE LISINSKI

ČETRDESET GODINA DVORANE LISINSKI

17. rujna, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

Piše: Igor Koruga

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog slavi svoj četrdeseti rođendan i to je, za našu zemlju i kulturu, vjerojatno događaj godine. Poznato je da se prijedlog nekadašnje Skupštine grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Većeslavom Holjevcom iznio još davne 1957. godine, no trebalo je vremena da složena ideja projektnog tima Marijana Haberlea, Minke Jurković i Tanje Zdvořak ugleda svjetlo dana, tj. da se Koncertna dvorana u svom konačnom opsegu – s Velikom (1847 mjesta) i Malom (304 mjesta) dvoranom, s četiri salona za sastanke i tri snack bara te s raskošnim funkcionalnim predvorjem – izloži javnosti 29. i 30. prosinca 1973 godine.

TITAN SIMFONIJA GUSTAVA MAHLERA

Točne pojedinosti vezane uz koncerte, izložbe i filmske projekcije kojima će se ovogodišnja proslava uveličati znat će se, po redu i običaju, tek u prosincu. Ovih je dana, međutim, prije svega za publiku i medije puno važnija informacija tko će i zašto otvoriti ovogodišnju, bogatu koncertnu sezonu. Dakle, već će u srijedu 18. rujna, HRT Glazbena proizvodnja u okviru Majstorskog ciklusa, predstaviti Tri laureata s nedavnih natjecanja u izvedbi Beethovenovog Trostrukog koncerta (op. 56) i Titan simfoniju u D-duru Gustava Mahlera, dok će samo dan kasnije, u četvrtak 19. rujna, po drugi puta u posljednje tri godine u Velikoj dvorani nastupiti jedan od najvećih pijanista današnjice, Jevgenij Kissin, i to s najnovijim solističkim repertoarom kojega krase djela Franza Schuberta (D. 850) i Aleksandara Skrjabina (op. 19, br. 2 i op. 8). Spomenuti pijanistički recital dio je velike europske turneje hvaljenog ruskog umjetnika, a omogućen je posredstvom Art Agencije i Koncertne direkcije Zagreb.

Malen je broj onih koji će jednak interes pokazati i za početak ciklusa Jazz.hr 2013/2014, osmišljenog i realiziranog u suradnji istoimenog portala, Dvorane Lisinski i Hrvatskog društva skladatelja. Na uvodnom će se nastupu (u Maloj dvorani Lisinski) predstaviti talijanski saksofonist Francesco Cafiso u pratnji darovitog pijanista i skladatelja mlađe generacije, Maura Schiavonea. Mnoštvo drugih programa i ove će godine izrasti iz programske povezanosti Dvorane Lisinski s Hrvatskim društvom skladatelja (HDS), Hrvatskim društvom glazbenih umjetnika (HDGU) i s Muzičkom akademijom u Zagrebu, kao i suradnje s drugim kulturnim institucijama (Jazz ciklusi), brige za suvremeno glazbeno stvaralaštvo te promicanje mladih, još neafirmiranih, hrvatskih glazbenika (ciklus Mladi u Lisinskom & HDGU i Muzička akademija predstavlja).

NASTUPI NAJVEĆIH GLAZBENIKA I ANSAMBALA

Gledajući malo u povijest, tijekom proteklih je 40 godina Lisinski uspio održati korak s ubrzanim razvojem svjetskih produkcijskih standarda. Dvorana je omogućila vrhunske nastupe najpoznatijih svjetskih umjetnika i glazbenih ansambala poput Bečke filharmonije, Boljšoj teatra, Izraelske filharmonije, Filharmonijskog orkestra milanske Scale, Londonske kraljevske filharmonije, Leonarda Bernsteina, Lovre pl. Matačića, Zubina Mehte, Lorina Maazela, Valerija Gergijeva, Riccarda Mutija, Karla Richtera, Marissa Jansonsa, Sergiua Celibidachea, Vjekoslava Šuteja, Nikše Bareze, Luciana Pavarottija, Jośea Carrerasa, Lea Nuccija, Vladimira Ruždjaka, Terese Berganze,  Montserrat Caballé, Inve Mule, Ruže Pospiš-Baldani, Dunje Vejzović, Ive Pogorelića, Marte Argerich, Claudia Arraua, Vladimira Aškenazija,  Svjatoslava Richtera, Lang Langa, Vadima Repina, Maxima Vengerova, Mische Maiskoga i Mstislava Rostropoviča. Paralelno se u istom vremenskom periodu našlo mjesta i za zvijezde zabavne i jazz glazbe poput Tine Turner, Nicka Cavea, Elle Fitzgerald, Stinga, Cesarie Evore, Dizzyja Gillespiea, Sarah Vaughan, Juliette Gréco, Chicka Corea, Charlesa Aznavoura, Omare Portuondo i Paca de Lucíe. U doticaj sa suvremenom glazbom i avangardnim pravcima došli su upravo u Lisinskom i brojni umjetnici (Igor Stravinski, Krysztof Penderecki, Pierre Boulez, John Cage, Witold Lutoslawski, Mauricio Kagel, Luciano Berio) koji su, osobito u vrijeme održavanja Muzičkog biennala Zagreb, domaćoj publici predstavili svoja recentna glazbena ostvarenja. Najzahtjevnije projekte marketinški su prepoznale i iskoristile najveće gospodarske tvrtke u zemlji jamčeći time kvalitativni kontinuitet svih priredaba. Nadamo se da će tako biti i ubuduće.

Stoga, dragi moji metamuzičari, pozivam vas od danas na sve domaće koncertne podije s kojih ću vam iskreno i vjerno nastojati prenijeti tek manji dio emocija te malo veći zvučnih i slikovnih sadržaja. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<